Banke su pristale na dobrovoljni otpis 50 posto potraživanja na grčke obveznice, što je bio najteži dio maratonskog summita čelnika eurozone koji počeo u srijedu navečer, a završio oko četiri sata u četvrtak 27. listopada ujutro.

Krajem veljače banka je objavila da privremeno neće prihvaćati grčke obveznice kao kolateral za zajmove bankama, nakon što je agencija Standard Poor s snizila grčki rejting na selektivni stečaj.

Kupili bi za početak 4 - 5 milijardi eura vrijedne državne obveznice Portugala, otprilike kako su u listopadu htjeli kupiti grčke obveznice.

Goldman je istodobno odigrao dvostruku igru: prodavao je grčke bezvrijedne papire, kupujući njihovo osiguranje, obmanjujući ulagače u grčke obveznice, od kojih je skrivao pravo stanje grčkih financija.

3 puta više od onoga što su ljetos uložili u grčke obveznice zaradilo je nekoliko hedge fondova

ostali su samo navijači kojima se pokušava uvalit ekvivalent grčke obveznice.

Od 2010. do danas mnogi investitori prodali su grčke obveznice na sekundarnom tržištu, na kojem je cijena bila prilično niska, ovisno već o tome koliko se propast Grčke i izlazak iz eurozone činio realnim u pojedinom trenutku.

Ljetos su, primjerice, ulagači u grčke obveznice prodavali svoja potraživanja po samo 12 - 13 centi za nešto što nominalno vrijedi euro.

Nekoliko hedge fondova masovno je kupovalo grčke obveznice po toj cijeni i oni su sada, u prosincu, masno zaradili kad je sama Grčka u programu otkupa duga plaćala u prosjeku 33, 5 centa za euro.

Njemačka, kao najveći pridonositelj grčkim kriznim kreditnim programima, smatra da bi 7,5 milijardi eura potrebnih za dobrovoljni grčki otkup duga mogli financirati Grčka u polovici iznosa i Europska središnja banka od prinosa na grčke obveznice u drugoj polovici.

Pritisak lešinarskih financijskih tržišta na Grčku osjetno je smanjen, a kamate na grčke obveznice pale su s 30 na još uvijek visokih deset posto.

Slično je i sa Španjolskom: prinos na njezine obveznice iste ročnosti pao je s gotovo osam na osjetno ispod pet posto, dok se prinos na grčke obveznice s više od 30 spustio ispod puno podnošljivijih deset posto.

Euro je, s jedne strane, omogućio slabijim gospodarstvima u eurozoni da se jeftinije zadužuju, pa su tako jedno vrijeme kamate na grčke obveznice bile neznatno veće od onih koje je plaćala Njemačka, ali je, s druge strane, zajednička valuta dokinula mogućnost da se postupnim obezvrijeđivanjem nacionalne valute održava konkurentnost vlastitog gospodarstva, čemu je pribjegavalo više zemalja poput Italije ili Španjolske.

Za usporedbu, Njemačka se danas zadužuje po kamati od 0 posto, a kamate na grčke obveznice su iznad 20 posto.

Po tom bi planu kreditori reinvestirali 70 posto prihoda od dospjelih grčkih obveznica, pri čemu bi 50 posto novca bilo uloženo u nove grčke obveznice s rokom dospijeća od 30 godina, umjesto dosadašnjih pet, objavio je pariški list na svojoj web stranici.

Sve grčke obveznice pokrivene swapovima ponudit će se na prodaju na burzovnoj aukciji 19. ožujka.

U kuloarima je svima jasno da ni javni investitori u grčke obveznice neće sav novac dobiti natrag kaže profesor Mrak.

ECB je pak upozorio da u slučaju restrukturiranja grčkog duga neće prihvaćati grčke obveznice kao kolateral, što bi moglo dodatno destabilizirati grčki bankovni sustav.

