Sada se na toj istoj pozornici priprema u koreografiji Ljiljane Gvozdenović i uz dramaturške zahvate Tene Štivičić, dok je scenografiju pripremila Dinka Jeričević i kostime Barbara Bourek.

Nastupa još čitav niz baletnih umjetnika, pretežno mladih osoba kako bi kazala je Ljiljana Gvozdenović mladi plesači plesali za mladu publiku.

Maratonac Ratko Gvozdenović u sljedećim danim obići će cijelu Ljepu našu kako bi dao osobni obol svakom novooboljelome od teške maligne bolesti, a pogotovo djetetu i njihovim roditeljima u potrebama kada se liječe u zagrebačkim bolnicama.

Prvoga, Ljiljane Gvozdenović na kolaž iz djela P.

Među leševima ekshumiranih u zadnjih devet godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica identificirani su: Milić Jovana Ljubica (1925.) iz Volinje, općina Dvor; Mlađan Dragića Filip (1909) i njegova supruga Mlađan Milića Milka (1912.) iz Veljuna, općina Slunj; Stanojević Jovana Stanko (1918) iz Bovića, općina Vrginmost; Harambašić Đure Ljubomir (1931) iz Antunovca, područje Pakraca; Kutić Tome Tejkan (1933) iz Tornja, općina Pakrac; Ignjatović Nikole Pavle (1929) iz Tornja, općina Pakrac; Vučković Luke Mihajlo (1931) iz Marina sela, općina Pakrac; Subanović Ivana Ostoja (1952) iz Tornja, općina Pakrac; Gvozdenović Petra Dragica (1944) i njen suprug Gvozdenović Steve Stevan (1939) iz Čepina, grad Osijek; Stojaković Svetislava Bogdan (1963) iz Bračevca, grad Đakovo i Subašić Laze Mirko (1924) iz Vukovara.

Na programu koncerta pod umjetničkim vodstvom Dinka Bogdanića naći će se tako dio iz drugog čina baleta Labuđe jezero Čajkovskog u koreografiji Dinka Bogdanića, pas de deux iz baleta Neostvareni susreti na glazbu Čajkovskog u koreografiji Ljiljane Gvozdenović i u izvedbi Elene Nikolajeve i Artjoma Žusova, Tango Astora Piazzole koji će otplesati Albina Rahmatullina i Lev Šapošnikov, a koji su koreografirali Ana Gutierrez i Ricardo Daloi u suradnji sa samim plesačima.

Saša Gvozdenović, suosnivač Centra za informatičko obrazovanje Osijek, koji posjeduje višegodišnje iskustvo u projektiranju i implementaciji ICT rješenja, te koji između ostalog djeluje i kao predavač na raznim stručnim seminarima vezanim uz ICT tematiku.

Ljiljana Gvozdenović koreografirala je za mene varijacije s kojima sam nastupio u Šangaju i Helsinkiju, a u programu sam imao i tradicionalne koreografije iz klasičnih baleta.

U zagrebačkom je baletu plesala u svim repertoarnim predstavama i imala niz vrlo zapaženih uloga: Klara i Vila Šećera u Orašaru koreografa Waczlawa Orlikovskog, La Sylphide i Effie u La Sylphide Normana Dixona, Vila temperamenta i Plava ptica u Trnoružici Dereka Deanea, Euterpa i Terpsihora u Maestru koreografkinje Ljiljane Gvozdenović, Pas de deux seljana i Myrtha u Giselle Iraide Lukašove, Neka djevojka-klaun u Pjesmama ljubavi i smrti Milka Šparembleka, Pas de trois i Pas de quatre u Labuđem jezeru Dereka Deanea, Pepeljuga i Jesen u Pepeljugi Dereka Deanea, Lisa u Vragolastoj djevojci Vladimira Derevianka, Quitri i Kraljica Drijada u Don Quijoteu Patricka Armanda, solo u Concertu Baroccu Georgea Balanchinea, solo u Paquiti Dereka Deanea, Bijela Djevojka u baletu Air koreografa Martina Müllera, Swanilda u Coppeliji na Montmartreu Yourija Vamosa, Snježna kraljica u Orašaru Dereka Deanea i solo u Večeri njemačkih autora Uwea Scholza.

Baletna umjetnica Ljiljana Gvozdenović rođena je u Vinkovcima 1955., a Školu za balet i ritmiku završila je u Zagrebu u klasi Tatjane Lucić-Šarić, te nakon školovanja dobila stalno radno mjesto u Baletu HNK-a.

U toj stvaralačkoj težnji redatelju su pomogli Dalibor Laginja lucidnom scenografijom, Dženisa Pecotić, čiji kostimi uvijek nose pečat originalnosti, osobito u minijaturnim ukrasima, zatim Deni Šesnić, uvijek novim oblicima svjetla, te iskusna Ljiljana Gvozdenović, koja je uz ostalo dosegnula kraj predstave neobuzdanim veseljem velikoga završnog kola.

Ljiljana Gvozdenović obilježila je 35. godišnjicu umjetničkoga rada 28. rujna 2009. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, s predstavom " samoća...

