Kad bismo prevladali stavove o tome da GM usjevi na neki način nisu organski, napokon bismo mogli doživjeli stvarne dobrobiti. "

Dakako biti će to prvenstveno GM usjevi, koje će, isto kao što se to dešavalo u Argentini, Brazilu ili Indiji, pokušati ugurati preko navećih firmi u agrokompleksu (Agrokor i Žito).

GM-usjevi kontroverzni su patenti biotehnoloških multinacionalnih kompanija, bez poznatih prednosti u usporedbi s konvencionalnim usjevima, bez dokazane sigurnosti za zdravlje ljudi i s dokazanom štetnosti za bioraznolikost.

GM usjevi su uvijek dolazili s obećanjima većih uroda, no ta su se obećanja rijetko ostvarivala.

Liberty, Roundup) zajednički su projekt biotehnologije i agrokemije: kemijska industrija proizvodi herbicide na koje su GM-usjevi vrlo otporni.

Jošt upozorava da je Uredba donesena vrlo potiho te da, ako se se građani ne pokrenu i ne stvore kritičku masu, pod pritiscima Europske Unije, SAD-a i velikih korporacija, GM usjevi i GM hrana će doći u Hrvatsku.

slučaj Argentine (drugi po veličini proizvođač GM usjeva na svijetu) dokazuje da GM usjevi nisu rješenje za " glad u svijetu " kao što tvrde biotehnološke tvrtke, s obzirom da su milijuni Argentinaca suočeni s glađu i pothranjenošću

GM usjevi uzročnici su pojave otpornih korova, otpornih štetnika...

»Mogu li GM-usjevi pomoći u prehrani svjetskog stanovništva?« - to je nametnuto pitanje koje marketinški odgovara agrobiotehnološkoj industriji.

Zaključak svih tih studija je sasvim jasan: GM-usjevi narušavaju bioraznolikost i ekološku ravnotežu u većoj mjeri od konvencionalnih usjeva.

GM-usjevi su proizvodi upitne koristi, upitne sigurnosti, a sasvim izglednih štetnih posljedica za bioraznolikost.

Jedino GM-usjevi mogu »preživjeti« toksikologiju glifozata.

Poruku »Dobrodošli u Hrvatsku - zemlju bez GMO« narušila je spoznaja da se pokusno u tajnosti sade neki GM-usjevi.

- Međutim, nije realno da će se u bliskoj budućnosti sijati GM usjevi na hrvatskim poljima, jer dobivanje dopuštenja za uzgoj Ovog proljeća više povrća i voća, manje kukuruza i uljarica.

Da li se želi reći da se GM usjevi tretiraju s toksičnijim kemikalijama od ne-GM usjeva?

GM usjevi ne bi trebali igrati nikakvu ulogu u budućnosti europske poljoprivrede. "

Genetski modificirani organizmi na tržištu su već dvadeset i pet godina, te još nisu dokazali osnovne postulate koji su postavljeni prilikom preliminarnih istraživanja - rješavanje gladi u svijetu (zarada je i dalje jedini razlog ekspanzije), rješavanje kemikalija (praksa pokazuje još veću uporabu štetnih kemijskih sredstava) i koegzistencija s prirodom (GM usjevi onemogućavaju prirodni aspekt).

Ovaj koncept je prihvatila i američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) te proglasila da su GM usjevi i hrana sadržajno jednaki odnosno da nema nikakve bitne razlike između GM usjeva I konvencionalnih odnosno GM hrane I one konvencionalne.

činjenici da su diljem svijeta površine na kojima se GM usjevi uzgajaju u proteklih desetak godina narasle više od 50 puta, sve je više pro tivnika genetičke modifika cije u proizvodnji hrane.

GM usjevi stoje poljoprivrednike i vlade više novca nego što ga vraćaju.

U izvještaju Soil Association iz 2003. procijenjeno je da gubici koje GM usjevi donose ekonomiji SAD-a iznose oko 12 milijuna dolara od 1999., i to zbog porasta poljoprivrednih subvencija, smanjenja izvoza i različitih slučajeva utvrđivanja štetnosti i zabrane već zasijanog sjemena.

U povodu novog Zakona o GMO razgovaramo s dr. Marijanom Joštom, profesorom na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima i autorom nedavno objavljene brošure »Trebaju li Hrvatskoj GM-usjevi?«

U vrlo kratko vrijeme svjetska potrošnja glifozata je naglo povećana (više od 80 %) iz jednostavnog razloga što su novi GM-usjevi otporni na djelovanje tog neselektivnog herbicida.

Priroda je otvoren sustav i niti jedan usjev ne može biti uzgajan u potpunoj izolaciji, pa tako ni GM-usjevi ne mogu ostati u okvirima određenoga poljoprivrednoga dobra.

Ako su GM-usjevi i konvencionalni usjevi zapravo isti, zbog čega se GM-usjevi štite patentima koji se proširilo na gene, genske sekvence, biljna tkiva i biljke, sjeme, bakterije, pa čak i na čitave životinjske organizme?

Ovisno o vrsti genetičke modifikacije, GM usjevi mogu povećati ili smanjiti uporabu pesticida, usmjeriti poljoprivredne površine na pozitivan ili negativan ekološki utjecaj, oni mogu poticati gubitak ili očuvanje bioraznolikosti.

Seralini zaključuje da, s obzirom da su GM usjevi strane tvari koje dosada nisu bile dio uobičajene ljudske niti životinjske prehrane, nije moguće utvrditi koji će biti dugoročni učinci njihove konzumacije na zdravlje.

Pokazalo se da GM usjevi koji stalno proizvode taj toksin imaju manju potrebu za uporabom insekticida u uvjetima visoke prisutnosti insekata.

Stoga se GM-usjevi redovito prodaju u paketu s herbicidima (glifozat, glufozinat).

Analize su pokazale da GM usjevi ne daju bolje rezultate, već da su prinosi u prosjeku slabiji 15 posto, a nije točna ni tvrdnja da takvim usjevima treba manje herbicida, rekao je.