Radi analize stanja, pozvana je komisija Higijenskog zavoda iz Osijeka koja je bolnicu zatvorila (primani su samo hitni slučajevi), a kao hitnu mjeru naložila izgradnju arteškog zdenca.

Nakon provedene dezinfekcije, pregled grobnica su obavili sanitarni inspektori Higijenskog zavoda u Zagrebu, gospoda Sabadoš i Farkaš, uz opunomoćenike Zavoda dr. Berlotom i dr. Sindikom.

Godine 1930. osnovan je prvi samostalan Epidemiološki odsjek pri Bakteriološko - epidemiološkom odjelu Centralnog higijenskog zavoda (danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Od 1928. - 1948. akcijom introdukcije gambuzija na području odgovornosti Higijenskog zavoda Split rukovodi dr. Petar Tartaglia.

Šooš: Moja je počela davno, još u Jugoslaviji, kad sam iz Higijenskog zavoda, 1969. godine prešao na rad u Imunološki zavod. kao djelatnik Imunološkog poslan sam u SSSR na nekoliko mjeseci kako bih učio sve o cjepivu protiv krpeljnog encefalitisa, ali i o proizvodnji prirodnog interferona, za što se akademik Ikić jako zainteresirao.

Njegov djed, dr. Miroslav Posmodi (1896. - 1962) glasoviti je bakteriolog, prvi ravnatelj varaždinskog Higijenskog zavoda.

Stajali smo kod izlaznih vrata tramvaja i kad su se, kod Higijenskog zavoda, otvorila, uhvatio sam se za šipke i s obje noge ga grunuo u leđa, tako da je licem zaribao po asfaltu.

Formiranjem Higijenskog zavoda u Rijeci 1950. god., Odjel za ispitivanje voda za piće (u Kumičićevoj ul., Sušak) i Laboratorij za sanitarnu kontrolu živežnih namirnica (Barčićeva ul., Rijeka) postaju odjeli spomenutog Zavoda, razdjeljeni na dvije lokacije, do preseljenja u novu zgradu 1972. god.

Od tih nastojanja zabilježeno je u Kopanici zdravstveno prosvjećivanje putem kino projekcija filmova Higijenskog zavoda, a potom i osnivanje zdravstvene stanice.

U to vrijeme nije postojala sistematska kontrola kvalitete vode, već je Državni epidemiološki zavod u Zagrebu sporadično provodio bakteriološka i kemijska ispitivanja. 1930. godine, u okviru higijenskog zavoda i škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, osnovan je posebni laboratorijski odsjek koji je provodio zdravstveni i tehnički pregled voda, otpadnih voda i zraka.

Od vremena prije osnutka Higijenskog Zavoda, period 1947 - 1956. godine sa zaposlene 3 stručne osobe VSS, Zavod je danas razvijena preventivna zdravstvena ustanova s 15 puta više visoko kvalificiranih stručnih kadrova većinom specijaliziranih u svojoj struci.

U Zagrebu je u sastavu Higijenskog zavoda, osnovanog 1927., organizirano Veterinarsko odjeljenje.

Ban Milosavljević potiče gradnju gradskog parka s vodoskokom i paviljonom za glazbene orkestre, zgrade Higijenskog zavoda, sedam zgrada s pedeset stanova za činovnike, zatim zgrade banke s brončanim kipovima ispred ulaza.

Samostalni medicinsko-entomološki laboratorij u Trogiru egzistira do 1933., zapravo do preseljenja u novu zgradu Higijenskog zavoda u Splitu, kada zbog radikalnog rješenja problema malarije na ovim prostorima, biološkom borbom (gambuzije) i asanacijskim zahvatima (isušivanje uz izgradnju adaptaciju lokava u hladne bunare), nema potrebe za daljnjim istraživanjem komaraca (objavljeno temeljno djelo).

Borba se nastavlja kontrolom i poribljavanjem lokava iz zavodskog gambuziarija u Splitu, smještenog u dvorištu Higijenskog zavoda.

Nalazi se dalje protežu uz put prema Epetiumu od Tolstojeve ulice do Higijenskog zavoda, a antike ima i pod zemljom Varoša, Dobroga i Lučca.

