Na mjestima staza je prekrivena tako da se ide kao kroz tunel od hrasta crnike.

Od prirodnih vrijednosti istaknute su autohtone svojte, poput hrasta crnike, planike, lovora, velecvjetne hudike, tršlje, smrdljike i visokog vrijesa.

Mediteranski značaj toga dijela Istre pokazuje i zimzelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex).

Gospa se ukazivala iznad hrasta crnike, visokog oko jedan metar.

Prirodna mješovita sredozemna šuma hrasta crnike u Sredozemlju ili hrasta medunca u Polusredozemlju sastoji se od najmanje 50 biljnih vrsta, brojnih životinjskih vrsta, gljiva i mikroorganizama sa živim neerodiranim šumskim tlom, s posebno naglašenom velikom biološkom raznolikošću, što u zaštiti okoliša ima posebno značenje.

Giammatelli se nerado odazvao i smjesti se u žbunje između stabala ariševine ili hrasta crnike.

Rimska palača, rimokatoličke bazilike i ostaci termi s mozaikom ždrala u naselju Polače Ostaci ilirske utvrde na brdu iznad Velikog jezera Otočić sv. Marije sa benediktinskim samostanom i crkvom sv. Marije Geomorfološki lokalitet Zakamenica na kojem je more tokom godina u otoku napravilo skulpturu biskupa i dva amfiteatra Veliko i Malo jezero Potpuno očuvane šume alepskog bora, hrasta crnike i makije

Drugi dio istraživanja bit će usmjeren na ulogu i značaj šuma hrasta crnike u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana.

Gotovo sve površine šuma hrasta crnike nalaze se u niskom uzgojnom obliku.

Obnovu fiziološki zrelih grupa treba provoditi po principima oplodne sječe na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem i prirodnom regeneracijom.Pri tom treba pomagati razvoj autohtone vegetacije prvenstveno hrasta crnike.

Sjeverozap. dio Puljštine i ist. obala obrasli su gustom makijom i niskom šumom hrasta crnike, a u ostalim dijelovima prevladava kultivirani krajolik s obradivim površinama, pašnjacima i mjestimičnim šumama bjelogorice i alepskoga bora.

Soline su jedna od rijetkih preostalih šuma hrasta crnike na našoj obali i upravo zbog toga svrstane su u kategoriju zaštite kao park šuma.

Samo na otoku Lošinju nalaze se manje površine zajednice hrasta oštrike i crnoga jasena (Fraxino orni Quercetum cocciferae) i čista šuma hrasta crnike s mirtom (Myrto Quercetum ilicis).

Većinu crnikovih šuma čine zajednice hrasta crnike i jasena (Fraxino orni Quercetum ilicis) i hrasta crnike i crnoga graba (Ostryo Quercetum ilicis).

U flori prepoznajemo ljekovito i aromatično primorsko bilje, stabla hrasta medunca, primorskog hrasta crnike, šmrike i primorskog bora.

Oni koji budu željeli otići do mora, podno Svetice, uz obalu u šumu hrasta crnike jedinstvenoj na Sredozemlju, moći će pogledati neistraženu rimsku vilu koja je na uglovima nekada imala tornjeve.

Tu ljepotu dodatno obogaćuje nevjerojatna vegetacija koju čini makija, travnjaci, parkovi, šume hrasta crnike i lovora te četinare.

Sjeverni obronci kanala imaju južnu ekspoziciju, koja uvjetuje razvitak vazdazelene makije hrasta crnike (As.

Podrijetlo dijela determiniranih vrsta, poput masline, lovora i hrasta crnike, vezano je uz zonu mediteranskog vazdazelenog raslinja, koja u Grčkoj obuhvaća otoke, obalno područje, te dio relativno niske unutrašnjosti koja se nadovezuju na obalno područje, pa se u tom području krije i mjesto gdje je bio brončani kip.

Biljnogeografski, to područje listopadnih šuma submediterana graniči prema jugu s toplijim eumediteranskim područjem za koje su zančajne vezdazelene šume hrasta crnike.

Šumu borova, smatraju, s vremenom zamijeniti šuma hrasta crnike, koji je autohtona vrsta.

U mediteranskoj regiji najvažnije su vazdazelene šume hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) kojima je obrastao topliji dio kvarnerskih otoka (eumediteran), kao i listopadne šume submediteranske zone (hladniji dio kvarnerskih otoka i priobalje) u kojima dominiraju šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis).

Put je uređen kao šetnica u nekom dalmatinskom krajoliku: nizak suhozid ili uređen zidić sa svake strane puta, škrta zemlja na kojoj raste kvrgavo i bodljikavo grmlje koje na mjestima prerasta u šumarke hrasta crnike, borova, neobrađenih maslina ali i sve više obrađenih maslinika.

Obalni dio Limskog kanala spada u tipično mediteransko područje (eumediteran) pa se na tom predjelu razvija šuma hrasta crnike i crnog jasena (Orno - Quercetum ilicis H-ić, 1956./1958.) dok ostatak općine spada u submediteran i tamo se razvija šuma hrasta medunca i bjelog graba (Querco - Carpinetum orientalis, H-ić, 1939.).

Tipične šume hrasta crnike rastu uz obalu Limskog zaljeva.

Ropa sa špiljama i palžom Sredozemne medvjedice. planinarskim putevima, šumom Planike, hrasta crnike, itd.

Pored silnih znamenitosti, Glavotok je poznat po zaštićenom rezervatu šumske vegetacije gdje je čitava okolica pod šumom hrasta crnike koja po svom sastavu potpuno odudara od listopadne šume.

U sloju drveća pored crnike može se naći i stablo jasena te hrasta crnike.

Zastupljen je biljni svijet (vegetacija) dinarskog, alpskog i sredozemnog područja, s vazdazelenim šumama hrasta crnike i makije, te listopadnim šumama hrasta medunca, graba i bukve.

ŠUMA DUNDO Poluotok Kalifront najpoznatiji je po šumi hrasta crnike koji se ističu u prelijepoj šumi Dundo, koja je jedna od rijetko očuvanih šuma na Mediteranu i najznačajnija je šuma na otoku Rabu.