Ta magistrala prošla je Međimurjem dijelom radi skračivanja linije, no ponajviše u interesu grofa Feštetića i ekploatacije njegovih hrastovih šuma u Međimurju.

Crnogorica je u parku Maksimir zastupljena uvođenjem bijelog i crnog bora (Pinus sylvestris i Pinus nigra) u sklopu hrastovih šuma ili kao podignuta kultura smreke (Picea excelsa) u sklopu šume hrasta lužnjaka.

Mednjača od gljivičnih oboljenja u sušenju hrastovih šuma druga je po značenju.

Istra je u prošlosti bila puna hrastovih šuma po kojima je bila na daleko poznata, dok danas imamo tek mali broj površina pošumljenih ovom vrstom, od kojih je najbolji primjer šuma sv. Marka u Motovunu, koja je danas na prvom mjestu poznata po tartufima.

Gradnjom Lujzinske ceste (1803. 1809.), kojom je Posavina povezana s morem, omogućeno je korištenje do tada očuvanih hrastovih šuma ovog prostora.

U proljeće su poduzete mjere zaštite hrastovih šuma protiv defolijatora među kojima je najzastupljeniji bio gubar, a primijenjene su i metode zaštite ponika i pomlatka od pepelnice.

Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne 1975. godine da se drevne ljepote bogate i lijepe Slavonije iskoriste za razvoj seoskog turizma, budući da su sela Otok, Ivankovo, Rokovci, Andrijaševci, Lipovac i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na mendrima rijeka Bosut, Biđ, Spačva, Studva i njihovim pritocima.

Krajobrazno Velebit većim dijelom spada u Liku gdje svojom šumovitom stranom lica stoji kao bedem ka posve različitom Kvarnersko - Velebitskom prostoru vegetacijski ogoljenom od jakih bura, posolica i stoljetne sječe hrastovih šuma.

Sin široke slavonske ravni i prastarih hrastovih šuma, književnik i šumar Josip Kozarac rođen je u Vinkovcima 18. ožujka 1858. godine.

Ovo naselje doživljava svoj razvoj početkom 20. st. kada započinje intenzivnije iskorištavanje velikih hrastovih šuma, a drvno-industrijski pogon ovdje postoji još i danas.

Povrh pojasa hrastovih šuma zauzela je go leme prostore bukva, kao najznačajnije drvo slavonskog gorja.

Raste u pojasu iznad hrastovih šuma sve do 1200 metara, na brdskim i gorskim predjelima koje obiluju padavinama.

Na nekim mjestima, posebno u blizini hrastovih šuma, već je pobrstio lišće voćaka.

Domaće seljačko stanovništvo u eksploataciji stoljetnih hrastovih šuma također nalazi izvor zarade.

Ključan događaj za razvoj Vinkovaca u ovom razdoblju dolazak je željeznice 1878. Godine (iz smjera Dalja i Budimpešte te dalje prema Slavonskom Brodu), kao i početak intenzivne eksploatacije hrastovih šuma.

I znad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva.

A iza hrastovih šuma nepregledne ravnice i široka sela koja u 18. stoljeću na silu ušori Marija Terezija, ali ona svejedno rastu u širinu i dužinu.

Sin široke slavonske ravnice i prastarih šokačkih hrastovih šuma, Josip Kozarac službovao je po raznim slavonskim mjestima da bi na koncu u časti šumarnika došao u svoj rodni grad Vinkovce, gdje je boravio sve do svoje smrti od sušice, koja ga je mučila cijelog života, i od koje je umro 1906. godineUkratko rečeno: Kozarac je bio čovjek, koji je ozbiljno proučavao život, pa je zato tražio istinu i u nauci i u književnosti.

Najavljivalo je onu pojavu velike strizibube, koja kod nas, kao i crna roda i jelenak, pripada životinjskom svijetu germanskih hrastovih šuma što nestaje.

Raste uglavnom akacija za ogrjev, a hrastovih šuma ostalo je manje od deset posto.

U nedirnutoj prirodi hrastovih šuma Lonjskog polja, na imanju " Opitnog centra " Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, likovnoj radionicu su pohodili slijedeći slikari:

Potrebno je naglasiti da se radi o posljednje ostatke starih hrastovih šuma i rezervoare biološke raznolikosti Parka, te su predviđeni za izdvajanje iz redovitog gospodarenja te zaštitu u vidu posebnih rezervata šumske vegetacije.

U proljeće su poduzete mjere zaštite hrastovih šuma protiv defolijatora među kojima su najzastupljeniji bili mrazovci.

Razvoj šumskog gospodarstva i upotreba hrastovine Prva eksploatacija hrastovih šuma vezana je uz pojavu prvih naselja na ovom prostoru, koja su nastala u doba Rimskog Carstva.

Županja nije slučajno odabrana za lokaciju ova dva i za ono vrijeme velika pogona: u okolici Županje nalazile su se ogromne površine hrastovih šuma. blizina Save osiguravala je jeftini transport, a jeftina je bila i radna snaga vješta poslovima oko drveta.

" Hrastov svilac mnogo. se uzgaja u Mandžuriji gdje ukupna površina hrastovih šuma iznosi 2,2 milijuna hektara, od koje se za uzgoj hrastova svilca iskorištava oko 20 %.

No ipak samo nekoliko kilometara od trajektne luke, najednom je počela bujati vegetacija i širiti se miris borova i hrastovih šuma.

U trećem i četvrtom desetljeću 19. st. dolazi do eksploatacije moslavačkih hrastovih šuma za proizvodnju bačvarskih dužica namijenjenih za potrebe francuskog i njemačkog vinogradarstva.

Ova pasmina svinja savršeno se uklopila u tadašnji ekosustav Turopolja koristeći proizvode hrastovih šuma kao bitni element hranidbe.

Ono ujedno svjedoči i o postojanju dubokih naplavnih hrastovih šuma koje su do najnovijeg doba pokrivale veći dio Turopolja.