Sam je Curnoe, sa suradnikom paleoantropologom Phillipom Tobiasom, smatrao kako se radi o pripadniku vrste Homo habilis (prikazane na fotografiji), no poslije nekoliko godina detaljne analize, ponovne rekonstrukcije kostiju i usporedbe s nalazima drugih vrsta, Curnoe je siguran kako Homo gautengensis pokazuje dovoljno razlika spram vrste Homo habilis da bi se opravdalo imenovanje zasebne vrste.

To su: 1. tribalizam (traje oko sto tisuća godina, homo habilis); 2. agrarizam i industrijalizam (traje oko deset tisuća godina, homo sapiens); 3. socijalizam (kao prijelazno doba, od 1870. - 1970.); 4. informacionalizam i komunizam (ta je budućnost već počela i trajat će oko tisuću godina, homo biotehnicus) i 5. samosvijest (buduće razdoblje novog odbrojavanja, homo cosmicus).

SLIKA 1. Lubanja vrste Homo habilis

Dok jedni vjeruju da su i raniji hominidi (homo habilis i homo erectus) vladali nekim oblikom govornoga ili gestovnoga jezika, drugi to osporavaju, tvrdeći da je razvitak jezika postao fiziološki moguć (zbog strukture larin ksa) tek s pojavom modernih ljudi (vrste Homo sapiens).

Zub pronađen u istoj špilji kao i kost iz prsta morfološki se razlikuju od neandertalaca i suvremenih ljudi te više sliče na ostatke mnogo starijih ljudskih predaka kao što su Homo habilis i Homo erectus.

Najnapredniji među njima bio je Homo habilis, koji se javlja na početku pleistocena.

Iako se smatralo da je Homo habilis predak savršenijeg oblika, Homo erectusa, otkriven je njihov suživot, pa se mora promijeniti prvo poglavlje duge ljudske povijesti.

U drugom razdoblju kenozoika, neogenu, nastaje i Homo habilis, naš daleki predak koji je živio u hordama i pravio oruđe od kamena.

Homo habilis: živio je prije 2 i 1,5 milijuna godina.

Na osnovi tih odrednica imenovana je vrsta Homo habilis kao prvi pripadnik našeg roda.

Prica o tome da je rad stvorio covjeka i da je primitivni homo erectus polako, gomilajuci svoja iskustva, postao homo habilis, a na karaju svoje evolucije i homo sovieticus je samanska hokus-pokusarija kojom se sluze sve varalice da bi odrzali apsolutni vlast nad onima koje su stoljecima mucili i istrebljivali.

Znanstvenici su godinama bili uvjereni kako je najstariji poznati ljudski predak bio Homo erectus koji je živio prije 1,8 milijuna godina, no prije 50 godina otkrivena je primitivnija vrsta ljudi nazvana Homo habilis koja je živjela u vrijeme Homo erectusa.

Iako su se neki znanstvenici zapitali je li već Australopithecus garhi izrađivao oruđe, to je sa sigurnošću pripisano prvim predstavnicima roda Homo - vrstama Homo rudolfensis i Homo habilis.

Da bi se moglo govoriti o čovjeku prvih vremena mora se početi sa razdobljem prvih hominida kao što su Australopithecus africanus, Homo habilis, Homo erectus i Homo neanderthalensis.

Ovdje su pronađeni najstariji ostaci ljudskog roda (Homo habilis).

Prema njihovim zaključcima, naš novoimenovani predak razvio se prije više od dva milijuna godina na području južne Afrike i prethodio je vrsti Homo habilis, no istu je i daleko nadživio, egzistirajući možda i do prije 600.000 godina.

Vrsta H. sapiens se u evoluciji života odračvala od vrste Homo erectus, koje više nema, a koja se i sama bila odračvala od vrste Homo habilis, koje odavno nema.

Prije više od dva milijuna godina ta ista područja naseljavaju ljudski preci koje istraživači imenuju vrstom Homo habilis koju, uz neke morfološke promjene, karakterizira i usvajanje tradicije izrade primitivnog kamenog oruđa.

HOMO HABILIS (spretan čovjek) - ostaci tih predstavnika nađeni su na nekoliko mjesta.

Daljnjih dvjesta tisuća godina se smjenjuju vrste Astralophitekus, Homo Habilis, Homo Erektus, Neadertalensis, Homo sapiens i konačno sam ja, Homo Sapiens Sapiens, preživjela.

Zatim je tu i australopithecusov nasljednik homo habilis, koji se pojavio prije oko 2 milijuna godina.

Upravo on, poradi gracilnije gra? e, mogao je voditi prema prvim predstavnicima roda Homo (Homo habilis).

Gledamo li morfološke fosilno poznato razine: A. ramidus - A. anamensis A. afarensis A. gracilis HOMO habilis

To bi značilo da je stara 2 milijuna godina, tj. da joj je suvremenik bio homo habilis i australopithecus robustus.

Bitne karakteristike ove vrste su veliki mozak, plosnato lice i jaka čeljust, a fosili je stavljaju u isti period kad su na Zemlji postojali Homo habilis i Homo erectus.

Pračovjek, Homo habilis, predak je uspravnog čovjeka.

Znanstvenici normalno dodijeliti ER 1481 bedrenu kost, što je oko 2 milijuna godina, na Predljudska Homo habilis.

1960. Olduvai, Tanzanija Mary Leakey pronalazi novu lubanja i par kostiju ruke gracilniji primjerak ranog čovjeka nazvan Homo habilis, 1,75 mil. god. ima mnogo više ljudskih karakteristika, a živi istovremeno s rubusnijim Paranthropus boisei.

Pojavio se Homo habilis (" vješt čovjek ").

Ako se ograničimo samo na Homo genus, progresija je Homo habilis - > Homo rudolfensis - > Homo ergaster - > Homo georgicus - > Homo erectus - > Homo cepranensis - > Homo antecessor - > Homo heidelbergensis - > Homo rhodesiensis - > Homo sapiens idaltu - > Homo sapiens sapiens.