XLII, br. 3, Zadar 1993, str. 121 - 142. Isto je tiskano u nizu Novaja i vethaja pod nazivom: Antun Dragutin Parčić hrvatski jezikoslovac i glagoljaš, Zagreb 1993. 4. Život i djelo biskupa Karmela Zazinovića, u: Karmelo Zazinović, Ministrare, pastirske poslanice i pisma, Krk 1994, str. 11 - 58. 5. Pop Mate Polonijo - život i djelo, u: Slovo, prilozi, broj 44 - 46, str. 394 - 405. 6. Socijalno-etički impulsi u pastirskim poslanicama i istupima biskupa Karmela Zazinovića, u: Riječki teološki časopis, god. 6 (1998), br. 1, str. 107 - 115. 7. Pregled života i rada dr. Ivana Črnčića, u: Ivan Črnčić 1897. - 1997. Povodom 100. obljetnice smrti, Rijeka 1999. str. 103 - 117. Suradnik je Hrvatskog leksikografskog zavoda za Hrvatski biografski leksikon.

Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za " Hrvatski biografski leksikon ", za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda " Miroslav Krleža ", te za " Leksikon hrvatskih pisaca " - " Školske knjige " 2000.

Opsežnu i interdisciplinarnu poslu, koji okuplja velik broj znanstvenika, dodatnu je afirmaciju u novije doba donijela činjenica što je Hrvatski biografski leksikon ujedno glavni proizvod znanstvenih projekata T.

Pjesme piše od rane mladosti, od 1956. a prva mu je pjesma objavljena 1960. Uvršten je u »Hrvatski biografski leksikon« (sv. 6, str. 329).

Hrvatski biografski leksikon opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.

Uz malobrojne zapiske iz rane mladosti (1909 ⠀ 12), pretežu oni iz 1930 - ih i 1960 - ih o aktualnim temama hrvatske kulture i politike (posebice o MH) te o suvremenicima s kojima je komunicirao (Filip Lukas, Branimir Livadić, Miroslav Krleža, Vaso Bogdanov, Nikola Šop)... ". (ulomak iz leksikonske natuknice Josipa Lisca o Blažu Jurišiću, Hrvatski biografski leksikon, sv. 6, LZMK, Zagreb 2005., str 627 - 628)

Dolaskom u Hrvatsku, gdje se njezin otac, o čijim brojnim zaslugama svjedoče Hrvatski biografski leksikon te napisi u onodobnim hrvatskim glasilima, bavio trasiranjem željeznice i isušivanjem Lonjskog polja, o čemu je pisao članke u zagrebačkim novinama na njemačkom jeziku, Mara se oduševila ljepotom hrvatskog krajolika i počela više učiti hrvatski jezik kojega je, iz opravdanih razloga, zapostavila.

Njegov je dijalektološki rad bio znatnim poticajem mlađim naraštajima hrvatskih dijalektologa... ". (ulomak iz leksikonske natuknice Petra Šimunovića o Mati Hrasti, Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, LZMK, Zagreb 2002., str 699 - 700)

Podatak o rođenju je iz varaždinske periodike i zavičajne zbirke; Hrvatski biografski leksikon tvdi drugačije: 30. siječanj 1929.

Kao mogući predložak Hrvatskoj književnoj enciklopediji treba svakako spomenuti i nedovršeni Hrvatski biografski leksikon istoga nakladnika (LZMK).

Napokon, za Hrvatski biografski leksikon 1 - 3, Zagreb 1983 - 1993, napisao je novih trinaest članaka.

Baveći se prvenstveno skulpturom, priređuje izložbe hrvatskih kipara (Hinko Juhn, Josip Poljan, Slavomir Drinković, Alem Korkut, Željko Zima, Peruško Bogdanić) i drži predavanja, objavljuje predgovore i fotografije u katalozima te stručne i znanstvene priloge za Peristil, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsko Zagorje, Podravski zbornik, Informatica museologica

Umro je u Splitu, 2. svibnja 1784. godine za vrijeme kuge, tada je propala i većina njegovih radova. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon: sv. 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)

Vicko Andrić je umro u Splitu 15. siječnja 1866. godine. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon: sv. 1. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1983.)

Toni Kljaković je umro u Puli, 2. rujna 2007. godine. (Izvor: Hrvatski biografski leksiokn: sv. 7. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009.)

