Gradivo nastalo do svibnja 1945. nije izlučivano. (Pravilnik o odabiranju i izlučivanju registraturne građe iz 1981. izrijekom propisuje: " Registraturne cjeline koje su nastale djelovanjem organa i organizacija NOB-a čuvaju se neokrnjene i iz njih se ne vrši izlučivanje.

Unutar fonda također je manjoj mjeri sadržano gradivo vezano za: upravu, pravosuđe i bogoštovlje, javne i infrastrukturne radove, zdravstvo i higijenu, vojsku novačenje te gradivo nastalo djelovanjem matičnog ureda.

Zbirke sadrže izvorno arhivsko gradivo nastalo u razdoblju od 16. do 20. stoljeća, a većina njih (13) nastala je u Državnom arhivu u Zagrebu izdvajanjem i grupiranjem gradiva prema vrsti (isprave, matične knjige, karte, planovi i nacrti, rukopisi, tiskovine, memorandumi) ili prema temi, odnosno sadržaju, a četiri su zbirke rezultat sakupljačke aktivnosti pojedinih osoba. (B. M.)

Fond sadrži gradivo nastalo radom ONO-a Banije a sastoji se od registraturnih pomagala, općih spisa, sjedničkih zapisnika sa okružnih skupština, izvještaja slanih višim organima vlasti, raznih izvještaja kotarskih i gradskih narodnih odbora, prepiski ONO-a Banije sa višim i nižim organima vlasti, raznih uputstava, statističkih i drugih podataka.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (NN15/1965) izričito je utvrđeno da arhivsko gradivo nastalo radom SKH čuvaju komiteti.

Arhivsko gradivo nastalo njegovim djelovanjem ima vrijednosti za istraživanje različitih područja političkog, gospodarskog i društvenog života neposredno nakon II. svjetskog rata na navedenom području.

Knjižno gradivo nastalo djelovanjem Arhiva mapa tijekom 20. stoljeća obuhvaća stožerne i matične knjige županija i urudžbene zapisnike, grupirane prema vrsti knjiga.

Po ukidanju NOO, gradivo nastalo njegovim radom predano je nadležnom tijelu, a u Arhiv je preuzimano po službenoj dužnosti, u nekoliko navrata.

Posljedica upisa subjekta u Upisnik vlasnika privatnog arhivskog gradiva je što arhivsko gradivo nastalo djelovanjem takvog subjekta ima u cijelosti tretman javnog arhivskog gradiva, a vlasnik tog gradiva ima sve obveze propisane imateljima i stvarateljima javnog arhivskog gradiva, osim obveze predaje arhivskog gradiva nadležnom arhivu.

ZZRAGA određuje postupke arhiviranja elektroničkoga gradiva i to od preuzimanja različitih klasičnih, analognih i digitalnih vrsta zapisa i pretvorbe u standardizirani digitalni oblik, uključivo skeniranje dokumenata na papiru, uništavanje izvornika po obavljenoj pretvorbi u digitalni oblik, usporedno čuvanje arhivskoga gradiva i trajnoga registraturnoga gradiva u fizičkom obliku na papiru, ukoliko je gradivo nastalo u izvornom obliku na papiru, postupak zapisa digitalnih informacija za dugotrajnu elektroničku pohranu, migracije digitalnih zapisa na nove nosače elektroničkih zapisa i njihove formate, ispunjavanje uvjeta za sigurno i vjerodostojno arhiviranje s očuvanjem dokazne i pravne vrijednosti gradiva u digitalnom obliku, omogućavanje dostupnosti, kopiranja i slanja kao i uvjete uporabe elektroničkih podataka i dokumenata, postupaka primjene, izvađanja i promjene unutarnjih pravila pravnih i fizičkih osoba za elektroničko arhiviranje, standardizacija informacijske tehnologije odnosno strojne i programske opreme i usluga za elektroničko arhiviranje, akreditacija i nadzor nad javnim i privatnim izvođačima odnosno prodavača opreme i usluga elektroničkog poslovanja i arhiviranja, vođenje registra unutrašnjih pravila, registra prodavača opreme i usluga, registra akreditiranih prodavača opreme i usluga, zaštitu (čuvanje i pohranu) elektroničkoga arhivskoga gradiva kao spomenika kulture u državnim arhivima te stručni nadzor države nad elektroničkim arhiviranjem.

Fond obuhvaća personalne odluke i spise o službenicima Delegacije, izvješća i iskaze o radu podređenih ureda financijske uprave, okružnice, spise o disciplinskim postupcima, gradivo nastalo u vezi razgraničenja sa susjednim zemljama, poimence u vezi potraživanja katastarskih planova i arhivskoga gradiva od Mađarske, te zapisnike o preuzimanju katastarskih ureda na Krku i u Kastvu od Italije, izvješća komisija koje su djelovale pri Delegaciji: Komisije za državne stručne ispite pri DMF u Zagrebu, Komisije za spaljivanje starih pohabanih novčanica i drugo.

Gradivo nastalo prije 1945. većim diijelom čine fondovi uprave, kao što je Vojni komunitet Petrinja 1753 - 1873, gradskih poglavarstava Kostajnice, Petrinje i Siska te kotarskih oblasti i općina s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, kao i gradivo pravosudnih organa te prosvjetnih ustanova, ali i fragmenti gradiva gospodarskih čimbenika toga vremena.

Kada više arhiva posjeduje gradivo nastalo od istog stvaratelja, oni mogu lakše dijeliti i povezivati obavijesti o kontekstu ukoliko su te obavijesti dane u normiranom obliku.

Gradivo nastalo katastarskom izmjerom smatralo se dokumentacijom od najviše važnosti te se posebna važnost davala njegovu pohranjivanju i čuvanju.

