Otprije dvije godine u Slobodnoj Dalmaciji se zahvaljujući ideji dr. Ive Glunčića spominje prijedlog postavljanja posebnih obilježja primjerice u Marmontovoj ulici kojima bi se na jednom mjestu izložio opus čak 55 splitskih olimpijskih medaljonoša iza čijih medalja stoje najveća sportska dostignuća najsportskijega grada na svitu.

Drago mi je da se rasplamsala bitka za Marmontovu, da se Split (napokon) užga posli ideje dr. Ive Glunčića iznesene na stranicama Slobodne Dalmacije prije dvije godine u jednome mome intervjuu.

Kod splitske plejade Borbena Uglješića, Ante Rošina, Srđana Zavorovića, Ive Glunčića, Ante Punde, Ivana Urlića subjekt priče dobio je mahom izuzetne ocjene zbog toga što je naš, prepoznatljiv, splitski a opet svoj, što je pun strasti i brige za povijesno naslijeđe, za spomeničko znamenje, što se od crtača arhitekta prometnuo u međunarodno priznatog slikara i što zna cijeniti svoje djelo.

To je, naravno, bio samo povod autorskom zahvatu na ideju glavnog urednika knjige dr. Ive Glunčića i novinara Maria Garbera uz dizajn opremu Duje Šilovića.

INICIJATIVA - IDEJA DR IVE GLUNČIĆA: NEKA SE SPLIT ODUŽI SVOME SPORTU

Vijest o ulici splitskih olimpijaca već ste pročitali krajem prošle godine kad je ideja dr. Ive Glunčića prihvaćena i na Gradskom vijeću i u Gradskom poglavarstvu, a izabrano je i povjerenstvo sa zadaćom da " pripremi teren " za realizaciju.

Trebao je tu biti i ugledni splitski specijalist dr. Ivo Glunčić, ali, kako se čulo na teniskom terenu broj sedam olimpijskog turnira - doktora Glunčića spriječila je kičma da ne dođe u Atenu

Da nije bilo predsjednika Cipcija, dopredsjednika Ive Glunčića i dogradonačelnika Ljubomira Urlića... po meni bi se ulicu olimpijaca gradilo sve do Pekinga.

Đurđa Bjedov je izabrana u ovoj rubrici kao sugovornik s više razloga, morao sam čuti što ona misli o svečanosti 8. svibnja za Svetoga Duju kada poglavarstvo Grada Splita priređuje slavlje za te najuspješnije splitske sportske ličnosti, zatim za inicijativu Slobodne Dalmacije prema ideji dr Ive Glunčića da se u Marmontovoj postave ploče sa ugraviranim imenima splitskih sportskih legendi, onda da se ustanovi Dan splitskog sporta svake godine kao što je bio onaj za 50 - godišnjicu osvajanja prve hrvatske zlatne olimpijske medalje u Helsinkiju 1952. (četverac Gusara Bonačić, Šegvić, Trojanović, Valenta) što je Duško Krstulović, predsjednik Gusara prvi uspio organizirati spektakularno u Gusarovom parku 23. srpnja 2002. I kad sam postavio Đurđi prvo pitanje, a ona nije imala nikakvog razloga da očekuje poziv, niti sam joj mogao ispričati ovaj epski uvod budući je on nastao kao posljedica njenog odgovora na moje pitanje - dogodili su se njeni slapovi Nijagare u okviru Đurđa 68 koje je izbacila iz sebe bombastično i sa srcem kao da svakog časa ima skočiti u onaj bazen zlata i srebra iz olimpijske 1968. u Meksiku.

U parku u središtu naselja je impresivan spomenik i spomen kosturnica, djelo akademske kiparice Vere Dajht-Kralj i arhitekta Ivana Glunčića iz Zagreba iz 1958. g., u spomen na oborovsku bitku 29. 3. 1944. Nastavite li vožnju prema središtu Oborova prolazite desno uz groblje, dok je lijevo uz dvije stare platane kapela sv. Marije Dolorose (Majke Božje od Sedam Žalosti).

Zato ovaj razgovor s dr Ivom Glunčićem i vodimo kao inicijativu Slobodne Dalmacije za realizaciju jedne ideje dr Glunčića koju smo prvi put objavili prije tri godine ali bez pravog odjeka ne u javnosti nego u društvenom priznanju i angažmanu.

Jedna je od vrhunskih interpolacija i poslovna zgrada Tempo (1965) u zagrebačkoj Boškovićevoj ulici, arhitekta Ante Glunčića (urbanističko rješenje Ivan Senegačnik).