" Ahmed-paša Hercegović [ ] Pradjed mu je bio Dragiša Vukić čiji je brat još jedan hrvatski velikaš iz Bosne Hrvoje Vukčić Hrvatinić. "

Evo, što sam našao u rukopisu o brezovičkom portretu: Pod konac šesnaestoga vijeka doselio se u Veneciju hrvatski velikaš knez Blagaj.

Krsto Frankopan Tržački (oko 1578. - 1652.), hrvatski velikaš iz obitelji Frankopan.

Osnovao ga je prema tadašnjim običajima hrvatski velikaš, gospodar Imote na izvoru rijeke ponornice Vrljike, a na, po predaji mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana.

- Jest, govori se mnogo, no niži se slojevi pučanstva drže domaćega jezika; trebat će još mnogo vremena da svuda zavlada njemački - opazi hrvatski velikaš, barun Alfred.

Banska stolica ostala je upražnjena sve do 1680 godine, kada je na nju postavljen Nikola Erdeljić (Erdody), hrvatski velikaš mađarskog podrijetla.

Uzalud je Nikola Iločki, hrvatski velikaš imenovan za kralja Bosne (1471.), a kralj Matijas Korvin 1480. prodro u Bosnu čak do Sarajeva.

Tijekom 13. stoljeća, Zahumljem vladaju članovi sporednog ogranka dinastije Nemanjića (potomci Nemanjina brata Miroslava: Petar, Toljen, Andrija, Radoslav), no njihova vlast tijekom vremena slabi zbog mnogobrojnih podjela teritorija unutar dinastije. [ 1 ] Početkom 14. stoljeća, Hum osvajaju hrvatski velikaši Šubići te nad njim ostvaruju čvrstu vlast do svojeg pada (1322.). [ 1 ] Tako je Zahumljem početkom 14. stoljeća vladao slavni hrvatski velikaš Pavao Šubić, koji se zvao i bio " ban cijele Bosne, knez i gospodar Humske zemlje ", a poslije njega, tu su titulu nosili Mladen I. i Mladen II., obojica Šubići Bribirski.

Među njima se isticao hrvatski velikaš barun Franjo Kulmer, koji je na Dvoru bio rado viđen i stajao u dobrim vezama s nadvojvotkinjom Sofijom, majkom Franje Josipa, te s nadvojvodom Ivanom, koji je vršio jak upliv na samoga kralja. (J.

Uzalud je hrvatski velikaš Hrvoje Vukčić Hrvatinić pozivao u pomoć Turke i pobijedio Žigmundovu vojsku 1415. kod Doboja u Bosni.

Bernardin Frankopan (1453. - 1529.), hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.

Npr. bosanski (hrvatski) velikaš i Jajački ban je postao srpski despot, oženivši se udovicom despota Jovana Brankovića i dobio je konfiskovanu zemlju od Mađara

Pri oslobođenju grada od preostalih križara najveću ulogu odigrao je tada najmoćniji hrvatski velikaš Domald koji je 1204. izabran za zadarskog kneza.

Prilikom povratka u Bosnu, na Krbavskom polju u Lici je teško porazio hrvatsku vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derečanina u rujnu 1493. godine, poslije čega nijedan hrvatski velikaš, osim biskupa i knezova Zrinskog i Frankopana, nije više bio u stanju uspostaviti jednu potpunu banderiju.

ne znam jesam li pomiješao išta, ali je postojao hrvatski velikaš hrvatin iz donjih kraja koji je prekinuo vazalni odnos s ugarsko-hrvatskim kraljem i priznao za seniora stjepana kotromanića, koji mu je za nagradu dao još posjeda u bosni... jel taj hrvatin predak hrvojev?

Na ovim vrletima pisana povijest hrvatskih Brela počinje 950. godine, a zatim se Breljani tek spominju u Klisu u povelji koju je 30. svibnja 1315. pisao hrvatski velikaš Juraj od roda Šubića.

Nikola Jurišić, hrvatski velikaš, dovodi godine 1535. u Žumberak veći broj Srba iz Bosanske krajine, iz okoline Glamoča.

Hrvatski velikaš Ivan Nelipić, sin hrvatske junakinje Vladislave Nelipić, sagradio je u Sinju, u 14. stoljeću, franjevački samostan s crkvom posvećenu Bl. Dj.

Matko Talovac (1445.), hrvatski velikaš i slavonski ban (banus totius Slavoniae), živio je u burno vrijeme turskih provala, povlačenja hrvatske države na jugu i međusobnih borbi krupnih feudalaca.

Njezin vojvoda Mihajlo Vuševukčić bio je najugledniji hrvatski velikaš uz kralja Tomislava.

Isti taj grof Patačić, hrvatski velikaš, bio je poslije prisiljen oženiti Uršulu Erdödy, kako bi mogao barem sanirati svoje ogromne, nepokrivene dugove..

Također, hrvatski velikaš Pavao Šubić zove se i jest »ban cijele Bosne, knez i gospodar Humske zemlje«

PETRA U SELU prava je kronika o postanku ovog benediktinskog samostana, koji je u Poljicama osnovao hrvatski velikaš Petar Crni oko 1089. godine.