U Varaždinu je radio u Općoj bolnici te obavljao druge značajne dužnosti - bio je kotarski i okružni sanitetski inspektor, voditelj Higijenskog zavoda i ravnatelj Doma zdravlja za čiju je izgradnju zaslužan. (>)

Tradicija sanitacije okoliša i higijene začeta je prije II. svjetskog rata osnivanjem Higijenskog zavoda na čelu s dr. Andrijom Štamparom.

Nakon izvršene dezinfekcije, pregled grobnica obavili su sanitarni inspektori Higijenskog zavoda u Zagrebu Sabadoš i Farkaš, te opunomoĆenici istog zavoda, dr. Berlot i dr. Sindik.

Objavio je 30 - ak znanstvenih i stručnih radova u Glasniku Centralnog higijenskog zavoda, Veterinarskom arhivu, Jugoslavenskom veterinarskom glasniku od 1928. do 1938., suradnik je na knjizi Narodna čitanka o zdravlju (1930.).

U međuvremenu otvorili su se i novi poslovi i novi odjeli, i to sve u Vukovarskoj 46, u zgradi starog Higijenskog zavoda kakvog je prof. dr. Andija Štampar ostavio davne 1933. godine, sa svega 400 - ak m² novoizgrađenog prostora u posljednjem desetljeću.

Filmovi su stizali iz Higijenskog zavoda u Zagrebu (1).

Formiranjem Higijenskog zavoda Rijeka 1950. godine, zdravstveno - statističke podatke o svom radu vodile su pojedine službe zasebno, ali se podaci nisu nigdje prikupljali, sumarno obrađivali i objavljivali.

U razdoblju do 1930. godine, dr. Štampar je utemeljio javnu zdravstvenu službu u Kraljevini SHS, pokrenuo i omogućio izgradnju 250 higijenskih ustanova, među kojima, osim Centra higijenskog zavoda, šest epidemioloških zavoda budućih higijenskih zavoda, 19 bakterioloških stanica budućih domova narodnog zdravlja i cijeli niz drugih socijalno medicinskih ustanova.

1927 - 1942 (Gradivo najvećim dijelom seže u razdoblje djelovanja Higijenskog zavoda sa Školom narodnog zdravlja (1927 - 1940), ali obuhvaća i nešto gradiva prednika: Zemaljskog analitičkog zavoda iz 1899. i Zemaljskog bakteriološkog i higijenskog zavoda u Zagrebu iz 1910. te sljednika: Zdravstvenog zavoda Ministarstva zdravstva NDH iz razdoblja 1941 - 1942.)

Zauzimanjem dr Ive Kuna i Andrije Štampara otvorena je 1929. zdravstvena stanica, a već ranije zabilježene su aktivnosti Higijenskog zavoda u Zagrebu na zdravstvenom prosvjećivanju.

Poslije II. svjetskog rata Škola se odvaja od Higijenskog zavoda i postaje dijelom Medicinskog fakulteta te svoje djelovanje temelji na liječnicima i studentima medicine.

Uvijek prisutno opredjeljenje javnozdravstvenih radnika za jedinstvenu medicinu, prvenstveno brisanjem granica preventivne i kurativne medicine, dovelo je do spajanja Doma narodnog zdravlja i Higijenskog zavoda te osnivanja Zavoda za zaštitu zdravlja Rijeka (ZZZZ) 1. srpnja 1960. godine.

Našla san neku bilu kesu, i nakon šta san čvrsto zatvorila bočicu i zamotala je u tu bilu kesu, hrabro krenila put Higijenskog zavoda

Završni dio programa odvijao se je u Mraclinu, koji je poznat kao mjesto u kojem su Andrija Štampar i suradnici Škole i Higijenskog zavoda između dva svjetska rata stvorili model rješavanja unapređenja zdravlja i života općenito sudjelovanjem zajednice i zdravstvenih stručnjaka u uvjetima primjerenim gospodarskim i socijalnim prilikama, te pokazali kako se i uz takve uvjete mogu postići značajni rezultati.