U planu za ovaj tjedan slovensko ministarstvo vanjskih poslova ucrtalo je sastanak eksperata Rogića i Arhara u traženju rješenja za dugove Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.

Vlada je povukla svoju podršku Zagrebačkoj i Privrednoj banci u sporu protiv najveće slovenske banke oko njenog duga hrvatskim štedišama.

Zagreb Slovenska je strana ovih dana ponudila hrvatskim štedišama besplatnu hipnozu i brisanje sjećanja o štednji kako bi konačno riješili trakavicu zvanu Nezadovoljni štediše.

Neće, iako će to mnoge razočarati, podmiriti dug hrvatskim štedišama umjesto Ljubljanske banke.

A problem LB je jednako kao i problem granica sa Slovenijom bio odavno rješiv da nije bilo diplomatskog djelovanja a la tuđmaniana koji je iznjedrio jedino gubitak vremena, a na kraju će, bar prema najavama ministrice Vesne Pusić, vjerojatno rezultirati s po RH najgorim rješenjem, jer je prebacivanje dugovanja LB hrvatskim štedišama i dugovanje hrvatskih poduzeća LB u sukcesijsku msu i njihovo prebijanje bila opcija koja je od samog početka spora bila " na stolu ":

U njemu se jasno vidi da EU neće Sloveniji zbog nevraćenog duga hrvatskim štedišama, otežavati ulazak u Uniju kaže Granić dodajući da je navedeni dopis ujedno i propust Hrvatske jer problem štednje nije uspjela nametnuti Uniji, kao ni problem oko državne granice.

Pored toga, on je ponovio da će se Slovenija žaliti na presudu iz Strasbourga koja se odnosi na štediše Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini, te naglasio da ona nije povezana s Ljubljanskom bankom Zagreb i hrvatskim štedišama o čemu se vode pregovori.

Prenošenje tog problema u sustav sukcesije imovine cijele bivše Jugoslavije, zapravo je onemogućavanje hrvatskim štedišama da dođu do svojih štednih uloga koje su držali u Ljubljanskoj banci.

Agencija također smatra kako je zbog postupka Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama narušeno povjerenje potencijalnih korisnika financijskih usluga koje su na bilo koji način u značajnoj mjeri povezani s NLB-om.

Reagirajući na procjenu hrvatskog stručnjaka za pitanje Ljubljanske banke Zdravka Rogića za Jutarnji list da će Slovenija hrvatskim štedišama morati iz proračuna isplatiti 150 milijuna eura ako nedavna presuda suda u Strasbourgu postane pravomoćna, Erjavec je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da Rogićeva izjava " zamagljuje situaciju " u vezi sa spomenutom presudom koja još nije pravomoćna, kao i da je spor oko Ljubljanske banke i stare štednje vrlo složen i " teško razumljiv " običnim ljudima.

Slovenski ekonomisti smatraju kako Ljubljanska banka nije baš pravedno postupila kad hrvatskim štedišama nije isplatila deviznu štednju.

Na sastanku u Zagrebu kratko su spomenuta i pitanja sporazuma o NE Krško, dugovanja Ljubljanske banke hrvatskim štedišama te prometno povezivanju dviju zemalja.

Koliko ih žulja ova tužba, znači da su sigurni da je Hrvatska u pravu i da će morati isplatiti novac koji je Slovenija ukrala hrvatskim štedišama.

Najnoviji događaji oko izgradnje Pelješkoga mosta te pitanje razgraničenja s Bosnom i Hercegovinom, kao što je i nedavno ponovno otvoreno pitanje spora sa Slovenijom oko povrata duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama te kampanja koja se cijelo proljeće, preko Ine, vodila protiv Madžarske otvara ozbiljno pitanje vjerodostojnosti sadašnje hrvatske vlade i njezine vanjske politike, koja je, htjeli to ili ne priznati, dovela u pitanje već gotov ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Sada govore o 400 milijuna jer su si pribrojili kamate, dok dugu prema hrvatskim štedišama nisu pribrojili kamate.

