Grobovi Eugena Kumičića i« akademika Gustava Krkleca », slabo su posjećeni tek jedna svijeća, ali najslabije je posjećen grob Hermana Bollea, graditelja Mirogoja tek nekoliko lampaša, nabraja nam i uspoređuje g.

Žerjavić je zamolio za savjet poznatog bečkog graditelja Frederica Schmidta, koji je obnovio bečku crkvu Sv. Stjepana i gradio đakovačku Katedralu, a ovaj mu je poslao svog arhitekta Hermana Bollea i njegova je ponuda prihvaćena.

Izvezena je na svili, a držač je napravljen u školi za umjetnost i obrt po nacrtu arhitekta Hermana Bollea.

Nakon potresa uslijedila je temeljita obnova prema projektu Hermana Bollea, koji je katedralu rekonstruirao u neogotičkom stilu.

Zagrebačka katedrala Najpoznatije djelo Hermana Bollea jest ova neogotička građevina koja može primiti više od 5000 ljudi.

Za današnji izgled zaslužan je biskup Julije Drohobecki koji je dao obnoviti katedralu prema nacrtima zagrebačkog arhitekta Hermana Bollea.

Naselje Dubranec najveće je mjesto južnog dijela Velike Gorice kojemu gravitira cijeli taj kraj, najpoznatije po crkvi Majke Božje Snježne koja je obnovljena krajem 19. stoljeća pod vodstvom poznatog dr. Hermana Bollea i dr. Izidora Kršnjavoga.

Njihova raskošna i ujednačena artikulacija te odnos sa okolinom, parkom i pretprostorom mrtvačnice nije dovoljno istaknut uslijed lošeg urbanističkog rješenja Aleje Hermana Bollea.

Zahtjeva se uklanjanje popratnih sadržaja poput kioska, parkirališta i kružnog toka, kako bi se duž cijele Aleje Hermana Bollea oslobodio pretprostor arkadama.

Bandić je fakultet posjetio na poziv dekanice Barišić, a jedan od povoda sastanka bilo je upravo pitanje projekta preseljenja fakulteta u jedinstveni prostor na zagrebačkom Zmajevcu, na uglu Bijeničke ceste i Aleje Hermana Bollea u sklopu razvoja Sjevernog kampusa Sveučilišta, za što je fakultetu potrebna pomoć grada.

Zagrebačka civiliziranost zasniva se na provincijalizmu, oponašanju centra, a to je izvanredna tekovina, samo što moraš na tome stalno raditi i podržavati formu - znači, ako je Beč izgradio golemu podzemnu garažu ispod Opere, morali bismo i mi, a ako je preko puta svoje Katerdrale, na svom Trgu bana Jelačića, na Grabenu, podigao nevjerojatno moderno, modernističko zdanje Haas Hausa, valjda bismo i mi trebali realizirati tu Podreccinu skromnu modernu gradnju, koja je izazvala uzbunu kao prvo djelo jednog čuvenog europskog arhitekta poslije Hermana Bollea koje bi se doista moglo ostvariti u Zagrebu.

Tako je crkvi bila potrebna velika obnova. 1892. godine započela je velika obnova crkve i tornja prema nacrtima Hermana Bollea.

Prva obnova crkve bila je od 1887. do 1889. god. za župnika Stjepana Mihinića (1868. - 1907.) prema nacrtima Hermana Bollea.

Na ovom je mjestu još u 14. st. stajala drvena kapela, sadašnja crkva je iz 18. st., a u 19. st. obnovljena je prema projektu Hermana Bollea.

U programu su nastupili Irena Kraševac s prikazom ukupnog djela Hermana Bollea, graditelja crkve u Mariji Bistrici.

Ako je fasada Hermana Bollea, koja sada vise ne postoji, bila kako kazete bezlicna, onda napisite nekoliko " urednickih komentara " u korist rusenja zgrade HNK istog arhitekte, ili barem za izgradnju garaze ispod nje, u koju bi kazaliste moglo propasti kao u Kupskoj.

U donjem desnom dijelu nalaze se potpisi ovlaštenih osoba; arhitekta Hermana Bollea i kraljevskih dvorskih graditelja Honigsberga i Deutscha.

Nekoliko puta je temeljito popravljana i obnavljana, da bi se 1881. godine prišlo novom uređenju pod vodstvom dr. Hermana Bollea i dr. Izidora Kršnjavoga.

Moj pradjed bio je veliki mecena i prijatelj Izidora Kršnjavog, Hermana Bollea, Dore Pejačević te brojnih drugih značajnih umjetnika kojima je pomagao u njihovu stvaralaštvu.

Današnji izgled crkveni kompleks dobiva 1883. godine nakon velike obnove po projektu arhitekta Hermana Bollea, a na uređenju rade najpoznatiji hrvatski umjetnici.

no, ako je mrtvac iz nekih sumnjivih razloga bio poznata ličnost onda se može tom liku i djelu može nezakonito izgraditi velika grobnica na mjestu gdje je za života Hermana Bollea bila predviđena šetnica kako bi se posjetitelji slobodno kretali prema grobovima svojih preminulih

Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja u razdoblju od 1895. do 1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bollea koji je preuredio i zagrebačku katedralu.

Zbog ispraćaja Borisa Šprema u Zagrebu će u četvrtak vrijediti privremena regulacija prometa Ulicom Hermana Bollea te Mirogojskom cestom od rotora do Remetske ceste.

U srijedu, 31. 10. 2012. i četvrtak, 01. 11. 2012., od 07.30 do 21.00 sati, zabrana prometa uspostaviti će se u Aleji H. Bollea, Mirogojskom od Rockefellerove do Aleje Hermana Bollea, te Remetskom cestom do Kamenitog stola.

Današnji izgled crkve plod je njenih popravaka nakon razornog potresa 1880., na temelju planova Hermana Bollea, jednog od najznačajnijih arhitekata u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća.

Školi primijenjene umjetnosti i dizajna koja je nastala kao Obrtna škola Hermana Bollea i Isidora Kršnjavog, školi koja je postavila temelje obrazovanja u umjetnosti i oblikovanju u Zagrebu i Hrvatskoj, temelje Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta, temelje Likovne akademije, a možemo reći i temelje grada Zagreba kakvog znamo i u kojem smo odrasli.

Prvostolnica, kaptolska katedrala, potom arkade na Mirogoju, Obrtna škola (Muzej za umjetnost i obrt) itd. djelo su također stranca - Hermana Bollea.

Obrtna škola je predšasnik svih kasnijih visoobrazovnih institucija s područja likovnih umjetnosti, a pod vodstvom uvezenog eklektičarskog austrijskog arhitekta Hermana Bollea se oslanjala na tada aktualne Arts Crafts postavke, odgajajući kvalitetno obrazovane majstore-obrtnike ali i buduće značajne arhitekte.

Proširenje i obnova crkve te uređenje cijeloga proštenišnog prostora po nacrtu bečkog arhitekta Hermana Bollea učinjeno je u drugoj polovici XIX. stoljeća a za vrijeme radova, 14. kolovoza 1880. u crkvi je izbio požar koji je uništio sav inventar osim glavnog oltara i čudotvornog kipa.

A kad je o naciji riječ, nije za odmet podsjetiti na veliki broj velikih Hrvata, koji su doseljenici u prvom ili drugom koljenu, od Lavoslava Ružičke, Hermana Bollea, Augusta Šenoe, gradonačelnika Heinzla, Slavoljuba Penkale, Josifa Runjanina i brojnih drugih koji su nas ali i svijet trajno zadužili.