Pozdravljajući nazočne, ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić u uvodnim je riječima istaknuo da se Leksikon, najdugovječnije izdanje Zavoda, koje je započeto 1983. godine, približio polovici edicije. To je primjerno izdanje, koje se, uza svu počast drugim izdavačima, ne može napraviti nigdje drugdje nego u ovoj instituciji, u Leksikografskome zavodu rekao je Kragić. Hrvatski biografski leksikon, kao kapitalno i temeljno izdanje Zavoda smatra Kragić, najbolji je »inkubator« za obrazovanje leksikografa.

O leksikografskom radu i njegovu značenju govorila je dr. sc. Zdenka Janeković Römer. Leksikografija postaje ogledalo stanja znanosti, ali i kulture i društva u cjelini - rekla je dr. sc. Janeković Römer a svoje mjesto tu ima i Hrvatski biografski leksikon. Biografske natuknice govore o ljudima, njihovom djelovanju na različitim poljima, ali se kroz te osobne biografije nezaobilazno ocrtavaju i šira povijesna zbivanja, gledana kroz prizmu pojedinačnog života naglasila je dr. sc. Zdenka Janeković Römer..

Brajičić je uvršten u hrvatski biografski leksikon II., Zagreb 1989., str. 255. Prigodom 75. obljetnice njegova života Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu izdao je 1994. godine njemu u čast zbornik pod naslovom Sinthesys theologica u kojem 38 teologa i filozofa stručnim radovima izriču priznanje i odanost velikom misliocu, piscu i profesoru, kojeg je M.

Hrvatski biografski leksikon je višesveščana edicija, pokrenuta 1983. godine, koja će u 12 knjiga prikupiti i leksikografski obraditi temeljne podatke o ljudima koji su pridonosili materijalnomu napretku i duhovnomu razvitku u hrvatskim zemljama, ali koji su svoje znanje, umijeće i marljivost ugrađivali i u inozemna društva, njihovu kulturu i civilizaciju.

Posebno se bavi poviješću glagoljice na našim prostorima, stalni je suradnik Leksikografskog zavoda za razna izdanja, a za Hrvatski biografski leksikon piše sve jedinice o biskupima senjskim, krbavskim ili modruškim, otočkim, riječkim i riječko-senjskim.

Objelodanio je dosta članaka (neke od njih u inozemnim izvorima) i napisao mnogo knjiga iz matematike. (Vidjeti " Hrvatski biografski leksikon ", 2. sv., Bj - C, str. 66 - 67, Zagreb - 1989.) Danas se Bogdanić, osim svojom strukom, bavi publicistikom i lijepom književnošću.

Šematizam Pakračke eparhije iz 1889.), poreznih popisa i urbara (među najstarijima takvima je onaj iz Donje Stubice 1567. g.), kanonskih vizitacija, priručnika, kazala, knjiga (Laszowski, Bojničić, Zmajić, Dujšin, Adamček, Mažuran, Hrvatski biografski leksikon itd.).

Ali već Hrvatski biografski leksikon, koji ima izvanredne članke, može ići brzo.

Hrvatski biografski leksikon, sc. 4, Zagreb, 1998, str. 399.

Das Lied ist aus Ivana Faktora, 9 u kojem iskazujući svoj umjetnièki ukus autor progovara i o vlastitom iskustvu rata, no postoje i konvencionalniji autobiografski filmovi, primjerice Sretno dijete Igora Mirkovića; istodobno autobiografski film o autorovoj mladosti i film o društvenoj i glazbenoj pojavi. 2. Natuknice iz povijesti biografskog igranog filma (podcrtani su najvažniji filmovi) 1) Hrvatski biografski igrani film U nas biografski film nikada nije razvijen kao osobito istaknut žanr igranoga filma, ali je ipak bilo vrlo zanimljivih pokušaja.

Prvi svezak kapitalnog nacionalnog projekta Hrvatski biografski leksikon objavljen je u vrlo teškim ololnostima krajem 1983. u Zagrebu.

Spomenuo sam Hrvatski biografski leksikon; naravno da ga je Google skenirao (prvi svezak je dostupan preko snippet view) zašto nismo mi?

Autor je više od 2000 enciklopedijskih natuknica i članaka u različitim izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (Sportski leksikon, Enciklopedija Jugoslavije, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon, Nogometni leksikon i dr.).

Za izradu ovog popisa uvelike mi pomažu katalog i Zavičajna zbirka Salonitana Gradske knjižnice Solin, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija, razne web-stranice, publikacije solinskih autora i drugi izvori.

Kao honorarni suradnik radila sam na izradi članaka za Hrvatski biografski leksikon i Hrvatsku enciklopediju u izdanju Leksikografskog zavoda« Miroslav Krleža »te sam povremeno surađivala kao autorica u časopisu Matice Hrvatske Hrvatska revija.