Granica pomorskog dobra iz članka 1. ove Uredbe polazi od točke 1. koja se nalazi 3 metra južno od sjecišta čestice zemlje 818 i čestice zemlje 813, istočnim rubom čestice zemlje 818, južnim rubom čestice zemlje 817 preko čestice zemlje 814 i čestice zemlje 821, zapadnim rubom čestice zemlje 826/2, zapadnim rubom čestice zemlje 832, preko čestice zemlje 1555, zapadnim rubom čestice zemlje 835, preko čestice zemlje 840, južnim rubom čestice zemlje 840 do točke 15 koja se nalazi 12 metara istočno od jugoistočnog ruba čestice zemlje 840, a sve kako je nacrtano i označeno u grafičkom prilogu, na kopiji katastarskog plana k. o.

Koncesija na pomorskom dobru može se dati nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama.

Granica pomorskog dobra iz članka 1. ove Uredbe prolazi od točke A (rub obale), nastavlja do točke B (međa k. č. 1110/14) gdje se lomi i nastavlja međom k. č. 1110/14 do točke C.

Istu sumu novca naša županija traži za program utvrđivanja granica pomorskog dobra i sanaciju ceste na Žirju.

Spornim smatraju i dio o koncesijama na pomorsko dobro u kojemu stoji da granica pomorskog dobra postoji, osim kada ne postoji.

Granica pomorskog dobra iz članka 1. ove Uredbe započinje u točki 1 na peti lukobrana Luke Ičići, odnosno u najjužnijoj točki lukobrana.

Dosadašnje stanje na pomorskom dobru ne zadovoljava pravne uvjete ni za davanje u koncesiju, za što su zahtjevi u stalnom porastu, jer po novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama za to je potrebno da se utvrdi granica pomorskog dobra i da je zavedena u katastru i zemljišnim knjigama.

Inače, plan utvrđivanja granica pomorskog dobra napravljen je za razdoblje od 2004. do 2006. godine, i trebao bi stajati nešto manje od četiri milijuna kuna.

Koncesije za plaže odobrava Županija, nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra.

Granica pomorskog dobra iz članka 1. ove Uredbe započinje u točki 1, dodirna točka kopna i mora i ide u točku 2. do betonskog potpornog zida te prateći taj zid prolazi kroz točke 3., 4. i 5. od koje prateći betonski ogradni zid ide u točku 6. Iz točke 6. granica ide kroz točku 7. do točke 8. presijecajući pri tome stepenište (koje je u naravi spojnica prometnice Šibenik - Zaton i betonskog platoa na morskoj obali).

Kad oni prodaju Brodometal i drugo zemljište granicu pomorskog javnog dobra nije potrebno ni spominjati, a kad građanima treba vratiti nacionalizirano, onda se granica pomorskog javnog dobra uvukla u sam Dračevac.

Smatra se da je granica pomorskog dobra obilježena, ako ide stalnim, prirodnim ili izgrađenim objektima.

Granica pomorskog dobra iz članka 1. ove Uredbe polazi iz točke A (rub obale), nastavlja do točke B (sjeverna međa k. č. 24), gdje se lomi i nastavlja međom k. č. 24 i donjim rubom kamenog zida do točke C, te dalje nastavlja međom k. č. 504, čime obuhvaća stepenište i nastavlja gornjim rubom kamenog zida do točke D.

Granica pomorskog dobra iz članka 1. ove Uredbe započinje na morskoj obali na mjestu gdje morsku obalu siječe produžetak pravca sjeverozapadne međe k. č. 432/1, mjestu koje je na grafičkom prilogu označeno točkom 1. Od točke 1 granica nastavlja sjekući put uz more u smjeru produžetka pravca sjeverozapadne među k. č. 432/1 do presjeka navedenog pravca s ogradnim betonskim potpornim zidom, mjesta u grafičkom prilogu označenog točkom 2. Od točke 2 granica se lomi prema jugoistoku i nastavlja rubom ogradnog betonskog potpornog zida do točke 3 odnosno do južnog kuta k. č. 433/4. U točku 3 granica se ponovno lomi te ide pravcem produžetka jugoistočne međe k. č. 433/4 sjekući put uz more do točke 4 gdje izbija na morsku obalu te tamo i završava, a sve kako je nacrtano i označeno u grafičkom prilogu, na kopiji katastarskog plana k. o.

