Znao je za zločine u Gučoj Gori i Maljinama ali nije poduzimao ništa protiv izvršitelja tih genocida.

Hrvati su, među ostalim, protjerani i s područja Fojnice, Vareša te dijelova Žepča, a obeščašćeni su vjerski i kulturni spomenici hrvatskoga naroda - samostan u Gučoj Gori, Kraljevoj Sutjesci te stolni grad Bobovac, navodi se u jednom od dokumenata o stradanju hrvatskoga naroda pod muslimanskom vlašću.

U pomoćnu zgradu franjevačkog samostana u Gučoj Gori, 22. siječnja 1997. godine podmetnut je požar.

Delegaciju pod vodstvom Zdenka Vukića raduje povratak Srba na ovo područje, jer će oni osloboditi bošnjačke kuće u području Kotor Varoši, a onda Bošnjaci hrvatske kuće u Gučoj Gori i Brajkovićima, što je dugoočekivani kružni ciklus bez kojega nema uspješnog povratka, što je konačan i najvažniji cilj

Pozdravljamo domaćine i nastavljamo put prema mjestu Radonjić, gdje se nalazi samostan i crkva sv. Franje Asiškog-Guča Gora. (Crkva u Gučoj Gori građena je od 1856 do 1857, a Samostan je građen od 1857 do 1859, i nakon izgradnje bila je to najveća zgrada u Bosni, a isticala se svojom ljepotom: dvokatna bijela zgrada s trijemom s 58 kamenih stupova bila je za ono vrijeme nešto uistinu veličanstveno) Dočekao nas je Gvardijan samostana, otvorio nam crkvu i ukratko ispričao povijest crkve i samostana.

Osnovnu školu je polazio u Gorici-Livnu, gimnaziju u Gučoj Gori i Visokom kod franjevaca, a bogosloviju kod isusovaca u Sarajevu.

Godine 1882. franjevci Bosne Srebrene objedinjuju svoje srednje školstvo (do tada su se kandidati za Red školovali u više samostana) u Kreševu, a od 1883. godine u Gučoj Gori.

Školovao se u Livnu, Gučoj Gori i Carigradu.

Jer, povratnici Srbi oslobodit će bošnjačke kuće u području Kotor Varoši, a onda Bošnjaci hrvatske kuće u Gučoj Gori i Brajkovićima.

Tako se tokom 1857. godine počeo graditi franjevački samostan u Gučoj Gori, u kojemu je jedno vrijeme bila i franjevačka gimnazija.

Iz te župe razvile su se župe u Travniku, Gučoj Gori, Bučićima, Brajkovićima, Ovačarevu i, u novije vrijeme, u Novoj Biloj.

Jer, od 999 predratnih župljana, do sada (12 godina je prošlo kako su ih sve prognale srpske paravojne snage) ih se vratilo tek 18. Katastrofalna je situacija u župi Brajković (prije rata 5600 župljana, a sada 627), u Gučoj Gori (3010 928), Potkraj (1895 540), Turbe (1640 509)...

Katolički sakralni objekti su uništavani i teško su stradali, kao crkva u Travniku, samostan i crkva u Gučoj Gori, crkva u Docu

Mnogi su ovaj veliki kršćanski blagdan dočekali u ozračju crkava, na misama polnoćkama koje su slavljene u svim župnim crkvama osim u Gučoj gori gdje se tradicionalno slavi sveta misa zornica i u prognanoj župi Koričani na platou Vlašića.

SIPIĆ, Esad, iz sela Šiprage, općina Kotor Varoš, stariji vodnik JNS, sudionik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku, zapovjednik 306. brigade Armije BiH, sudjelovao u mučenju i ubijanju Hrvata u Miletićima, Gučoj Gori i Brajkovićima, općina Travnik. 53,56

MERDAN, Đemal, rođen 1950. godine u Busovači, nastanjen u Zenici, major nekadašnje JNA, dozapovjednik 3. korpusa Armije BiH, donosio ključne odluke o zločinačkim akcijama nad Hrvatima u Maljinama, zaselak Bikoši, bio nazočan za nasilja vojnika Armije BiH nad Hrvatima u Gučoj Gori, općina Travnik, potpisao zapovijed za napad na Križančevo Selo, 22. prosinca 1993. godine, u kojoj stoji: "... uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novi Travnik, Nova Bila, Vitez, Busovača... ". 56

Odgovoran za zločine nad civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a u Gučoj Gori. 56

U ožujku 1993. još nema izravnih ratnih sukoba HVO-a i ABiH na području Travnika, ali u su Gučoj Gori (Travnik) iz zasjede ubijena dva vojnika HVO-a.

Zato se odlukom gvardijana iz Sutjeske, Kreševa i Fojnice, 1857. u Gučoj Gori u blizini Travnika počeo graditi novi franjevački samostan.

Slijedili su tematski različiti radovi sakralne naravi u raznim tehnikama (ulje na platnu, mozaik, vitraj) u crkvama u Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Essenu, Košljunu, Gučoj Gori, Kreševu, Podmilačju i Brusju.

Franjevački samostani u Rami, Kraljevoj Sutjesci, Gučoj Gori, Fojnici, Tolisi, Kreševu, Visokom, Sarajevu, Livnu čuvari su jednog davno prošlog vremena.

Tako je 7. kolovoza 1996. godine ponovno napadnut franjevački samostan, u Gučoj Gori, izlomljen je bakreni reljef sv. Franje, rad kipara Zdenka Grgića, a porazbijano samostansko pokućstvo.

Franjevački samostan i župna crkva Sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori su devastirani, a sve katoličke svetinje su opljačkane.

Direktno sudjelovao u etničkom čišćenju Hrvata, a predlagao je da se u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori osnuje islamski centar.

Fra Jako Baltić napisao je u Gučoj Gori kako je kreševskom samostanu načinjena velika šteta, jer je izgubio sve prihode iz hercegovačkih župa, zbog čega su se Kreševljaci bunili.

Iz Viteza sam vršio tri mjeseca službu župnika u Brajkovićima i župnog i samostanskog vikara u Gučoj Gori.

Iako još nema izravnih ratnih sukoba s HVO-om Armija BiH u Gučoj Gori (Travnik) iz zasjede ubija dva vojnika HVO-a.

Planirao je i rukovodio borbenim akcijama, sudjelovao u donošenju odluka o napadima na hrvatske prostore u Gučoj Gori i odgovoran za zločine u Maljinama-Bikoši.

Planirao je akcije etničkog čišćenja u Gučoj Gori, odobrio genocid u Maljinama-Bikoši.

U franjevačkoj crkvi Sv. Franje u Gučoj Gori i danas strši natpis na arapskom Allah egber.