Prinos na grčke obveznice, koji je zadnjega dana travnja iznosio 8,962 posto, porastao je u srijedu 44 bazna boda, na 9,813 posto.

Politički krugovi u Bruxellesu već govore o velikoj pobjedi Angele Merkel, s obzirom da je na stolu i dalje njemački prijedlog da dio tereta padne na leđa privatnih investitora koji posjeduju grčke obveznice.

Prema mišljenju stručnjaka, rješenje za Grčku moglo bi izgledati tako da banke na dobrovoljnoj bazi kupuju grčke obveznice, ako stare isteknu.

Sada MMF ostaje u igri, Grčka je dobila novu tranšu pomoći, a Europska središnja banka ponovno je pristala primati grčke obveznice kao zalog za nove zajmove, što je potez koji je oživio grčki bankarski sektor.

1. mislio sam nešto reći o favoriziranju korporacija, ali ne mogu jer mi tlak skoči priko 125 i ne ćutim se dobro. samo ću podsjetiti da je " teror " korporacija nad malima funkcionirao još u doba jugoslavije - cili je imotski radio u 4 - 5 divova i sveži ga tu. 2. pod neoliberalizam je ' rofesor uvrstio javne troškove. koliko je europski neoliberalizam rezao javne troškove najbolje nam svjedoči primjer grčke gdje su državni službenici imali u prosjeku tri puta veću plaću od prosjeka u privatnom sektoru, gdje su penzioneri imali 14 penizija godišnje, a penzionisali su se (prosječno) s nenavršenih 55 godina i to muški, a žene malo i mlađe. 3. mjere storgoće prema rasipnicima.... umjesno bi bilo postaviti pitanje, ako švabo radi i štedi, a njegova banka kupuje grčke obveznice da bi vlada davala šakom i kapom - kad kurvvinom piru dođe kraj, što sad? riješenja su tri a) stisnuti grke da vrate posuđenu lovu b) prekrižiti pare njemačkog štediše (možda radnika u nekom industrijkom postojenju, možda lokalnog profesora, možda vrijednu obrtnicu) i pustiti ga da sad još jednom od početka stječe ušteđevinu c) dati lovu štedišama, a dug prebaciti na porezne obveznike - među njima i na majke maloljetne djece, umirovljenike koji su grbali do 70 godine života, invalide koji rade u skladu sa svojim mogućnostima....

Kamata na grčke obveznice neznatno je pala, sa 16,186 na 16,183 posto.

ECB je 2010. kupovao grčke obveznice po znatno nižoj cijeni od nominalne kako bi snizio grčke troškove zaduživanja.

Banke i druge financijske tvrtke pristale su zamijeniti stare grčke obveznice novima čija je vrijednost puno manja.

No, bilo kako bilo, nakon teške noći, u ponedjeljak je osvanulo euforično sunčano jutro, tržišta kapitala, posebno europska, krenula se s moćnim oporavkom, euro je s 1,2755 dolara skočio na 1,2984 dolara, a 10 - godišnji prinosi na grčke obveznice pali su skoro 500 baznih bodova, s 12.47 % na 7.77 %.

Europska središnja banka je ranije najavljivala da u tom slučaju neće prihvaćati grčke obveznice kao jamstvo za kredite grčkim bankama, što bi onda prisililo vlade da novcem poreznih obveznika rekapitaliziraju bankarski sustav u Grčkoj i u drugim zemljama monetarne unije.

Međutim, dogovoreno je da EFSF jamči za grčke obveznice i Europska središnja banka ih može prihvatiti kao jamstvo za kredite grčkim bankama.

Druga opcija predviđa da se privatnim investitorima dade određeno vrijeme da zamijene grčke obveznice za nove vrijednosne papire koji bi imali dulji rok otplate pri čemu banke traže da nove grčke obveznice imaju najveći mogući kreditni rejting AAA, što bi mogao jamčiti EFSF.