GUSTAV KRKLEC O SVOM KNJIŽEVNOM CREDU 1929. GODINE

U kategoriji literarnih radova prvo je mjesto osvojila Lorena Mudri iz Osnovne škole Gustav Krklec iz Maruševca.

I nekoliko programa ivanečke Gradske knjižnice i čitaonice Gustav Krklec izborilo se za donacije novčanih sredstava.

Tamo sam posljednji put bio prije tridesetak godina, kad nas je tamo vodio Gustav Krklec.

Nešto je o tomu zborio i Gustav Krklec.

Danas se navršava 35 godina otkako je Gustav Krklec napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Zamjenici župana su se u posjeti malim Romima pridružile i učenice Osnovne škole Gustav Krklec iz Maruševca, koje su sa sobom donijele nekoliko paketa igračaka koje su prikupili za svoje male prijatelje iz Strmca.

Početkom 1950. godine održana je u Udruženju kompozitora u Zagrebu i treća audicija kojoj su nazočili članovi Udruženja kompozitora i kao gosti Gustav Krklec u ime Društva književnika Hrvatske i Oskar Danon, direktor Opere u Beogradu.

Ime je zbirci, koja je uzburkala službenu kulturnu politiku, dao je Gustav Krklec koji je knjigu i uredio.

Iz vremenske distance od trideset godina, od 1977. kada je Gustav Krklec napustio zemaljsku tamnicu vremena, naviru uspomene i sjećanja na pjesnika i dragog čovjeka s kojim sam imao zadovoljstvo surađivati, a dosta godina čuvam njegovu književnu ostavštinu.

Također, odvaja se od tipične opisne nomenklature prema geografskim posebnostima, te mu naziv promišlja poznati književnik Gustav Krklec.

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 1899. - Zagreb, 1977.) Pjesnik, pripovjedač, feljtonist i prevoditelj.

Mudrost je kći iskustva glasi jedna mudra misao, a Iskustvo nas uči da se iskustvo ne može naučiti kaže pjesnik Gustav Krklec.

GUSTAV KRKLEC - 13:28 - Komentari (8) - Isprintaj - KOMENTARI bok (nisam sanjar 01.03.2006. 14:32) Tko kaže da ne postoji 30. veljače.

O njemu je pisao još Gustav Krklec.

Njegovo se ime pojavilo odmah nakon Drugog svjetskog rata na stranicama humorističkog lista »Kerempuh«, koji je tada okupio već poznate karikaturiste (slikar Ivo Režek) i čuvene pisce (Gustav Krklec) uz nova imena: Mucavac, Reisinger, Kušanić, Neugebauer, Pal, Čerić, Apfel, Haramija.

U nedjelju je odigrana završnica 4. zimske malonogometne lige Općine Maruševec koja se tokom prosinca i siječnja igrala u sportskoj dvorani OŠ Gustav Krklec Maruševec.

U njemu su stvarali između ostalih Reisinger, Voljevica, Neugebauer, a epigrame je pisao i veliki Gustav Krklec.

Imena većine novozagrebačkih kvartova osmišljavao je književnik Gustav Krklec.

Prva aktivnost biti će ona u zajednici Policijske postaje Ivanec, Općine Maruševec i Osnovne škole " Gustav Krklec " Maruševec vezano na edukaciju mladih biciklista uz obilježavanje vozila reflektirajućim elementima, a pokušati će se i dio sudionika opremiti reflektirajućim prslucima.

Gustav Krklec ovakve naziva starom kozom koja voli jedino ono što valja brstiti.

SLIKOVNI PRILOZI Dobriša Cesarić Dobriša Cesarić u predškolskoj dobi s roditeljima i bratom u Strossmayerovoj ulici u Osijeku u kojoj su tada živjeli (oko 1907.) Cesarić s majkom (Strossmayerov trg, Zagreb, 1953.) Autograf Cesarićeva Slapa nastalog u zagrebačkome gornjogradskome lokalu Palainovka Pjesma O sati sumnje, sati bola prvi je put objavljena u Književnom tjedniku 1942. pod naslovom Pjesme bola Gustav Krklec, Dragutin Tadijanović i Dobriša Cesarić U šetnji ulicom svoga djetinjstva (Osijek, 1969.) Cesarić s prijateljem Ivanom Goranom Kovačićem 1938. pred sanatorijem Brestovac na Zagrebačkoj gori Cesarić u svojoj radnoj sobi (snimljeno: 29. IV. 1970.)

Tako su se tu našli književnici Gustav Krklec, Joža Horvat, Vesna Parun, Anđelka Martić, Zvonimir Balog, Ratko Zvrko, Zlatko Krilić, Enes Kišević, Božidar Prosenjak, Jadranko Bitenc, Željka Horvat Vukelja, Tihomir Horvat, Miro Gavran, Ivan Kušan, Nikola Pulić, Dragutin Tadijanović.

Ne znam zašto nema među nama mosta kao da nas dijeli provalija pusta. () Tijela što bi htjela da se tijesno združe pretoče u jednu bujicu od milja venu, usamljena, kao jesenje ruže jer na istom putu imamo dva cilja. (Gustav Krklec, Ti i ja)

Na prekrasnom književnom druženju u prostorima ivanečke Knjižnice Gustav Krklec, predstavljene su nove slikovnice litavskog dječjeg pisca Kęstutisa Kasparavičiusa.

Često se djeca ustručavaju i srame razgovarati o tome, ali kad taj početni otpor splasne, imaju mnogo pitanja o tome što se to događa s njihovim tijelom, mislima i osjećajima govori psihologinja iskra Pejić koja radi u novozagrebačkoj osnovnoj školi Gustav Krklec.

Na današnji dan 23. lipnja 1899 rodio se Gustav Krklec, hrvatski pjesnik, esejist i kritičar, podrijetlom je iz Maruševca, kraj Varaždina.

Poimenice, to utemeljiteljsko društvance se sastojalo od poznatih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika: Vesna Parun, Gustav Krklec, Vjekoslav Mayer, Salih Alić, Berislav Nikpalj a, kako povijest kaže, bilo je tu i drugih sretnika koji su baš tada imali sreće ispijati svoje gemište u konobi Staro Petrovo selo u Mesničkoj ulici br. 15 a.

Veseli nas što je za najljepše stihove konkuriralo 128 učenika iz 19 osnovnih škola, što pokazuje da se i dalje čuva i njeguje zavičajna riječ to je u uvodnim riječima na završnoj svečanosti natječaja održanoj u prepunom srednjoškolskom amfiteatru u petak, 14. prosinca, istaknula Ana Vresk, ravnateljica ivanečke Gradske knjižnice i čitaonice Gustav Krklec, koja tradicionalno organizira ovu najveću literarnu manifestaciju u ivanečkome kraju.

Na završetku ove zavičajne manifestacije, Ana Vresk zahvalila je još jednom svim autorima, mentorima, posjetiteljima i realizatorima ovogodišnje priredbe te najavila svoje umirovljenje nakon dugogodišnjeg staža ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice " Gustav Krklec " u Ivancu te organizatora i domaćina Drage domače rieči.