U prijavi se kao osumnjičeni, uz Đukanovića i Berlusconija, navode i potpredsjednik vlade Vujica Lazović, te bivši ministri Branko Vujović, Branimir Gvozdenović i još pet osoba uključenih u ovaj posao.

Gvozdenović je također istaknuo kako će osnivanje Poslovnog savjeta pridonijeti daljnjem jačanju gospodarskih odnosa dviju zemalja te kako će njegove aktivnosti biti usmjerene i na uklanjanje administrativnih barijera prekogranične suradnje kako bi se stvorili dobri uvjeti za konkretne poslovne aranžmane.

' Neostvarene susrete ' koreografirala je Ljiljana Gvozdenović na glazbeni kolaž iz djela Petra Iljiča Čajkovskog, a ' Čudesnog Mandarina ', genijalnu ekspresionističku obradu istočnjačke priče o čovjekovu odnosu prema dobru i zlu Bele Bartóka, postavlja doajen naše plesne i koreografske scene Milko Šparemblek.

Životopis: Ljiljana Gvozdenović rođena je 1955. u Vinkovcima.

Kulminaciju je svakako postigao završni prizor u koji se uključio i ansambl u efektno stiliziranoj koreografiji kola (Ljiljana Gvozdenović) sa solistima Oxanom Brandibourom i Leonidom Antontsevim.

Prezime Gvozdenović svoje korijene vuče iz Crne Gore, od kuda su moji preci migrirali pred Turcima u sjevernu Dalmaciju, gdje su, nastanivši se u Bukovici, dobili drugo nadimsko prezime Gužvica pod kojim su upisani u matične knjige i sve ostale evidencije koje su potom slijedile.

Ljiljana Gvozdenović, balerina, koreografkinja, pedagoginja i baletna majstorica, rodila se u Vinkovcima 1955. godine.

Tako je, uz neznatne modifikacije, i do Rijeke doputovala scenografija Dalibora Laginje, Dženisa Pecotić obnovila je kostime Igne Kostničer, a Ljiljana Gvozdenović koreografiju Margarete Froman i Sonje Kastl.

Sudionici festivala iz Srbije bili su: Irena Gvozdenović, viši kustos Etnografskog muzeja u Beogradu, Slavica Ćirić, direktor Zanatske zadruge za izradu ćilima i suvenira Damsko srce Pirot, Vladimir Ćetković, akademski slikar-grafičar i ikonopisac.

Povodom žalbe branitelja optuženih Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudom od 23. ožujka 1993. ukinuo ovu presudu s obrazloženjem da iz iskaza ispitanih svjedoka ne proizlazi zaključak kako su optuženi Vuletić i Gvozdenović osobno premlaćivali uhićenike i od njih iznuđivali priznanja, a niti da bi drugi optuženici zlostavljali uhićenike, već da su bili pripadnici samo vanjske straže.

Iz skladateljeva bogatog opusa namijenjenog djeci čuli smo baletnu bajku M ačak u čizmama koja je premijerno prikazana 1977. u zagrebačkom HNK-u, a novom zagrebačkom produkcijom iz 2003. u režiji i koreografiji Ljiljane Gvozdenović ravnao je Alan Bjelinski.

Pored ostalih govornika, govorio je o Crnoj Gori i poslanik Gvozdenović, koji je bio u generalskoj uniformi.

Odsvirana je crnogorska himna Ubavoj nam Crnoj Gori, a crnogorski veleposlanik, general Anto Gvozdenović se okupljenim obratio na engleskom jeziku.

Istragom je utvrđeno da je 23. studenoga 1991. godine oko 12 sati Fred Marguš, kao tadašnji zamjenik zapovjednika satnije u sklopu 130. brigade HV-a, s još jednim pripadnikom satnije došao do kuće Stevana i Dragice Gvozdenović u Ulici Petra Drapšina 1 gdje ih nisu zatekli te su se uputili u potragu za njima.

Vozeći se autom, u obližnjoj su ulici naletjeli i na bračni par Gvozdenović te i njih prisilili da uđu u vozilo.

Na programu je baletna večer s dvije premijere, Bartokova Čudesnog Mandarina u koreografiji doajena domaće i europske plesne scene Milka Šparembleka, te kolaža iz glazbe Čajkovskog Neostvareni susreti, koji postavlja Ljiljana Gvozdenović.

Uslijedila je praizvedba baleta Maestro posvećena Borisu Papandopulu, kao prinos proslavi stotoga rođendana velikoga hrvatskog skladatelja, prema libretu Nedjeljka Fabrija i u koreografiji Ljiljane Gvozdenović, predstava u kojoj nedvojbeno prevladava glazba i nekoliko likovno vrlo snažnih scena.

To, međutim, niti koreografkinju Ljiljanu Gvozdenović, niti libretista Nedjeljka Fabrija nije spriječilo u nakani da u baletnoj formi na daske HNK postave svoje viđenje Papandopulova lika i djela, zamišljeno pod naslovom Maestro.