- Na području Kolovara granica pomorskog dobra je utvrđena Odlukom Vlade RH, " NN ", br. 102/98. Provedba granice pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi provodi se na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Zadru.

Parcela će, međutim, uskoro biti i više jer je počeo projekt određivanja granica pomorskog dobra.

- To je prvo sustavno rješavanje granica pomorskog dobra s ove strane Jadrana.

No, podsjetimo, po upisu vlasništva nad parcelama, čija je površina u slučaju " Kuline " 56.211 četvornih metara, a " Kose " 3520 četvornih metara, obavit će se geodetska snimanja terena i odrediti granica pomorskog dobra.

- Slijede nam dogovori oko određivanja granica pomorskog dobra, zatim, ishodovanja svih potrebnih suglasnosti i dokumenata.

Ovom Uredbom određuje se granica pomorskog dobra na dijelu k. o.

Uredbom je stoga propisana obveza županija da osnuju povjerenstva koja će izrađivati prijedloge granica pomorskog dobra, a konačno rješenje će donositi povjerensetvo za granice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Granica pomorskog dobra na morskoj obali obuhvaća kopno najmanje šest metara od najviše crte mora (" crte srednjih viših visokih voda "), ali može biti i šira od toga, a samo iznimno uža, što treba posebno obrazložiti.

Na području Općine Lopar temeljem zakona utvrđene su luke otvorene za javni promet, a obzirom da je problematika na pomorskom dobru vrlo složena, neutvrđena granica pomorskog dobra, neregulirana prava i prava onih koji su u proteklom razdoblju ulagali i investirali u pomorsko dobro, potreba za višim nivoom održavanja komunalnih luka, potreba za izgradnjom komunalnih i nautičkih vezova, potrebe za izgradnjom operativne obale za iskrcaj i ukrcaj putnika izletnika i dr., nametnuli su potrebu značajnijeg angažmana lokalne samouprave u navedenoj problematici.

Općina Zenica, vlasnik atraktivnog odmarališta na 11.000 kvadrata pokrenula tužbu smatrajući da je povučena nezakonita granica pomorskog dobra te im oduzet čitav plato uz plažu u Dućama

Ovom Uredbom određuje se granica pomorskog dobra na dijelu k. o.

Ovo je tijelo, rekao je Meštrović, dosad izradilo prijedlog granica pomorskog dobra za 400 - tinjak kilometara obalne crte od ukupno 1350 kilometara obale u Zadarskoj županiji.

Slijedi postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra na dijelu područja KO Tisno i to na predjelu Zapadna Gomilica - Put Jazine.

Utvrđivanje granica pomorskog dobra od velike je važnosti za područje Općine Tisno jer će se uz osiguranje boljeg gospodarenja pomorskim dobrom koji je garancija i povećanja općinskih prihoda s temelja naknada za uporabu pomorskog dobra, osigurati i red te spriječiti nedozvoljene aktivnosti na pomorskom dobru.

Željko Mišić iz Županije je govorio o razlici između granica pomorskog dobra i lučkog područja, o luci otvorenoj za javni promet koja je ostala od vremena nekadašnjeg Jugovinila, te o proceduri za prenamjenu u luku nautičkog turizma koja je planirana u sklopu turističke zone.

Geoinformacijski sustav obuhvaća prikaz granica pomorskog dobra, prostornog plana županije, ortofoto snimki te katastarskih planova, a svrha mu je centralizirati informacije o pomorskom dobru te olakšati proces utvrđivanja granica pomorskog dobra.