Prve hidroelektrane koje su povećale snagu elektroenergetskog sustava, izgrađene iza Drugog svjetskog rata, bile su HE Vinodol, HE Zavrelje kod Dubrovnika i HE Ozalj 2. Danas je u pogonu 25 hidroelektrana u Hrvatskoj.

Hidroenergetski sustav Vinodol je prilagođen potrebama HE Vinodol.

Zahvat HE Vinodol je u akumulacijskom jezeru Bajer u koji se skuplja voda iz izvora Velike Ličanke i potoka Kostanjevica te iz akumulacijskih jezera Lokvarka (kroz postrojenja CHE Fužine na akumulaciji Bajer) i Lepenica (kroz postrojenja RHE Lepenica na akumulaciji Lepenica).

Si ste čuli za he Vinodol va Triblju.

Također ćemo završiti hidroelektranu Dubrovnik 2, a priprema se i izgradnja HE Vinodol 2 kao crpne, reverzibilne elektrane nužne za izgradnju regulacijskih mehanizama u elektroenergetskom sustavu.

Jednostavno rečeno, jedna grana priključka vodi u transformatorsku stanicu Crikvenica i potom u HE Vinodol, a druga u HE Senj.

Dakle, elektrana se nalazi između HE Vinodol i Senj, pa neizostavno utječe na njihov rad. [ 3 ]

U planu je dovršetak izgradnje HE Dubrovnik 2, izrada plana za izgradnju HE Vinodol 2, potom izgradnja Bloka C TE Sisak, početak izgradnje HE Ombla i gradnja zamjenskog bloka C TE Plomin, saznaje portal Croenergo.eu.

Područjem lokaliteta Lič polje kod Fužina protječe vodotok Ličanka, ali s vrlo izmijenjenim (reduciranim) vodnim režimom obzirom na prirodne uvjete zbog korištenja najvećeg dijela vodne bilance u hidroenergetske svrhe u okviru sustava HE Vinodol.

Na području Županije nalaze se tri veća proizvodna objekta Hrvatske elektroprivrede: TE Rijeka, HE Vinodol i HE Rijeka.

Mala grupa inženjera, projektanata hidroelektrana i njihovih suradnika okupila se 1945. godine poduzeću za projektiranje i građenje hidroelektrana " Hidroelektra " da nastavi započeti rad na projektiranju HE Vinodol (kasnije Nikola Tesla).

Hrvatska elektroprivreda - Pogon HE Vinodol.

Područjem Grada Crikvenice prolazi, jednim dijelom svoje trase i 35 kV nadzemni vod TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, a prema planovima elektrodistribucije navedeni vod bi se, nakon izgradnje nove trafostanice 110/20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadržao u funkciji 20 kV napajanja.

Ukupni korisni (iskoristivi) obujam vode u umjetnim jezerima HES Vinodol iznosi 40 593 x 10 6 m 3, za moguću proizvodnju vodnih turbina HE Vinodol u Triblju.

Hidroenergetski potencijal Vinodol, s jedne strane, rezultat je velikog raspoloživog pada (kotline Ličanke i Lokvarke s njihovim pritocima nalaze se na više od 700 metara nad morem, dok je Vinodolska dolina - gdje je smještena HE Vinodol, na približno 60 metara nad morem), što je jedan od najvećih ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi.

Postojeći sustav za obradu otpadnih voda iz postrojenja HE Vinodol s pratećim energetskim i drugim objektima treba rekonstruirati, te osigurati obradu otpadnih voda na razini najmanje drugog stupnja pročišćavanja ili zajednički riješiti sa sustavom javne odvodnje naselja Tribalj.

Bio je voditelj tunelskih radova na gradilištima HE Vinodol i HE Gojak.

Pogon HE »Vinodol« i Kaufland Hrvatska k. d.

Jezero je nastalo za potrebe HE Vinodol, no njegovom izgradnjom postao je pravi magnet za turiste i vikendaše.

Ovo je umjetno jezero nastalo 1952. g. izgradnjom brane na rijeci Ličanki za potrebe HE Vinodol.

(1) Najznačajnija elektroenergetska građevina (državnog značaja) na području Vinodolske općine je HE »Nikola Tesla« (HE Vinodol) u sklopu koje je izgrađena i TS 110/35 kV.

Napomena: U okviru sustava HE Vinodol se organizacijski nalazi i HE Zeleni Vir, premda nije u istom hidrotehničkom sustavu

Trenutačno imamo 643 člana zaposlena u Elektroprimorju, Elektroistri, Elektrolici, PP HE Zapad (HE Rijeka, HE Vinodol, HE Senj), Prijenosnom području Rijeka, te TE Plomin i TE Rijeka.

Glavni dijelovi HES Vinodol su pregrada i akumulacija Lokvarka, CHE Fužine, pregrada i akumulacija Bajer, pregrada i akumulacija Lepenica, RHE Lepenica, CS Križ, CS Lič, akumulacija i pregrada Potkoš, cjevovod Potkoš-CS Lič, tunel Lokvarka-Ličanka, spojni tunel Križ, cjevovod Lič (stari i novi), tunel Kobiljak-Razromir, tlačni cjevovod HE Vinodol, strojarnica HE Vinodol

Premda nije riječ o velikom slivnom području (približno 80 km2), energetsku vrijednost ovog sustava potvrđuje činjenica da se slivno područje nalazi na visini većoj od 700 m i da je bruto pad na HE Vinodol 658 m, što je jedan od najviših ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi

Isto tako, imenovani su i novi direktori u proizvodnim područjima i pogonima HEP Proizvodnja d. o. o: PP HE Zapad (Radivoj BELOBRAJIĆ, do sada: Milutin BURIĆ), HE Čakovec (Tomislav PINTARIĆ, do sada: Ivan VARGA), HE Ozalj (Vladimir REDE, pogon do sada nije imao direktora), HE Rijeka (Anton MATAIJA, do sada: Boris GLAVAN), HE Vinodol (Boris GLAVAN, do sada: Radivoj BELOBRAJIĆ) i HE Kraljevac (Ivan KRNIĆ, do sada: Kajo KRSTULOVIĆ)

Stručna aktivnost očituje se najviše kroz suradnju s HEP-ovim proizvodnim pogonima (TE Rijeka, TE Plomin, TE Sisak, RHE Velebit, HE Rijeka, HE Vinodol, HE Dubrovnik, HE Dubrava), te tvrtkama u sustavu KONČAR (GIM, DIST i drugi) na rješavanju specijaliziranih mjerenja, ekspertiza ili projekata

Recimo u Hrvatskoj HE Vinodol služi za vršnu, onu finu regulaciju, kojom prati krivulju opterećnja