U Muzeju grada Trogira od ponedjeljka svjedočimo nizu gvaševa srednjeg ili čak manjeg formata, izložbi za koju će autor izreći kako je u pitanju svojevrsni nastavak nečega što je svoj prapočetak imalo u Mimari, i nastavak u splitkom Zavodu HAZU, pa je i zbog toga trogirsko gostovanje zanimljivo jer se apsolutno definira kako na motivu, tako i na boji, pa i formatom.

Izložba Boka i Murtić podastrla nam je petnaest Murtićevih gvaševa te dva ulja na platnu nastalih u Boki potkraj osamdesetih i 1990. godine.

U ateljeu sam vidio mnoge njegove radove, a uskoro sam kupio četiri lijepa ulja, te nekoliko gvaševa.

Diplomirao je 1946. Narednih se godina iskazao kao akvarelist, slikar ulja i gvaševa, okušao se i skulpturom, no u njegovom umjetničkom radu prevladao je onaj primarni interes za grafiku.

Izložbu, na kojoj je predstavljena serija od deset Murtićevih gvaševa i pastela, otvorio je u subotu navečer Tonko Maroević.

U 30 njegovih akvarela i gvaševa malih formata dominiraju portreti kojima personalizacija nije funkcija; više govore o likovnom problemu, a lišeni su prepoznatljivosti.

Naravno, prvi zapis, crtež ili znak, urezani u putnoj bilježnici olovkom, tušem, ugljenom ili flomasterom (neke od tih skica poput nacrta za buduće slike prikazujemo na izložbi), bili su tek ishodišna ideja za predstojeću slojevitu slikarsku nadgradnju konačne slike; ulja gvaševa ili akvarela, Jednom će se kist zaustaviti kada dosegne skicoznu senzaciju prvog dojma koji je autor osjetio, ugledavši u širokoj panorami krajolika intrigantni volumen nekog predmeta tradicionalne arhitekture, ili nekog drugog posredovanog oblika: vrbe, stabla, stogova sjena Drugi put pak putovanje će biti dugo, a autorska razrada motiva slojevita a slika će nekada ostaviti dojam kao da nikada neće biti sasvim dovršena.

U sjajnom se rupertinumskom prostoru barokne palače našlo stotinjak Légerovih djela, uljanih slika, crteža, gvaševa i akvarela kao najveće i najopsežnije Légerovo predstavljanje austrijskoj publici unatrag četrdeset godina.

Posebno je bokeljskeje motive na velika vrata uvela u svoj opus te nam iz niza ulja i gvaševa, sezanistički moduliranih konglomerata bokeljskih kuća i magazina, baština i mandraća te mrtvih priroda podarila antologijska djela. (H)

Osim biografskih podataka, tekstova Igora Zidića, Zvonka Makovića i Pierrea Restanyja te informacija o izložbama i publikacijama koje se tiču Murtića, ova stranica donosi i velik broj reprodukcija, ulja na platnu, gvaševa i akrilika; pozamašnu galeriju posloženu po fazama s prigodnim slovom.

Prošetao je Veža i do drugih mjesta (primjerice Zagrebu se odužio nizom gvaševa još u godinama pred drugi svjetski rat, a Pariz je pozdravio sjajnim ciklusom l950. godine.) no Brist je konstanta interesa.

Zb irka Antun Motika sastoji se od djela dokumentarne vrijednosti pred akademskog razdoblja hrvatskog slikara, potom akvarela, gvaševa, tempera i ulja nastalih u periodu od 1929. godine do 1940. godine i kasnije, crteža većeg formata od kojih najveći dio otpada na skice i predloške za realizacije skulptura u staklu i keramici.

Presjek Marcovih slika, skica, crteža, gvaševa i razglednica iz razdoblja 1905/06. uoči Prvoga svjetskog rata pokazuju koliko je Marc bio nadahnut motivima konja, posebice nakon njegove selidbe iz Münchena u Sindelsdorf.

Zauzvrat, Šeferov poklanja Rovinjskom muzeju stotinu svojih slika, crteža, gvaševa i tempera.

Premda arhitekt obrazovanjem, autor je najvećeg broja slikarskih radova s exatovskim predznakom, no upravo kao slikar ne slijedi strogu konstruktivističku liniju, izdvajajući se poetičnošću svojih tempera, ulja i gvaševa.

