Konkurent za to mjesto Deliću je Bugojanac Sulejman Tukar, u ratu bliski suradnik Enesu Handžiću i Senadu Dautoviću, osuđenim za ratne zločine počinjene nad Hrvatima 1993. godine u Bugojnu, tadašnjeg zapovjednika operativne zone Zapad Armije Bosne i Hercegovine, donedavnog ministra obrane Bosne i Hercegovine Selme Cikotića, te Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, tadašnjega gospodara života i smrti u tom gradu, dvojca kojega tek čekao ono što su prošli i za što kaznu odslužuju Handžić i Dautović - Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine.

Istina, govori se da bi to uskoro mogli biti Dževad Mlaćo, Enes Handžić, Senad Dautović, Selmo Cikotić, Zeir Mlivo...

Dautović je bio zapovjednik svih postrojbi Armije BiH u Bugojnu kada su tamo počinjeni zločini nad Hrvatima, dok je Handžić bio načelnik za sigurnost u zapovjedništvu 307. brigade Armije BiH.

Vidi knjigu Zbirka izabranih dova (Mehmed Handžić).

Priznajući krivnju, Handžić se pokajao pred sudom.

Sada mi je pao teret i kao čovjek mogu nastaviti život«, kazao je Handžić.

Prije njega to je učinio Enes Handžić koji je u priznanju naveo moguće lokacije na kojima su pokopana tijela ubijenih Hrvata.

Tijela su pronađena nakon što je Handžić opisao mjesto pokopa žrtava

I Enes Handžić prije procesuiranja za ratne zločine nad Hrvatima Bugojna odradio je mandat ministra unutarnjih poslova u Srednjobosanskoj županiji, i to baš u vrijeme kada je počinjena većina ubojstava nad hrvatskim povratnicima i policajcima u Travniku, dakle neposredno nakon rata.

Bugojansku četvorku čine Nisvet Gasalo, Musijab Kukavica, Enes Handžić i Senad Dautović, a terete se za ratne zločine nad zarobljenim vojnicima, civilima i ranjenicima hrvatske nacionalnosti tijekom sukoba Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu od srpnja 1993. do ožujka 1994. godine.

U optužnici se navodi da su Gasalo, kao upravnik i Kukavica, kao zapovjednik straže bili odgovorni za funkcioniranje logora na stadionu Iskre u kojem je u nehumanim uvjetima bilo zarobljeno oko 300 Hrvata civila, dok se Handžić, bivši pomoćnik načelnika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH i Dautović, kao nekadašnji načelnik Stanice javne sigurnosti Bugojno, terete za sudjelovanje u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

HANDŽIĆ, Enes, rođen 1956. godine, načelnik sigurnosti 307. muslimanske brigade, iz Donjega Vakufa, odgovoran za nekoliko ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima. 49

Handžić se obvezao svjedočiti protiv svih koji budu optuženi u procesu, a medijima je potvrdio da je spreman na svako svjedočenje.

Pivarić, Husejinović i Beqiraj radili su dobar posao na krilnim pozicijama, a kako je susret odmicao tako je bilo sve očitije da Handžić, Graf i Djengoue gube koncentraciju i da je nervoza sve prisutnija.

Blaževiću probleme zadaje činjenica da zbog crvenog kartona ne može računati na važnu obrambenu kariku Nadarevića, dok je vezni igrač Handžić prikupio tri žuta kartona.

U prednjem planu pozornice je velika svjetla ploha na kojoj su u maskirnim uniformama četvorica glumaca Saša Handžić, Adis Mehanović, Enes Salković i Slaven Vidak koje je fizički pripremio Elmin Ahmetović, što je bitan podatak jer interpreti ne pokazuju svoje umijeće stvaranjem karaktera ili cjelovitih osobnosti nego mijenjajući razne uloge dojmljivo djeluju na gledatelja prvenstveno snažnom, nerijetko i agresivnom fizičkom ekspresijom u brzom ritmu.

Neki od časnika iz čijih je imena očito muslimansko podrjetlo: general Salih Alikadić general Junuz Ajanović general Muharem Hromić zapovjednik Bećir Lokmić - Crna legija Muhamed Hadžiefendić zapovjednik Mehmed Riđanović pukovnik-muftija Akif Handžić - Poglavnikova garda Dr. Džafer-beg Kulenović (ministar vlade u NDH) u beogradskoj skupštini daje izjavu koju je tri puta ponovio pred novinarima: »Gospodo, ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist, i ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist, nego su bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskog naroda.«

Nešto kasnije Handžić je pucao s deset metara, a Božidar Radošević nije se dao iznenaditi.

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić sve se češće spominje kao meta pravosuđa u BiH nakon što je Enes Handžić, jedan od odgovornih za ratna ubojstva Hrvata u Bugojnu, ovoga tjedna pred sudom BiH priznao krivnju, pokazao gdje su pokopane žrtve te izrazio spremnost da svjedoči u postupcima protiv svojih ratnih zapovjednika.

Izbornik Safet Sušić poštedio je prvog golmana Kenana Hasagića koji je na terapiji zbog problema s leđima, dok su se pripremama priključili Edin Višća i Kenan Handžić.

SARAJEVO, 18. svibnja 2011. - Na području Bugojna forenzički timovi Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO) u utorak su počeli potragu za tijelima najmanje trojice Hrvata nestalih još 1993. godine, što je rezultat priznanja koje je tijekom suđenja na sudu BiH dao Enes Handžić, bivši obavještajni časnik Armije BiH.

Ivona Handžić je trećeplasirana maturantica našeg natječaja.

Handžić je priznao odgovornost za ove zločine, a državna odvjetnica Slavica Terzić sudskom je vijeću predložila da mu na temelju te činjenice izrekne zatvorsku kaznu u rasponu od pet do deset godina.

Handžić se priznanjem obvezao svjedočiti u nastavku procesa protiv te trojice, a u tom slučaju kao svjedoci su se pojavili i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo te sadašnji ministar obrane BiH Selmo Cikotić koji je tijekom rata bio zapovjednik operativne skupine " Zapad " Armije BiH i u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno.

Sud BiH u utorak je prihvatio sporazum o priznanju krivnje što ga je Enes Handžić, bivši pomoćnik zapovjednika 307. brigade Armije BiH zadužen za sigurnost, sklopio s državnim odvjetništvom.

Prošlog je tjedna sudjelovanje u ratnim zločinima nad bugojanskim Hrvatima priznao i Enes Handžić, bivši obavještajni časnik Armije BiH protiv kojega je vođen posebni postupak.

Čelnici Zagreba, svjesni težine situacije, doveli su nekoliko značajnih pojačanja od kojih se bitno ističu Safet Nadarević i Handžić

MOSTAR, 1. lipnja 2011. - Pokajnik Enes Handžić, koji je priznao krivnju te je osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene u Bugojnu, optužio je tijekom svjedočenja u srijedu bivšeg načelnika općine Dževada Mlaću i policije Senada Dautovića da su najodgovorniji za zločine počinjene nad Hrvatima te općine.

Tijela su pronađena nakon što je Handžić, ratni pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade Armije BiH, u sklopu nagodbe o priznanju krivice opisao mjesto na kojemu su ta tri tijela pokopana.

Handžić je u svibnju sklopio sporazum o priznanju krivnje kojim je prihvatio odgovornost za upućivanje zatvorenika hrvatske nacionalnosti na kopanje rovova i jer nije kaznio podređene vojnike koji su sudjelovali u zločinima.