Rohatinski je tada popustio pritiscima tako što je tražio i dobio javnu ispriku Bavaraca hrvatskim štedišama i javnosti zbog bijega iz Riječke banke, a morali su ispuniti i čitav niz drugih uvjeta.

Građani, država i gospodarstvo platili su primjerice u 2007. godini bankama 18,246 milijardi kuna kamata, dok su same banke drugim financijskim institucijama kod kojih su se zaduživale ali i hrvatskim štedišama platile 9,7 milijardi kuna kamata i njihov je neto prihod na kamatama bio nešto manji od 8,7 milijardi kuna.

U Udruženja građana stare devizne štednje BiH poručuju hrvatskim štedišama da tuže Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava ukoliko ministrica Pusić pristane na slovenske uvijete oko Ljubljanske banke i ulaska Hrvatske u EU.

Danas JL pod naslovom " Slovenci: Hrvati su više dužni nama nego mi njima " iznosi podatak o dugovanjima, pa tako LB nesporno duguje hrvatskim štedišama 172 mil EUR, uz istodobno potraživanje PBZ od 66 mil EUR i ZABA od 97,7 mil EUR.

No, NLB i p (Ljubljanska banka), koja je ostala dužna hrvatskim štedišama i koja je bila u stopostotnom vlasništvu slovenske države, dva su različita pravna subjekta, ističe o (Bergen Andre Bergen).

Mislim tu ne samo na pitanje granica već i na pitanje nuklearke Krško i duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, navodi Račan u pismu Drnovšeku

U suprotnom, dodao je, Sloveniji bi prijetilo da Ljubljanska banka mora isplatiti štedne uloge hrvatskim štedišama ako bi tužbe dviju hrvatskih banaka protiv LB-a na hrvatskim sudovima uspjele jer bi te presude nakon hrvatskog ulaska u EU imale izvršnu snagu i u Sloveniji.

Slovenski mediji skeptični su prema mogućnosti da će hrvatskim štedišama Ljubljanske banke njihovi depoziti biti vraćeni u postupcima pred tamošnjim sudovima, a premijer Borut Pahor zanijekao je nagađanja da je deblokada tih procesa povezana s rješavanjem otvorenih pitanja između dviju država.

Govoreći o pitanju dugovanja Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, koje u ovom trenutku izaziva najviše prijepora u odnosima dviju država, Presečnik je naglasio kako cijela slovenska politika podržava nastojanja stručnjaka da dođu do rješennja koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Nuklearna elektrana Krško i dugovi Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, međutim, pitanja su koja tek čekaju da budu pokrenuta u novonastaloj situaciji.

Dok nove vlade Hrvatske i Slovenije dodatno utvrđuju suprostavljene pozicije oko pitanja duga Ljubljanske banke od 180 milijuna eura hrvatskim štedišama, EU institucije i dalje ih upućuju na bilateralne pregovore

A da njegove namjere nisu nimalo bezazlene najbolje pokazuje činjenica da je za glavnu osobu koja mu priređuje prijedlog odredio gospodina Marijana Klanca, sadašnjeg direktora pravne službe HNB-a koji je u vrijeme nastanka duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama bio direktor pravne službe upravo te Ljubljanske banke, Glavne filijale Zagreb.

Slovenskoj strani je jasno prenesen stav Hrvatske da Ljubljanska banka mora vratiti dug hrvatskim štedišama.

Sve one koji misle da je kolaps neke strane banke u Hrvatskoj nemoguć, treba podsjetiti na slučaj Ljubljanske Banke koja je hrvatskim štedišama i dan danas, zajedno s neisplaćenim kamatama, dužna gotovo milijardu eura.

Ta tema se danas ponovo aktualizira radi najave slovenskog zahtjeva da se NLB omogući poslovanje u RH i istodobno najave odbijanja HNB da NLB izda dozvolu " dok ne podmiri dug hrvatskim štedišama ".