U svome " pljuvanju po kunsthistoričarima ", kao one koji su uništili hrvatsku likovnost izdvojio je Grgu Gamulina, Veru Horvat-Pintarić i Zvonka Makovića, a nije štedio ni Krležu i " njegove usrane podravske motive ", kao ni " njegova prijatelja, zlotvora Babića " i grupu Zemlja, " koju je činio sam go likovni idiot ".

Start je isključivo objavljivao fotografije golih žena na naslovnicama, kaže, a u reviji je imao tekstove i analize najbriljatnijih autora tog vremena, od Ive Mihovilovića do Veselka Tenžere i Vere Horvat - Pintarić, pa je mogao imati i bijele naslovnice, jer se Start kupovao zbog njihovih tekstova.

S druge strane, " poeziju " su legitimirali eseji Vere Horvat-Pintarić kao i međunarodni uspjesi njenih autora čime je otpočela svojevrsna dominacija te i takve paradigme.

Nedavno je Vera Horvat Pintarić lijepo rekla da je danas dovoljno da se čovjek proglasi umjetnikom i da ga, sve imbecilnije okruženje, stvarno i takvim smatra.

Zašto šezdeset osma nije imala i spisateljski atraktivan potencijal trebalo bi pitati sudionike; dio se odgovora možda krije u onom iskazu Vere Horvat-Pintarić, da se radilo o vremenima u kojima je, prije svega, bila važna politika.

Vera Horvat Pintarić: Knjiga koja će promijeniti pogled na zbivanja u europskom slikarstvu

Profesorica Vera Horvat - Pintarić na jednom je predavanju rekla kako je dvadeseto stoljeće bilo stoljeće politike, te kako će dvadeset i prvo stoljeće biti stoljeće kulture.

U području biotehničkih znanosti nagradu za životno djelo dobio je prof. dr. Pavao Mildner, a na području društvenih znanosti prof. dr. Antun Cvitanić, za humanističke znanosti akademkinja Vera Horvat-Pintarić.

Teško je razumjeti sadašnjost, a još je teže zamišljati je kao povijest, započinje predgovor Vera Horvat Pintarić.

Nacionalovi sugovornici su istaknuli sljedeće stručnjake: Veru Horvat Pintarić kao najveću eksperticu za Miroslava Kraljevića, Veru Kružić Uchytil za Vlahu Bukovca, Ferdu Kovačevića i Celestina Medovića, Igora Zidića za Vlahu Bukovca, Miljenka Stančića i još neke autore, Darka Šnajdera za Antuna Motiku i Krstu Hegedušića, a Zvonko Maković, Ive Šimat Banov, Želimir Koščević i Tonko Maroević za suvremene autore.

Nakani Vere Horvat Pintarić, Zvonka Makovića, Želimira Koščevića, Ješe Denegrija, Aleksandra Flakera, Milana Kusovca, Irine Subotić, Vidosave Golubić i ostalih da je Micićev projekt zenitizam originalan avangardni doprinos Hrvatske (ili Srbije, po Subotički i partnerici) oljušten od velikosrpskog šovinističkog rasizma, jer je bio, ne samo u duhu vremena, već je i kreativno gradio avangardu Kalajić piše ovako.

Nešto više od tri desetljeća kasnije, godine 1958., na temu kiparstva Francesca Robbe u Zagrebu je doktorirala Vera Horvat Pintarić, koja je 1961. objavila do sada jedinu monografiju o kiparu.

Kroz stručno utemeljene, ali i poetske opise umjetničkih djela, u čemu autorici nema premca, u knjizi koju definitivno treba prevesti na strane jezike jer će promijeniti pogled na zbivanja u europskom slikarstvu i u širem krugu od našeg, Vera Horvat Pintarić pokazuje koliki je utjecaj na Cezannea imala Svadba u Kani Paola Veronesea, a na Veronesea Tizianova Assunta.

ZAGREB - Nakon osam godina, koliko je prošlo od Svjedoka u slici, Vera Horvat Pintarić napisala je novu knjigu Tradicija i moderna.

Autorica izbora djela i likovnog postava je akademkinja Vera Horvat Pintarić, a izložba se može razgledati do 7. travnja.

Dr. Vera Horvat-Pintarić (1926 -), povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, dugogodišnja sveučilišna profesorica i znanstvenica međunarodnoga ugleda, darovala je 2. veljače 1995. zbirku od 170 predmeta industrijskoga (autorskoga) dizajna, skulptura i slikarskih radova (slika, crteža i grafika) hrvatskih i svjetskih umjetnika 20. stoljeća, predmeta primijenjene umjetnosti iz 18. i 19. stoljeća, veliku stručnu biblioteku od 15.000 knjiga s područja povijesti umjetnosti i teorije umjetnosti, filozofije, antropologije i dr., zbirku plakata, prepisku, rukopise i druge predmete što ih je prikupila tijekom svoga dugogodišnjega stručnoga i profesorskoga rada.

