Picelj je suosnivač grupe Exat 51. Godine 1952. i 1953. sudjeluje na izložbama (s A.

Motikino nepovjerenje prema vanjskom svijetu postat će još snažnije kada će se prilikom otvorenja njegove amblematske samostalne izložbe naslovljene Arhajski nadrealizam održane 1952. u Galeriji ULUH-a, samo mjesec dana nakon otvorenja izložbe grupe EXAT 51 u prostoru Društva arhitekata, pokrenuti oštre polemike u umjetničkim krugovima oko pitanja slobode izraza i ideoloških stavova tadašnje službene umjetnosti socijalističkog realizma.

Ali tko bi mogao i pomisliti da će opsesivni kustosi nasuprot toj vitrini postaviti jednako profinjene modernističke izloške zagrebačke grupe EXAT 51, uključujući i model paviljona za Expo 1952. u Bruxellesu, koji su kustosi uspjeli pronaći nakon dvije godine traganja.

Uz veliku izložbu Ivana Picelja ' Kristal ploha, 1951. 2005. ' otvorenu početkom travnja o. g., koja prvi puta u Zagrebu prikazuje cjelovit opus ovoga osebujnog umjetnika od razdoblja osnivanja grupe EXAT 51 do recentnih radova, Galerija Klovićevi dvori priređuje popratnu izložbu pod nazivom ' Ivan Picelj Muzejski prostor, Connexion 1983. - 1990. '.

Biografija - 1917. rođen u Drenovi kraj Zagreba - diplomirao arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu; član je ULUPUH-a i Društva arhitekata Hrvatske - 1951. jedan od osnivača grupe Exat za koju je napisao manifest - 1962. počeo plastička istraživanja reljefometar, sistemska plastika - 1964. prva samostalna izložba u MUO u Zagrebu; imao brojne samostalne i skupne izložbe u Hrvatskoj i po cijelom svijetu Djela: - 1956. projektirao zgradu jugoslavenskog paviljona na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu; 1960. paviljon na izložbi rada u Torinu; 1963. paviljon u Milanu - 1964. knjiga Sinturbanizam - obiteljske kuće: Brane Horvata, Podsused, 1972; Ivana Rabuzina, Ključ, 1976; kuća Richter, Sovlja, 1979; obiteljska kuća Prpić, Zagreb, 1984; kuća Klier, Pula, 1987; crkva u Šibeniku, 1991; Nagrade: - 1959. Nagrada grada Zagreba - 1964. Zlatna medalja na 13. triennalu u Milanu - 1971. Nagrada za skulpturu na 11. biennalu u Sao Paolu - 1981. Herderova nagrada za sveukupno djelo - 1988. Nagrada Viktor Kovačić za životno djelo - 1993. Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor - Orden rada, Orden Republike, Vitez belgijske krune

Primjer toga su djela grupe EXAT 51 i Gorgona.

Film se odvija na imanju umjetnika, arhitekta i predstavnika grupe EXAT 51, Vjenceslava Richtera, te koristi audio snimke posljednjeg njegovog intervjua.

Bio je slikar i jedan od osnivača i članova grupe EXAT 51, autor nagrađivanih crtanih filmova, pjesnik i sveučilišni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Hamburgu, a istodobno ekscentrik, politički disident, pustolov i zagovornik slobode.

Transformiranje zagrebačke Obrtne škole u Školu za primijenjenu umjetnost s programskom koncepcijom usmjerenom prema Bauhausu, otvaranje i djelovanje Akademije za primijenjenu umjetnost, manifesta i istupa grupe EXAT-51, gostovanje fotografske izložbe Edwarda Steichena Porodica čovjeka u Zagrebu te širenje i prihvaćanje, stavova Otta Steinerta, rodonačelnika subjektivne fotografije, suštinski su utjecale na razvoj hrvatske fotografije druge polovice dvadesetog stoljeća.

NACIONAL: U publikaciji Tko nije mogao napisati manifest, koja uskoro izlazi iz tiska, osvrćete se na početke i razvoj grupe Exat? To će zapravo biti mali historijat umjetničkog rada grupe, jer bih htio da se neke stvari stave na pravo mjesto.

No u manifestu grupe EXAT jasno sam objasnio: Svuda gdje se eksperimentira, tamo je EXAT.

Suosnivač je i član grupe EXAT-51 i potpisnik Manifesta iz 1951. Majstor je apstraktne umjetnosti, u kojoj likovni jezik podređuje osnovnim geometrijskim oblicima. 1953. konstruira prve kinetičke objekte (Prostorni modulator), oko 1956. počinje eksperimente s pokretnim skulpturama i reljefima, a od 1962. uvodi svjetlost kao bitan element svojih lumino kinetičkih konstrukcija.

Vladimir Kristl bio je pripadnik avangardne likovne grupe Exat ' 51, a poslije i Novih tendencija (1962) - pokreta što su u hrvatsku likovnu umjetnost donijele programatsku neogeometrijsku apstrakciju.