Pula je ipak od Motikine obitelji otkupila oko 1500 radova, najviše crteža, gvaševa, ulja, skica i skulptura u vrijednosti 50 tisuća eura, a zatim je nećak Dušan Motika donirao gradu još 1500 radova dokumentarnog značaja.

Osim datiranih i potpisanih slika, brodska zbirka sadrži i desetak gvaševa kojima je teško odrediti atribuciju, ali se pripisuju Ružiću. '

- Prvi umjetnik s kojim se upoznao bio je pokojni slikar Edo Murtić, i to u njegovu zagrebačkom ateljeu u kojem je nekada radio i Vlaho Bukovac - priča Brogyanyi kojeg se dojmio rad velikog umjetnika, pa su prva djela kojima je začeo svoju najveću kolekciju hrvatske umjetnosti bila njegova četiri ulja i nekoliko gvaševa.

Ciklusom gvaševa na temu križa, Ivo Šebalj ostavio je hrvatskoj likovnoj umjetnosti i svoj posljednji ciklus koji je nastao u 2001. godini, pred sam kraj slikareva života.

Više razloga je u tomu za održavanje ove izložbe - zato jer Moderna galerija zaista čuva zbirku radova Marte Ehrlich koja sadrži 227 djela i to većinom ulja, akvarela, gvaševa, crteža i manji broj keramike.

Bio je vrstan crtač i slikar gvaševa, a naprav io je i mnoge grafike.

Pedesetih se ponovno, ovaj put na velikim formatima, vraća tematiziranju biblijskih pripovijesti: nastaju pripremne studije za Biblijsku poruku, sedamnaest velikih slika i trideset i osam gvaševa za koje je izgrađen Muzej u Nici, otvoren 1973. Usprkos lakoći i zaigranosti kojom zrače, konačna su djela (a moglo ih se vidjeti u bečkoj Albertini zime 2004 05) rezultat do kojega je Chagall dolazio u brojnim pripremnim fazama: prethodili su im crteži, pasteli i mali formati u ulju koji pokazuju varijacije istih motiva.

Zbirka je i izbor njegovih originala na papiru: crteža, gvaševa, ulja, akvarela i pastela koji obuhvaćaju prve dalmatinske motive, trajekt s kravama i konjićima iz 40 - ih godina te djela iz svih njegovih ciklusa, uključujući najrjeđe crteže tušem Nismo posljednji.

Kroz 110 uljanih slika te gvaševa i skulptura iz privatnih kolekcija i belgijskog Musées royaux des Beaux-Arts, nastoji se objasniti misterija i priroda - dva pojma koja definiraju čitav Magritteov umjetnički svijet.

Retrospektivnom izložbom obuhvatili smo gotovo pedeset godina umjetnikovih različitih tematskih i medijskih promišljanja ostvarenih u mnogobrojnim ciklusima od figurativnih studentskih crteža i gvaševa iz dugoreških dvorišta, nastalih pod utjecajem nadrealizma i picassovskoga kubizma do apstraktnih slikocrteža iz devedesetih godina u kojima sažima svoj cjelokupan rad ', rekla je autorica izložbe i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić.

Motive svojih ulja, gvaševa i akvarela prenosio je u sve grafičke tehnike.

Sastavni dio izložbe čini i niz gvaševa iz ciklusa " Oči straha " nastalih 90 - ih godina prošlog stoljeća, te predlošci za grafičku mapu« Jama »iz 1982. godine.

Na preko dvjesto crteža i gvaševa Murtić donosi ljudsku i umjetničku reakciju na ratna zbivanja, sa svim strahovima, tjeskobama, emocionalnim razaranjima koji on nosi

Ravnateljica MSU-a i autorica izložbe Snježana Pintarić rekla je da je izložbom, zahvaljujući pomoći Šutejeve supruge Branke i sina Šimuna te drugih donatora, obuhvaćeno čitavo Šutejevo stvaralaštvo - od figurativnih studentskih crteža i gvaševa iz dugoreških dvorišta, nastalih pod utjecajem nadrealizma i kubizma do skulptura i apstraktnih slikocrteža iz devedesetih godina u kojima sažima svoj cjelokupni rad.

Osim golemog broja očevih slika, gvaševa i ulja na platnu imao je od Dobrovića, Kršinića, Murtića i Stančića, Paraća, Mišu, Kaštelančića, čak je imao i mladoga Ljubu Ivančića.