Procjenjuje se da između 20 do 85 posto hospitaliziranih bolesnika s Crohnovom bolešću ima proteinsko-energetsku malnutriciju (pothranjenost), temeljenu na odstupanjima antropometrijskih i biokemijskih parametara.

Svake godine, statistički podaci ukazuju na povećanje kako broja pregleda, hospitaliziranih bolesnika i broja operacija.

Transfuzijama krvi i krvnim pripravcima liječi se oko 5 % hospitaliziranih bolesnika.

Unatoč napretku moderne medicine, određen broj hospitaliziranih bolesnika, u zemljama u razvoju i do 25 posto, stekne infekciju različitog intenziteta.

Medicinsko vođenje hospitaliziranih bolesnika Medicinsko i psihološko vođenje treba se provoditi do krajnje moguće granice.

Radno vrijeme prilagodio je radu liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te na taj način omogućio dostupnost bolesnicima tijekom cijelog dana (od 7 ujutro do 21 sat navečer) te potrebama hospitaliziranih bolesnika, što uključuje dostupnost laboratoriju tijekom vikenda i praznika.

Kirurško liječenje hospitaliziranih bolesnika provodi se u svrhu liječenja kroničnih upalnih bolesti i neoplazmi nosnih i paranazalnih šupljina, te rekonstruktivnih zahvata.

Za vrijeme epidemije višestruko poraste broj bolesnika u ordinacijama, registrira se veliki broj bolovanja i izostanaka iz škole, povećava se potrošnja lijekova, posebno antibiotika, a znatno se povećava i broj hospitaliziranih bolesnika.

Preliminarni rezultati gerontološko-javnozdravstvene analize strukture bolničkog morbiditeta po dobnim skupinama starijih bolesnika u bolnicama Grada Zagreba u 2005. godini ukazuje na daljnji trend rasta s udjelom od 27,37 % starijih bolesnika u dobi od 65 i više godina u ukupno 209519 hospitaliziranih bolesnika u Gradu Zagrebu 2005. godini.

U istraživanju infekcije RSV-om u Hrvatskoj u razdoblju od 1983. do 1986. godine, u hospitaliziranih bolesnika s ARI, od ukupno 1042 bolesnika, infekcija RSV-om dokazana je u 207 tj. 19,9 % bolesnika (3).

C. difficile (CD) uobičajeno se smatra uzrokom nozokomijalnih infekcija u hospitaliziranih bolesnika koji dulje vrijeme uzimaju antibiotike ili su pod antisekretornom terapijom inhibitorima protonske crpke.

U početku agresije na Vukovar broj se hospitaliziranih bolesnika i ranjenika kretao se od 60 do 80, zato što je u to vrijeme organizirana redovita evakuacija ranjenika i bolesnika u Vinkovce, a zatim prema potrebi u druge zdravstvene ustanove.

Naši podaci ukazuju na sukladan trend i kod nas, naime bilježi se kontinuirani porast broja hospitaliziranih bolesnika uz porast predominacije u poređenju s astmom.

Prema tomu, porast broja hospitaliziranih bolesnika s KOPB ukazuje na porast broja oboljelih u uznapredovaloj fazi bolesti i direktno je povezan s porastom mortaliteta jer je rizik smrtnog ishoda godinu dana nakon hospitalizacije zbog teške egzacerbacije KOPB jednak ili čak i veći od rizika smrti nakon preboljelog infarkta miokarda3. Na žalost, KOPB se najčešće prepoznaje tek u uznapredovalim stadijima bolesti kada se malo može učiniti na uspostavi zadovoljavajuće plućne funkcije i poboljšanju kvalitete života oboljelih.

Iako razina rezistencije u pojedinim sredinama obično korelira s njihovom potrošnjom antibiotika mogu se pojaviti i iznimke s obzirom da širenje rezistencije ovisi i o drugim čimbenicima, naročito težini i duljini boravka hospitaliziranih bolesnika te provođenju mjera spriječavanja bolničkih infekcija (33).

Bolničke infekcije predstavljaju značajni uzrok morbiditeta i mortaliteta hospitaliziranih bolesnika, te je njihovo sprječavanje i suzbijanje jedan od važnih poslova zdravstvenog osoblja.

U ukupnom broju hospitaliziranih bolesnika s prebivalištem u Zagrebu u 2011. godini na trećem su mjestu hospitalizacije iz skupine duševnih bolesti i poremećaja ponašanja s udjelom od 9,9 % dok su prema ukupnom broju bolnoopskrbnih dana liječenih bolesnika na prvom mjestu.

Poznato je da se najviše ozbiljnih nuspojava bilježi kod hospitaliziranih bolesnika te je potrebno i dalje poticati prijavljivanje uočenih nuspojava iz bolničkih ustanova.

Rezistencija ne nastaje samo u bolnici i nije problem samo hospitaliziranih bolesnika, već velikim dijelom nastaje radi ogromne potrošnje antibiotika u vanbolničkoj praksi, veterinarskoj medicini i radi upotrebe antibiotika u proizvodnji hrane.

To ujedno ne odražava i povećani broj invazvnih infekcija uzrokovanih MRSA-om, koje su i dalje vrlo sporadično zastupljene u hospitaliziranih bolesnika.

U općoj populaciji hrvatske 5 % svih hospitaliziranih bolesnika je u bolnicama zbog nuspojave lijekova, a najviše antibiotika, koji uglavnom oštećuju bubrege i jetru.

Najveći rizik na intenzivnoj skrbi Bolnička se infekcija pojavljuje u 5 do 10 posto svih hospitaliziranih bolesnika.

Jedno istraživanje pokazalo je da je 18 % hospitaliziranih bolesnika koji su uzimali ibuprofen imalo porast kreatinina u serumu, odnosno akutno zatajenje bubrega.

U istraživanju je bol procjenjivana kod svih hospitaliziranih bolesnika. (15) Stručnjaci predlažu i razmatranje određenih čimbenika koji utječu na doživljaj boli.

Očekivani rezultati: U hospitaliziranih bolesnika sa koronarnom bolesti srca ustanovit će se najčešći čimbenici rizika u istraživanim regijama, preživljenje u 4 - godišnjem razdoblju, komplikacije, broj ponovnih hospitalizacija, te način liječenja u pojedinim bolnicama u Hrvatskoj.

Pojavljuje se u do 8 % hospitaliziranih bolesnika i odgovoran je za 20 do 30 % nozokomijalnih proljeva.

U zadnjih 15 - tak godina poboljšani su prostorni uvjeti, a prvenstveno komfor hospitaliziranih bolesnika, savladane su arhitektonske barijere, uređena je i proširena Poliklinika za odrasle i Poliklinika za rehabilitaciju djece.

Više od 10 % hospitaliziranih bolesnika uz ostalu terapiju liječi se i transfuzijama krvnih pripravaka.

Analiza ukazuje da novotvorine i bolesti cirkulacijskog sustava sudjeluju s gotovo 1/3 u ukupnoj strukturi hospitaliziranih bolesnika.

Sretan sam što će donirani medicinski aparat pomoći u liječenju hospitaliziranih bolesnika na Odjelu ortopedije koprivničke bolnice, kazao je predajući donaciju ravnatelju Opće bolnice Koprivnica dr. Petru Staparu Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa.