Hrvatsko filozofsko društvo ove je godine po petnaesti put organiziralo u Cresu Dane Frane Petriča.

Povodom tristote godišnjice Rousseauova rođenja, Hrvatsko filozofsko društvo se pridružuje brojnim europskim i svjetskim institucijama koje organiziraju znanstvene i stručne skupove s ciljem da se osvijetli Rousseauov doprinos filozofiji i kulturi.

U čast i spomen na velikog filozofa svake se godine na Cresu održavaju Dani Frane Petrića, koje je Hrvatsko filozofsko društvo utemeljilo 1992. Godine.

Primjerice, Hrvatsko filozofsko društvo dobilo je za svoje aktivnosti iz stavki proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u razdoblju od 2008. do 2012. godine u prosjeku godišnje više od 560.000 kuna.

Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo, 1996).

Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu organizatori su međunarodnog filozofskog i interdisciplinarnog simpozija VII.

Suorganizatori konferencije su Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije zagrebačkog Filozofskoga fakulteta, Hrvatsko filozofsko društvo, Interuniverzitetski centar u Dubrovniku i Poslijediplomsko središte u Dubrovniku.

Ta je Potterova nada očigledno poprimila karakter i snagu blagoslova, koji je »otac bioetike« podijelio u završnoj sekvenci svog života, jer su već iduće 2002. godine Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj utemeljili međunarodnu znanstveno-kulturnu manifestaciju Lošinjski dani bioetike, da bi se nekoliko godine poslije (od 2005.) u Malom Lošinju počela održavati stalna međunarodna konferencija Bioetički forum za jugoistočnu Europu, a zatim (od 2006.) i poslijediplomski tečaj Međunarodna ljetna škola integrativne bioetike u organizaciji Ruhrskog sveučilišta u Bochumu i Sveučilišta u Zagrebu.

Za sve mislioce i obožavatelje mudroslovlja, ovaj tjedan prava oaza: Hrvatsko filozofsko društvo organizira simpozij Filozofija slobodnoga vremena i športa koji će se održavati od 27. do 29. studenoga 2008. u Velikoj dvorani Školske knjige, Masarykova 28, Zagreb.

Od članstava u brojnim udrugama treba navesti od domaćih Klub hrvatskih humboldtovaca (čiji je i osnivač) i Hrvatsko filozofsko društvo.

Organizatori Natjecanja su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i obrazovanje i Hrvatsko filozofsko društvo, a domaćin ovogodišnjeg natjecanja bila je Srednja škola Ivana Lucića Trogir.

organizator: Hrvatsko filozofsko društvo/Hrvatsko bioetičko društvo/Grad Mali Lošinj

Uvjereni smo da će svi oni dati značajan doprinos diskusiji o Rousseauu, prosvjetiteljstvu i njihovu nasljeđu, te da će se Hrvatsko filozofsko društvo, vjerno svojoj tradiciji, još jednom potvrditi kao medij interdisciplinarne i pluriperspektivne suradnje različitih pristupa oko važnih i aktualnih tema.

Predstavnik Referalnog centra za bioetiku u jugoistočnoj Europi Goran Grgec smatra da je Hrvatsko filozofsko društvo središnje mjesto filozofskih aktivnosti u Hrvatskoj.

Hrvatsko filozofsko društvo (u daljnjem tekstu: HFD) je udruga u koju se dobrovoljno udružuju filozofski znanstveni i stručni radnici radi ostvarivanja zajedničke svrhe i zadataka utvrđenih ovim Statutom.

Kako doznaje tportal, najveća filozofska strukovna udruga, Hrvatsko filozofsko društvo, vrlo se negativno očitovalo o prijedlogu NOK-a u dopisu koji je prof. dr. Lino Veljak, predsjednik HFD-a, 21. 6. 2010. uputio predsjedniku Vijeća za nacionalni kurikulum prof. dr. Hrvoju Kraljeviću.

Na šesnaestim Danima, koje organiziraju Hrvatsko filozofsko društvo i Grad Cres u hotelu â œKimenâ, održat če se dva simpozija: prvi na temu â œČovjek i kulturaâ te drugi na stalnu temu â œPetrič i renesansne filozofske tradicijeâ.

Bilo je rije č i i o zborniku Filozofija Mediterana (Hrvatsko filozofsko društvo Zagreb; Filozofski fakultet Sveu č ilišta u Splitu, 2009), koji je uredio Mislav Kuko č, s raspravama izre č enim na dva znanstvena skupa Mediteranski korijeni filozofije održanim u Splitu 2007. i 2008. U njemu su i prilozi o globalizaciji, bioetici, religijskim korijenima, pismenosti, velikanima mediteranskih škola filozofije i koncepta društvenog i moralnog ustroja uljudbe, odnosno polisa (Aristotel, Giordano Bruno, Augustin, Camus, Gu č eti ć, Kliment Ohridski, Ortega y Gasset), tematizirani su i mediteranski korijeni hrvatske filozofije kao i poticaji mediteranske duhovnosti za nastanak nacionalne kulture.

I Hrvatsko filozofsko društvo pokušalo utjecati, ali bez uspjeha

Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova, te prijevoda iz područja filozofije, a s Gordanom Bosanac i Jasenkom Kodrnja uredio je zbornik " Filozofija i rod " (Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2005.).

Dane Frane Petrića organiziraju Hrvatsko filozofsko društvo i Grad Cres pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike, Ministarstva znanosti, Ministarstva kulture i Primorsko-goranske županije.

I za kraj našeg ovotjednog druženja, svi ljubitelji filozofije imaju priliku u Cresu prisustvovati znanstveno-kulturnoj manifestaciji Dani Frane Petrića koju organizira Hrvatsko filozofsko društvo od 20. do 23. rujna, a u sklopu koje se održava međunarodni simpozij na temu Filozofija i mediji.

Posljednji broj časopisa " Filozofska istraživanja " (3 - 4/2004.), koji izdaje Hrvatsko filozofsko društvo, posvećen je poznatom profesoru filozofije Milanu Kangrgi, u povodu osamdesete obljetnice njegova života.

Dani su od 2002, kada su ih utemeljili Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj, prerasli u središnje mjesto bioetičke rasprave u ovom dijelu Europe, što je naglašeno osnutkom dviju drugih bioetičkih ustanova, smještenih također u Malom Lošinju međunarodne konferencije Bioetički forum za jugoistočnu Europu (od 2005) i poslijediplomskog tečaja Ljetna škola integrativne bioetike, u organizaciji Ruhrskog sveučilišta u Bochumu i Sveučilišta u Zagrebu (od 2006).

Hrvoje Jurić, Gordana Bosanac, Jasenka Kodrnja), Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2005

Hrvatsko filozofsko društvo i Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru obilježit će Svjetski dan..

Nosimo to da ime rođene zemlje nismo smjeli izgovoriti bez administrativno-teritorijalne apreture, to da su gotovo sva hrvatska stručna društva postala »društva Hrvatske« protiv hrvatskih jezičnih zakona (nekim čudom uspjeli su se od terora toga genitiva spasiti samo Hrvatsko filozofsko, Hrvatsko filološko, Hrvatsko prirodoslovno društvo i možda još koje), to da je bila postala strahovita hrabrost nadjenuti djetetu ime Domagoj ili Krešimir, to da je Srbin iz Srbije glatko mogao postati profesorom nastavnog jezika u Hrvatskoj i kolonizirati hrvatsku djecu srpskim jezikom, to da je pjevanje hrvatske himne bilo praktički zabranjeno kao da je veleizdaja socijalizma, to da se jedan slovenski list glatko smio zvati »slovenski Jadran« ali se riječi »hrvatski Jadran« nisu smjele ni izgovoriti, to da se moglo dogoditi da sudac u Hrvatskoj, videći gdje stranka u zapisniku svoga preslušavanja briše riječ »veš«, koju nije izgovorila, i stavlja »rublje«, kako je izgovorila, zaprijeti toj stranci optužbom za uvredu suda, to da je nakladnik u Hrvatskoj davao njemačke knjige prevoditi profesoru Srbinu iz Šumadije, pa taj profesor u svome osobnom poštenju davao svoje prijevode kroatizirati »crncu« Hrvatu, pa nakladnik tako kroatizirane tekstove sam natrag srbizirao jer da su »previše hrvatski«..