Podsjetimo, prigodom njezina osnutka u veljači 1842. prvi je predsjednik tadašnje Matice ilirske, grof Janko Drašković izjavio: Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku razprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izrazi.

Došto - mnogo je u tom odlučio njegov prijatelj, slavni i neumrli rodoljub grof Janko Drašković.

Služio je kao fenrik u istoj pukovniji u kojoj je prije njega bio i grof Janko.

SJETIMO SE: da je prvi veliki hrvatski strateski vizionar, grof Janko Draskovic, u svojoj Disertaciji izradio projekt obnove hrvatske drzavne nezavisnosti na svim etnickim i povijesnim prostorima na kojima je nasa drzava postojala jos od Antike.

Dok je barun vadio žgance na svoj tanjir, nadviri se grof Janko nad zdjelu, i kad je vidio da je jedva još dno pokrito, povuče zdjelu preda se i poče iz nje jesti velikom drvenom žlicom kojom se jelo vadi, što je izazvalo opći smijeh.

Grof Janko Drašković kao prvi predsjednik Matice, tada još ilirske, davne je 1842. jasno obrazložio razlog njena uspostavljanja: " Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi ".

Napoleon nije izmislio nase ilirstvo (Crkva nas je 2.000 godina nazivala Ilirima i nas jezik pak lingua illyrica), ali je onih desetak godina naseg postojanja kao dijela nacije izdvojenog iz austrijske monarhije bilo vrijeme inkubacije ilirstva, koje je najbolje shvatio i definirao grof Janko Draskovic, a dobrim dijelom ostvario ban Jelacic.

Sakcinski ", osnovne škole " Metel Ožegović " iz Radovana, osnovne škole " Grof Janko Drašković " iz Klenovnika i osnovne škole " A. K.

Biskup Juraj II. je, na primjer, financirao tiskanje Kronike Antuna Vramca godine 1578., a grof Janko Drašković, poznati Ilirac, skoro sav je svoj imetak žrtvovao u političke, ali i kulturne svrhe.

No njezina zlovolja potraje samo kratak čas jer je sada došao k njoj grof Janko, njezin stari znanac.

O tome je u svečanom govoru prvi predsjednik Matice ilirske grof Janko Drašković rekao: »Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati, i priliku mladeži našoj dati da se domorodno izobrazi.

I Bužinskovi su došli s Elom, pa i grof Janko kao vjerni prijatelj Armanovih.

Društvo udari u smijeh, komu se i pogođeni grof Janko pridruži, no vidjelo mu se na licu da mu taj smijeh ne ide iz srca.

Grof Janko bio je izvrsne volje pa je kao obično vodio glavnu riječ i zabavljao goste svojim neiscrpivim humorom.

- Da su insekti pjevači, bila bi ona među njima veličina prvoga reda - dodade nepomirljivi grof Janko.

30.6.1992. škola dobiva naziv " grof Janko Drašković "

1770. rođen je grof Janko Drašković, jedan od pokretača i ideologa hrvatskog narodnog preporoda, suosnivač Matice Ilirske i suradnik Danice.

Zamisao o njezinu pokretanju dao je vođa iliraca Ljudevit Gaj, a njezine ciljeve formulirao prvi predsjednik grof Janko Drašković, koji je smatrao da Matica ima »nauku i književstvo u našem narodnom jeziku razprostranjivati« i tako mladeži omogućiti da se domorodno izobrazi.

Zamislivši ga kao prikaz baroknih dvoraca kroz koje vodi grof Janko Drašković, Miletić, koji je opet upravljao i kamerom i koji je režirao film, potražio je podršku slavnih umjetnika.

Na kraju prologa dolazi starina grof Janko Drašković, koji prvi put čuje za čovjeka s kojim će za koju godinu stvoriti veliki nacionalni, ali i sveslavenski pokret.

Grof Janko posadi ga između Ele i Ljubice, tako da je sjedio spram Alfreda i Melite s kojima je preko stola često zapodijevao razgovor.

U finalu su se sastale OŠ Sesvetski Kraljevec i OŠ Grof Janko Drašković.

(17701856) hrvatski aristokrat, jedan od rijetkih velikaša koji je pristao uz Gajev preporod, čak mu bio i jedan od vođa (češće od ovoga, spominje se u Meliti »grof Janko«, no čini se da je to sin ilirskog vođe)

U vrijeme dok je Gaj oblikovao svoju pjesmu, jednaku predodžbu o opsegu »Kraljevstva Iliričkog« koje nastavaju »Slavo-Hrvati« iznio je grof Janko Drašković u prvom programatskom političkom spisu modernog doba, svojoj »Disertaciji« iz 1832, a uz takvu predodžbu je i on, što pokazuje njegova korespondencija, usprkos »ilirskom« okviru ustrajao i kasnije.

Osim rada na kulturnoj i duhovnoj obnovi hrvatskog naroda, biskup Maksimilijan Vrhovac kao veliki domoljub počinje borbu za ujedinjenje hrvatskih zemalja, što će 1832. grof Janko Drašković zastupati u svojoj Disertaciji, prvom pravom političkom programu Ilirskog pokreta.

Grof Janko, maestro Nikola, a najviše Ela sa svojim bratom, bijahu često u posjetima kod Melite.

Grof Janko dočekao je goste sjajno, po svom starom običaju.

- Visoko ne smijete igrati jer je u mom džepu nastupila oseka - pripomenu grof Janko prije igre stvar koja nije nikoga iznenadila.

- Bome ću i ja ostati - umiješa se u riječ grof Janko.

Bila su samo tri plešuća para: Grof Janko i Ljubica, Alfred i Melita, pa Branimir i Ela.