Vera Horvat Pintarić je također napisala tekst i tako je nastala ta mapa.

Glavan otkriva kako je pionira hrvatskog stripa upoznao 1975., a živio je u njegovoj blizini često ga susretao: Prilikom tih susreta on me uporno pokušavao zainteresirati za populariziranje svog slikarstva, tvrdeći da bih na tom polju mogao učiniti ono što je dr. Vera Horvat Pintarić postigla s njegovim strip stvaralaštvom.

Primjerice, Miroslav Kraljević jedan je od rijetkih umjetnika čiji je erotski opus interpretirala u knjizi Vera Horvat Pintarić, dok se otkrićem erotskog opusa Milivoja Uzelca bavio profesor Filozofskog fakulteta Frano Dulibić.

autor: Vera Horvat Pintarić naslov: Tradicija i moderna cijena: 400 kn Jedna od najvećih poznavateljica suvremene likovne umjestnosti Vera Horvat Pintarić u Tradiciji i moderni na sebi svojstven, brilijantan i neponovljiv način putuje kroz povijest likovne umjetnosti i otvara nam pogled na međusobne utjecaje velikih umjetnik

Što se tiče tvrdnje da ja spoznaje o Džamonji temeljim na intervjuima s njim u Vjesniku (prigodom kojih mi je doista sâm tri puta citirao navedenu Arganovu misao da je »najveći simbolist našega vremena«), moram ipak reći i da sam ja kao bijedni novinarski crv čitala Argana, Reada, a pogotovo divne tekstove svoga pokojnog profesora Radovana Ivan-čevića i najveće hrvatske povjesničarke umjetno-sti Vere Horvat Pintarić (gle, opet pišem najveće), kojoj sam imala sreću biti demonstratoricom tri godine.

I Ivančevića i Veru Horvat Pintarić, baš kao i Džamonju, držim svjetskim autoritetima i u mojoj biblioteci imaju počasno mjesto.

Ono pak što je na osobit način ovaj prilog o Galeriji Forum u emisiji »Pola ure kulture« učinilo nedostojnim akademske razine (poštujući ove, i sve druge sudionike u njoj i, dakako, njihova drukčija mišljenja o ovoj temi) nedvojbeno je riječ »smeće« u izjavi koju navodimo u cijelosti: »Ugledna povjesničarka umjetnosti Vera Horvat-Pintarić kratko nam je poručila da je Galerija Forum nekad predstavljala nešto na ovim prostorima, a danas se u njoj izlaže smeće.«

Radoslav Putar, Vera Horvat Pintarić, Igor Zidić, Josip Vaništa i Zvonko Maković posebno mjesto daju Junekovu opusu, a neke od njegovih slika smatraju remek-djelima i tzv. kamenima međašima hrvatskog modernog slikarstva.

Cicero smatram velikim uspjehom, jer su u njemu bili najveći hrvatski intelektualci, od Aleksandra Flakera, Vere Horvat-Pintarić i Mirjane Gross do Žarka Paića, Zdravka Zime, Emilija Marina, Zvonka Makovića.

Postavljajući se u relaciju ne samo spram Kniferova djela, već i u relaciju spram ranije napisanih tekstova o Kniferu (Vera Horvat Pintarić, Ješa Denegri, Nena Dimitrijević), Makovićev tekst istodobno dekonstruira i rekonstruira komunikacijske kodove na kojima je utemeljen mit o Kniferu, odnosno sustav značenja unutar kojega se metamorfoze meandra i ime Knifer konstituiraju kao znak u simboličkoj funkciji.

Maurović je već prije, kako je to napisala dr. Vera Horvat-Pintarić, usvojio " jezgrovit konturni potez karikature, vještinu u izražavanju monokromnim volumenom u knjižnoj i novinskoj ilustraciji (te) sažetost i vizualnu upadljivost koju zahtijeva plakatski medij ".

Start je u svom zlatnom razdoblju između 1975. i 1985. imao sjajno uredništvo, prilično senzibilizirano za pitanje dizajna, tako da ugledna povjesničarka umjetnosti Vere Horvat-Pintarić lako nagovara glavnog urednika Seada Saračevića na redizajn.

Stekao sam dojam da je ovdje više radio " prijateljski ", na nagovor svojih hrvatskih prijatelja kao što su Vera Horvat Pintarić, Ivan Picelj i Sead Saračević, nego iz nekih profesionalnih pobuda ili izazova.

Posmrtno ulaženje u nečiji život ne može ostati bez posljedica, kako je jednom napisala Vera Horvat-Pintarić.