Prvi unosi u katolicku javnost ideje Papinske Katolicke akcije koju posebno provodi unutar Hrvatskog orlovskog saveza kojemu je jedan od suosnivaca 1923. g. i u kojem vrši dužnost tajnika sve do konca života.

Slično je djelovala i organizacija Križara, nastala transformacijom Hrvatskog orlovskog saveza.6 Od 1929, uvođenjem diktature, zabranjene su političke stranke nacionalnih obilježja, pa tako i HSS.

Osnivanjem Hrvatskog orlovskog saveza g. 1923., orlovski se pokret u Hrvatskoj osamostaljuje.

Merz je duša i vođa Hrvatskog orlovskog saveza i Sveze hrvatskih orlica

Drugi put Ivan Merz je gorko zaplakao kada su dr. Ivan Protulipac i dr. Ilija Jakovljević morali u ime Hrvatskog orlovskog saveza sklopiti sporazum sa Senioratom, prema kojem bi se Hrvatski orlovski savez pokorio Senioratu i ostao pod njegovom vlasti.

Osim Ivanovih članaka, svjedoče o tome ne samo izjave suvremenika nego i njegov arhiv koji sadrži uredno sređene fascikle njegove korespondencije gotovo sa svim biskupijama s kojima je održavao kontakt kao tajnik Hrvatskog orlovskog saveza.

Nakon izlaska knjige Ivan je napisao: Ova načela, što ih je vodstvo Hrvatskog orlovskog saveza već počelo u život provoditi, mogu da tumače još kratku, ali značajnu povijest Hrvatskog orlovstva

Ivan je u Hrvatskom orlovskom savezu neprestano podržavao svijest o nadnaravnom cilju organizacije, i o uskoj ovisnosti djelovanja Hrvatskog orlovskog saveza o crkvenoj vlasti.

On je također stalno nastojao od Hrvatskog orlovskog saveza učiniti organizaciju koja će formirati apostole, tj. suradnike u hijerarhijskom apostolatu Crkve što je zapravo pripadalo b î ti Katoličke akcije.

Merz ubrzo postaje glavni organizator, duša i vođa Hrvatskog orlovskog saveza i Sveze hrvatskih orlica.

Djelatnosti Hrvatskog orlovskog saveza mogu se podijeliti na vjerske, organizacijske, prosvjetne i tjelovježbene dok su sletovi i akademije, koje je Hrvatski orlovski savez pripremao u velikoj mjeri, bili sinteza svih djelatnosti.

Podsjetimo, nakon ukinuća Hrvatskog orlovskog saveza krajem 20 - tih godina prošlog stoljeća tadašnji Orlovi osnovali su Križarsku organizaciju početkom 1930. godine nastavljajući tradiciju djelovanja i nadahnuća blaženim Ivanom Merzom koji je svojim životom potvrđivao vjeru u Isusa Krista žrtvom za druge kroz dragovoljni rad u društvima, redovitim prisustvovanjem sv. Euharistijama te širenjem apostolata među mladima.

(Ivanovo pismo Jugoslavenskoj orlovskoj svezi u Ljubljani u povodu osnivanja Hrvatskog orlovskog saveza i pitanja uloge svećenika u društvu, 21. XI.1923.)

Član je vodstva Hrvatskog orlovskog saveza i blizak je suradnik dr. Ivana Merza i dr. Ive Protulipca.

Disertacija prof. Saše Ceraja važan je doprinos hrvatskoj historiografiji jer obrađuje tematiku na do sada nedovoljno istraženom području koje se odnosi na rad bl. Ivana Merza u hrvatskom Orlovstvu i na samo djelovanje Hrvatskog orlovskog saveza.

Ova je disertacija pravi pionirski rad, bilo je istaknuto na obrani od stručnog povjerenstva jer omogućuje bolje sagledavanje multidisciplinarnog pristupa dr. Ivana Merza i djelovanje Hrvatskog orlovskog saveza u kontekstu tjelesne kulture kao jedne od sastavnica hrvatske kulture.

Tema disertacije glasi: " Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza hrvatskoj kulturi, posebice tjelesnoj kulturi ".

U ovom radu usmjerit ću se na kratki pregled nastanka orlovstva, kako u Češkoj i Sloveniji, tako i u Hrvatskoj, za sve one koji nemaju vremena čitati veće studije a potom ću pokušati pokazati bitne prinose Ivana Merza utemeljenju Hrvatskog orlovskog saveza na načelima Katoličke akcije pape Pija XI.

U nekoliko godina razvija se od Saveza gimnastičkih odsjeka do Hrvatskog orlovskog saveza koji je osnovan u prosincu 1923. go dine.

Osnivanjem Hrvatskog orlovskog saveza neki su se od postojećih problema riješili, ali je ostalo problematično pitanje kompetencije djelovanja nad đacima, koji su i dalje bili istodobno članovi đačke lige i orlovstva i samim time rastrgani ne samo između dvaju središta već i dviju ideologija koje su pojedine središnjice zastupale.

Usto je bio član Hrvatskog orlovskog saveza kojemu je jedan od suosnivača 1923. g. i u kojem vrši dužnost tajnika sve do kraja života.

U ove prostorije Merz je često zalazio posjećujući kao tajnik Hrvatskog Orlovskog Saveza (HOS) ovo orlovsko društvo.

Tijekom života svjedočio je kršćansku vjeru, bio član Katoličkog pokreta, Omladinskog saveza i Hrvatskog Orlovskog Saveza, čiji je cilj odgoj mladeži u vjerskom, intelektualnom, moralnom i tjelesnom pogledu.

Kada je 1929. godine odlukom diktature zabranjen rad Hrvatskog orlovskog saveza i svih orlovskih i orličkih organizacija, nastala je praznina.

Podsjetimo, nakon ukinuća Hrvatskog orlovskog saveza krajem 20 - tih godina prošlog stoljeća tadašnji Orlovi osnovali su Križarsku organizacije početkom 1930. godine nastavljajući tradiciju djelovanja i nadahnuća blaženim Ivanom Merzom koji je svojim životom potvrđivao vjeru u Isusa Krista žrtvom za druge kroz dragovoljni rad u društvima, redovitim prisustvovanjem sv. Euharistijama te širenjem apostolata među mladima.

Jedan od takvih je bio Dušan Žanko; on je s Merzom prijateljevao i surađivao u posljednjem razdoblju njegova života u Zagrebu, kao član vodstva Hrvatskog orlovskog saveza, kojemu je Merz bio tajnik.