Organizator je za svesrdnu pomoć pruženu prvenstveno u ugostiteljskom segmentu uručio medalje sa natpisom: " Za sve podarene osmjehe, za svu privrženost HVALA. " Medalje su dobile djevojke koje su još kao djeca započinjale pomaganje oko prihvata i tretmana gostiju, a redom to su: Martina Karlović, Lana Karlović, Ivana Tapalović, Barbara Tapalović, Ivana Knežević, Natali Gržinčić i Larisa Kuzmanović.

Ti prvi članovi bili su: Ivan Barak (Mavšić), Nardo Pekar, Mate Gržinčić Kupac, Frane Gauš Barbov, Frane Barak Mavšićev (iz Sv. Roka) i Medeot, općinski nadšumar.

Pavao Sušnik, Jerko Gržinčić, Slavko Gauš, Vlado Predović (tajnik), Karlo Iskra (Lisac), Josip Barak, Đuro Smoljanović, Vlado Milinović, pok.Goran Raspor, Ivan Suštar (Studena), a u Nadzorni odbor: Branko Medvedic, Vinko Piković (Studena) i Josip Gržina.

Kao i dosad, na natjecanju su sudjelovali naši učenici VII. razreda i to, abecednim redom: Ana Gržinčić, Antonia Gržinčić, Andrej Piković i Ana Štemberger.

- Nikada je va Klani živilo čuda manje ljudi, a bilo više enakih prezimen, a najveć ih je bilo Raspor, Barak, Gržinčić, Laginja i Medvedić.

VZPGŽ predstavljaju Laura Gržinčić (DVD Klana) i Mate Mrša (DVD Halubjan).

Viktor Gržinčić Oštarićev rođen je 1951. godine u Klani, gdje i danas živi.

Da su svi bajkerski putevi proteklog vikenda vodili u Klanu slaže se Maksim Gržinčić-Max. Klanjska vojarna se ove godine definitivno potvrdila kao pravo mjesto za organizaciju moto susreta.

Fešta je potrajala do jutra, a odlična zabava održala se kroz sva tri dana, kaže Gržinčić.

S njime se složio i vrsni poznavatelj klanjske povijesti Josip Gržinčić koji je, baš kao i čelni čovjek Mješovitog pjevačkog zbora »Matko Laginja« Anton Starčić te organizatorica kulturnih događanja i voditeljica kreativnih radionica Multimedijalnog centra »Klana« Ivana Marinčić bio među dobitnicima nagrade.

- Gržinčić d. o. o., Podstrmac 6, Klana,

U posljednjih deset godina jedna od svjetlijih točaka u razvitku hrvatske marikulture je promocija i uspostavljanje kaveznog uzgoja tuna; Uzgoj tune namijenjen je izvozu na japansko tržište i to najviše zaslugom nekolicine naših iseljenika iz Australije; Danas, sudeći prema rezultatima, ulaganja u kavezni uzgoj tuna pokazala su se kao jedna od najuspješnijih investicija u Hrvatskoj; O ovoj zanimljivoj temi piše gost autor Tihomir Gržinčić, prof.

Sudjelovalo je dvadeset troje učenika Škole, a pratili su ih učitelj tjelesnog odgoja Edo Antić i Ildo Gržinčić iz biciklističkog kluba.

Na sjednici je uručena i nagrada Općinskog vijeća učenici generacije OŠ Klana Ani Gržinčić.

Plakete su dobili i zaslužni članovi DVD-a Klana koji su tijekom svih ovih godina dali nezamjenjiv doprinos pri organizaciji Rokovskog natjecanja vatrogasne djece i mladeži: Nenad Pleše, Gino Barak, Dalibor Bratović, Laura Gržinčić i Mateo Štemberger.

Osmi razred škole u Klani izdvaja se i po plesačkim talentima Elizabeta Gržinčić, Josipa Raspor i Renata Šustar svojom su plesnom vještinom i koreografijom na temu iz mjuzikla »Mamma mia« očarale žiri i osvojile drugo mjesto, ostavivši iza sebe tri tisuće drugih plesača.