Od poznatoga â ljubljanskog govoraâ Miroslava Krleže, do istupa Grupe EXAT-51, od Dubrovačkih ljetnih igara do Gavellina osnivanja Zagrebačkoga dramskog kazališta, praizvedbe Marinkovićeve â Glorijeâ i nazočnosti Bojana Stupice i Mire Stupice u Zagrebu, od pojave časopisa â Krugoviâ do etabliranja takvih književnih osobnosti kao što je pjesnikinja Vesna Parun i pjesnika oko časopisa â Krugoviâ, od pojave umjetničke grupe â Gorgonaâ koja više ne postavlja problem izbora između figurativne i apstraktne umjetnosti, već se pita o anti-slici i djelu koje nije slika ni skulptura, pa sve do priprema za Muzički bijenale koji će uskoro započeti, do velikih inovativnih zahvata na području grafičkoga i industrijskog dizajna, Zagrebačke škole crtanog filma i uopće značajnih filmskih autorskih osobnosti..... otkriva se nadasve plodno, intrigantno, potentno i poticajno razdoblje koje dosada nije ni adekvatno predstavljeno, niti vrednovano.

Vjeceslav Richter jedan je od osnivača grupe EXAT 51 čije je djelovanje počelo 1951. godine, i zapravo je cijeli stvaralački život posvetio istraživanju novih mogućnosti u arhitekturi, slikarstvu i skulpturi težeći prema sintezi svih umjetnosti.

Iste godine u svom zagrebačkom stanu organizirao je izložbu grupe EXAT 51.

Teoretske postavke u kojima se zalaže za sintezu svih vizualnih umjetnosti našle su svoj izraz u programu grupe EXAT 51 čija je presudna uloga u osvajanju prostora individualne umjetničke slobode dobro poznata i povijesno valorizirana.

Pored već dobro poznatih i visoko vrednovanih djela članova grupe EXAT 51, pokazat ćemo njihova vrhunska, ali manje poznata djela nastala kao skice i crteži izložbenih paviljona i postava izložbi izvedenih ranih pedesetih godina.

SHIGERU BAN poznat je po svojim ekološkim građevinama za koje koristi drvo i reciklirani papir koji su posebno obrađeni da budu otporni na vatru Kad je projektirao TDR u Kanfanaru, inspirirao se, najviše u izradi fasade, iskustvom slavne grupe Exat 51 i Novih tendencija, a to je svojedobno objasnio na primjeru fasade: Riječ je o različito strukturiranim reljefnim pločama koje, kretanjem oko objekta, mijenjaju svoje karakteristike, odnosno izgled, znači, koncipirana je kao odraz dinamične likovnosti, što znači da na pojedinim plohama fasada mijenja boju od tamnosive do gotovo bijele i obratno. Njegov projekt rekonstrukcije Dinamova stadiona, napravljen 1997. godine, od samog početka izazivao je suprotne ocjene, od oduševljenja do proglašavanja tog projekta totalnim promašajem.

To je vrijeme početka Muzičkog biennala, grupe EXAT 51, Zagrebačkog velesajma i sličnih manifestacija koje su obilježile ne samo Atelijer Toše Dapca, već i Zagreb kao inovativnu i pulsirajuću kulturnu točku Europe.

Bio je član grupe EXAT 51 i jedan od pionira Zagrebačke škole animiranog filma.

Vjeceslav Richter jedan je od osnivača grupe EXAT 51 osnovane 1951. godine, a pedesetih i šezdesetih godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona u Torinu, Milanu i Bruxellesu, kojima postiže međunarodni uspjeh.

Razvoj hrvatskog plakata u drugoj polovici 20. stoljeća vezan je uz osnivanje grupe EXAT (1951. godine), pokretanje časopisa Čovjek i prostor, otvaranje Galerije suvremene umjetnosti, održavanje Prvog zagrebačkog trijenala primijenjene umjetnosti, osnivanje Studija za industrijsko oblikovanje, Centra za industrijsko oblikovanje, pokreta Nove tendencije, osnivanje ZGRAF-a i utemeljenje Studija za dizajn. (...)

Jedan je od osnivača grupe EXAT-51 (1951.) i Studija za industrijsko oblikovanje, SIO (1956.) te aktivni sudionik Novih tendencija.

Marija Tonković, autorica uvodnoga teksta u katalogu izložbe, prepoznaje u njima utjecaje grupe EXAT 51 (apstrakcija i geometrizam), putujuće izložbe Edwarda Steichena Ljudska obitelj (koja 1957. gostuje u Zagrebu), i filmova talijanskoga neorealizma (poglavito u radovima profesionalnih fotoreportera: Mladen Grčević, Pavao Cajzek, Mladen Tudor).

Inicijalnim momentom zagrebačkog visokog modernizma općenito se smatra prva izložba članova grupe EXAT 51 (eksperimentalni atelje), Kristl-Picelj-Rašica-Srnec održana početkom 1953. u prostorijama Društva arhitekata.

Fascinantan umjetnički opus slikara, dizajnera i filmaša, pripadnika slavne grupe Exat i sudionika međunarodnog projekta Nove tendencije, Aleksandra Srneca, prvi put će biti objedinjen na retrospektivnoj izložbi koja se otvara 31. svibnja u Varaždinu.

Skraćenim pojmovima i igrom riječi poput M (rav) bave se grupe Exat 51 i Nove Tendencije (T4, Din.21).

Član grupe EXAT 51, Aleksandar Srnec je ime koje se treba zapamtiti tijekom rada na ovoj radionici.

U tom se proglasu jasno prepoznaje kontinuitet razmišljanja umjetničke grupe EXAT 51 kojoj je Ivan Picelj pripadao i koja je desetljeće ranije, suprotstavljajući se tadašnjoj dominantnoj socrealističkoj umjetnosti, u apstraktnoj umjetnosti povijesnih avangardi prve polovice dvadesetoga stoljeća pronašla mogućnost slobodnog načina izražavanja.