Također smo nastojali pokazati arhivsko gradivo nastalo radom različitih kategorija stvaratelja od uprave i javnih službi, pravosuđa, škola, gospodarskih subjekata do društava, udruga i udruženja.

Godine 1945., kojom počinje četvrta razvojna faza Arhiva, situacija što se tiče arhivskog gradiva nastalog radom gradskih uprava bila je sljedeća: arhivsko gradivo nastalo do 1858., Zlatna bula i druge povelje te neki gradski statuti nalazili su se u pologu u zgradi Zemaljskog arhiva; dio gradiva nastao radom Gradskog poglavarstva poslije 1858. nalazio se u Gradskoj vijećnici u vlažnim i neprikladnim prostorima, nesređeno i nepopisano, a dio u priručnim pismohranama pojedinih gradskih uprava, dislocirano po cijelom gradu.

Iduće godine predani su u polog Zlatna bula i neki gradski statuti, a kasnijih godina i gradivo nastalo do 1858. Grad je i dalje ostao vlasnik arhivskog gradiva.

Arhivsko gradivo nastalo do 1858. prenijeto je 1914. iz Kamenitih vrata kao polog u depozit u novoizgrađenu zgradu Zemaljskog arhiva, čime započinje treća razvojna faza. (Tu je ostalo do 1965.) Ravnateljstvo Zemaljskog arhiva vodilo je upravu nad gradskim arhivom, Emilij Laszowski postao je njegov kustos, a grad je i dalje ostao vlasnikom svoga gradiva.

Gradivo nastalo djelatnošću popisivača dimova, bilo je, prema zaključcima Hrvatskog sabora, odlagano zajedno s ostalim spisima Kraljevine.

Zbirka sadrži gradivo nastalo od različitih stvaratelja, i možemo ga shvatiti kao dopunsko gradivo.

Gradivo zbirki ulazi u arhiv kao izolirani dokument ili dio fonda, ili je gradivo nastalo od nekog nakladnika ili autora.

Privatnim arhivskim gradivom smatra se arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba, ukoliko nije nastalo u obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne službe i ako nije u državnom vlasništvu.

Specifičnost određene skupine arhivskih fondova i zbirki, te povijesno razdoblje u kojem je neko gradivo nastalo, unutarnja organizacija stvaratelja, logika odlaganja dokumenata i još štošta toga, na što se nadovezuju metode i načini obrade, sređivanja i opisivanja pojedine vrste gradiva sve je to zanat koji se mora učiti dugo i temeljito.

Arhivi (kasnolat. archivum: pismohrana, prema grč. ἀρχεῖον: zgrada uprave), ustanove koje prikupljaju, čuvaju i pripremaju za uporabu dokumente, spise, isprave i dr. pisano gradivo nastalo djelovanjem javnih i privatnih ustanova, prav. i fiz. osoba. Sustavna briga za arhivsko gradivo kao kult. dobro i izvor obavijesti na području Istre pratile su tendencije općenito prihvaćane u eur. okružju.

Prema članku 5. stavak 1. ZOAGA javnim arhivskim ili registaturnim gradivom smatra se gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovačkih društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeća, javnih bilježnika i drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlasti.

Prostor za odlaganje arhiviranog gradiva može biti jedinstven za cjelokupno gradivo nastalo radom stvaratelja ili to može biti više prostora pogodnih za odlaganje određenih cjelina i kategorija gradiva.

Specijalizirani arhivi i privatni arhivi (sveučilišni arhivi, gospodarski arhivi, arhivi vjerskih zajednica, arhivi banaka i dr.) mogu prikupljati i čuvati arhivsko i registraturno gradivo nastalo radom svojih osnivača i drugih domaćih pravnih i fizičkih osoba.

Fond sadržava gradivo nastalo od 1945. do 1952., a čine ga zapisnici sjednica Rajonskog narodnog odbora Trnje od 1947. do 1952., knjige i spisi nastale u tajništvu rajonskog narodnog odbora i Izvršnog odbora koje čine urudžbeni zapisnici i imenska kazala, molbe, žalbe, rješenja, dozvole, uputstva, matične knjige službenika i radnika rajonskog narodnog odbora, te stalni spiskovi birača od 1945. do 1952. U Upravnom odjelu sačuvane su Prijave napuštenog stanja za 1945. Gradivo koje se odnosilo na stambenu problematiku sadrži urudžbene zapisnike i imenska kazala, dozvole za useljenje, dodjele za stambene i poslovne prostore, nalozi za preglede, prijave i slično od 1946. do 1952. Računovodstvenu dokumentaciju čine evidencije ostavina, rješenja o razrezu poreza, platni iskazi, te kupoprodajni i darovni ugovori od 1947. do 1952. Fond sadrži još knjige suca za prekršaje koje sadrže evidencije prekršaja, rješenja o prekršajima, te imenska kazala od 1949. do 1952.

Arhivsko gradivo koje se čuva u državnim arhivima, u smislu Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (" Narodne novine ", br. 25/78. i 47/86.), arhivsko gradivo nastalo do 31. prosinca 1990. za koje je po istom Zakonu postojala obveza predaje arhivima (članak 15. - 17.) i arhivsko gradivo bivših društveno-političkih organizacija, državno je vlasništvo i smatra se javnim arhivskim gradivom prema odredbama ovoga Zakona.

Arhivsko gradivo nastalo njihovim radom omogućava cjelovit i pouzdan uvid u široki spektar djelatnosti karakterističnih za najveći i glavni grad jedne države, odnosno federalne jedinice u sastavu bivše države, koji ujedno predstavlja i gravitacioni centar šire okoline.