U radnu su skupinu imenovani Slavko Gauš, Rudolf Iskra, Viktro Gržinčić, Zvonko Mrvčić, Oskar Valenčić, Anton Starčić, Franko Karlović, Dušan Štemberger, Dragan Iskra i ja, kaže Dario Gauš podsjećajući kako je, iako je DVD Klana osnovan prije 35 godina, svijest mještana Klane o potrebi za zaštitom od požara razvijena puno ranije.

Nismo ni zamišljale da bi mogle doći u tako topao dom i osjetiti ljubav i sreću kao u vlastitom ", zaključile su Sara Čabrijan i Elizabeta Gržinčić objašnjavajući tako u čemu je bogatstvo sudjelovanja u oba dana Susreta primiti i s drugima podijeliti ljubav i radost koja nas okuplja oko Krista.

Kod nas nije uobičajeno, kao što je to slučaj primjerice, u Velikoj Britaniji da mještani otkupljuju zemljište kako bi ga zaštitili, već još uvijek postoji mogućnost da na ovakvim područjima nikne jedna lijepa žuta ili narančasta zgrada sa apartmanima, poručio je Želimir Gržinčić, s riječkog Pravnog fakulteta koji je u svoj dijelu izlaganja objasnio segment imovinsko-pravnih odnosa u dijelu budućeg botaničkog vrta.

Kao istaknuti organizatori maškara spominju se: Mate Maljavac Matešin, Jože Mrvčić Banov, Ive Mrvčić Francikin, Pave Šebelja Čičeć, Milan Piković, Ivan Šustar Šinčev, Vlatko Brmalj Škaljanov, Ive Brmalj Požarov, Jože Šebelja Fabčev, Branko Iskra Županov, Ivan Piković, Romano Piković, Ive Brmalj Mitrov, Dino Brmalj Perčev, Jože Brnetić Kranjčićev, Zvonko Gržinčić Čufetin te Alen Piković.

Stoga je 11. XII. 1998. održana Osnivačka skupština Studenjskih maškara na kojoj je izabran Izvršni odbor u sastavu: Alen Piković, (predsjednik), Radovan Gržinčić, Angelina Šebelja, Tea Perinčić i Dražen Šebelja (potpredsjednik).

Osnivači udruge su: Milan Piković, Anton Šebelja, Alen Piković, Dražen Šebelja, Silvana Brmalj, Marin Suzović, Zvonko Gržinčić, Damir Mrvčić, Smilja Piković i Ksenija Brmalj.

To su kozačka šaška sablja, koje je imao samo jedan odred Kozaka koji su bili na ovim prostorima tijekom Drugog svjetskog rata, i tzv. sablja šćavona, oružje hrvatskih vojnika koji su bili u Duždevoj službi, ističe Gržinčić i druge kolekcionare poziva na oprez, da primjerke nabavljaju na način razmjene s drugim provjerenim kolekcionarima ili pak kupuju predmete koje ljudi čuvaju na svojim tavanima, kao što to i on čini.

Otvoren je stalno, a za posjet treba nazvati broj 051/808 - 669, i Viktor Gržinčić koji stanuje u neposrednoj blizini dolazi otvoriti vrata.

Prema podacima iz matica, u XIX. stoljeću su najčešća prezimena bila Raspor, Barak, Gržinčić i Laginja, a od imena najviše se spominju Mate i Jakov te Marija i Margareta.

Ubuduće ćemo nastojati iznaći veći prostor, s obzirom na broj eksponata koji zbog skučenosti prostora nisu izloženi, poručio je Gržinčić, koji više nego rječima priča djelima.

Najbolja je bila Lucija Šarčević iz I-7 razreda, mentor Mia Černivec, prof. drugo mjesto dijele Antonia Gržinčić i Rebeka Čop, a treće Renato Grgić i Rina Srdoč.

Zbog toga Gržinčić stručnu literaturu nabavlja u Austriji i Italiji, a nerijetko traži i savjete raznih arheologa i povjesničara.

No, učenici u klanjskoj pučkoj školi te su godine napisali više pjesmica u spomen na taj događaj, kaže Josip Gržinčić.

Na 2. febrara naskočili su u grad, ali jim je loša sreća bila«, prenosi Walvasorova pisanja Gržinčić.