Prije nekoliko tjedana, voditeljica Hrvatskoga katoličkog radija Vesna Živko završila je svoju ljetnu prijepodnevnu smjenu sljedećim riječima: »Dragi slušatelji, eto - uspjeli smo

Poslovno učilište Promotor se nalazi u Ilici 242, u sklopu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Svakako je vrlo prisutna ta misao organiziranog djelovanja hrvatskoga katoličkog laikata u svim segmentima života.

U ponedjeljak, 31. siječnja 2011. godine u prostorijama Ravnateljstva Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku osnovana je 22. po redu podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva Pakrac-Lipik-Daruvar.

Ovim dekretom Povjerenstvo za osnivanje katoličkog sveučilišta u Zagrebu - ostajući u istome sastavu - mijenja svoj naziv u Povjerenstvo Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i ujedno preuzima sve zadaće koje je potrebno izvršiti do početka rada Sveučilišta, kada će daljnje poslove iz područja ustrojavanja, organiziranja i planiranja preuzeti redovita Statutom Sveučilišta predviđena tijela.

Biskup Pozaić osvrnuo se i na osnutak Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, rekavši: " Svojim se osnutkom katoličko sveučilište urezuje u brazdu koja seže sve do ishodišta sveučilišta kao institucije. " Ono, zajedno sa svim ostalim sveučilištima, dijeli radovanje Istini, odnosno radost pronalaženja Istine i njenog objavljivanja.

Na otvaranju su bili: novoizabrani predsjednik HBK-a zadarski nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Josip Mrzljak, Nikola Kekić, Juraj Jezerinac, Tomo Vukšić, Ivan Šaško, Mijo Gorski i Đuro Hranić, rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksandar Bjeliš i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Grada Zagreba, poglavari i članovi različitih muških i ženskih redovničkih zajednica, predstavnici evangeličke Crkve, baptističke i židovske vjerske zajednice te brojni studenti.

Godine 1912., u Zagrebu je, na poticaj biskupa Mahnića, pokrenuto osnivanje Hrvatskoga katoličkog seniorata (HKS). [ 7 ] Institucija Seniorata (ili Starješinstva) nije bila novum hrvatskih katolika.

Ali knjiga je istodobno zamišljena i kao ležerna šetnja kroz daljnju i bližu prošlost grada Splita. 4. Don Jurina pisma, Živko Kustić (Alfa) Legenda hrvatskoga katoličkog novinarstva objavljuje manji izbor iz svoje 30 - godišnje rubrike Pismo seoskog župnika, koju je potpisivao pseudonimom Don Jure.

Župa ima oko 600 a svećenički kandidati odgajaju se u tri sjemeništa. (ŽK) " FRANJEVCI MEĐU HRVATIMA U SYDNEYU " Knjiga dr. fra Emanuela Hoška svjedoči o dolasku hrvatskih franjevaca u Australiju, njihovim počecima i kasnijem pastoralnom djelovanju među tamošnjim Hrvatima, zalaganju za očuvanje hrvatskoga identiteta među hrvatskim iseljenicima te velikoj povezanosti tamošnjih Hrvata s franjevcima U povodu proslave 25. obljetnice najstarijega hrvatskog katoličkog centra u Summer Hillu, prošle je godine u nakladi Hrvatskoga katoličkog centra u Summer Hillu u Australiji objavljeno djelo dr. fra Emanuela Hoška " Franjevci među Hrvatima u Sydneyu ".

Drugi dio knjige posvećen je povijesnom prikazu Hrvatskoga katoličkog centra u Summer Hillu.

16. i 17. listopada u prostorijama Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) u Praškoj 6 u Zagrebu o.

Središnji dio slavlja bio Dies academicus, u nazočnosti velikog kancelara Hrvatskoga katoličkog sveučilišta kardinala Bozanića i primasa Mađarske kardinala Erdőa.

Dan Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu proslavljen je danas bogatim programom.

Nakon misnoga slavlja koje je u sveučilišnoj kapelici predvodio prvi rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, prvi dio Ugovor o suradnji HKS-a s Katoličkim sveučilištem Pázmány Péter iz Budimpešte potpisali su rektor HKS - dr. Tanjić i prof. dr. Szabolcs Szuromi.

U nazočnosti prorektora za međunarodnu suradnju prof. dr. Emilija Marina s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, i prorektora s Papinskoga salezijanskog sveučilišta prof. dr. Gianfranca Coffelea, sporazum s Papinskim salezijanskim sveučilištem potpisali su rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić i rektor Papinskoga salezijanskog sveučilišta prof. dr. Carlo Nanni.

U tom nastojanju, vjerska sloboda i snošljivost među onim su velikim načelima koje želimo obraniti. " (dl)? (NE) RAZLIKOVANJE BLAGDANA SVIH SVETIH I DUŠNOG DANA Iz Dnevnika Hrvatskoga katoličkog radija od 1. studenoga 1997. U našoj, kao i u svjetskoj javnosti očito se jedva razlikuju Svi sveti i Dušni dan.

Završivši studij u Parizu u jesen 1922., Ivan Merz vratio se je u Zagreb, gdje se odmah uključio u rad organizacija Hrvatskoga katoličkog pokreta (HKP), kome je pripadao još od srednjoškolskih dana.

Budući da se HKP, razvijao pod utjecajem dr. Petra Rogulje, i bio pod vodstvom Hrvatskoga katoličkog seniorata (HKS), kao vrhovnog foruma, koji je zastupao gledište, koje je znatno bilo drugačije, Ivan Merz se zalagao da se HKP potpuno depolitizira i uvede Katolička Akcija (KA) u redove đačkih i studentskih organizacija.

Dr. Ivan Merz, inspiriran enciklikom Pape Pia XI.,« Ubi arcano dei », svojim preporodnim mislima nadahnuo je tadašnju mladež Hrvatskoga katoličkog omladinskog saveza, kojemu je bio predsjednik te je u svojim predavanjima, razgovorima i spisima ustvrdio da se katolički preporodni rad, treba razvijati u tri smjera: osobnim dubokim vjerskim i pobožnim životom svakog pojedinca, koji je rezultirao osnivanjem i radom pobožnih društava, socijalnim apostolatom Katoličke Akcije i katoličkom socijalno-ekonomskom akcijom.

Tko može vjerovati u mogućnost ikakvog dijaloga s intelektualcima koji imaju pravo na svoj stav, ali koji prosvjeduju da ne bi ušli pod krov, vjerojatno za njih već okuženog, premda još nije pravo ni zaživjelo, Hrvatskoga katoličkog sveučilišta?

Prvi dio sadrži članke koji odražavaju Andrića kao književnog teoretičara, njegove poglede na ulogu Hrvatskoga katoličkog pokreta te njegova uredničko-idejna stajališta o misiji Društva sv. Jeronima.

Habsburško razdoblje imalo je svoju posebnu dinamiku u razvoju slovensko-hrvatskih odnosa: od doba zdravica, u kojima je Ivan Tavčar Slovence proglašavao planinskim Hrvatima, preko odgajanja mladih naraštaja Hrvatskoga katoličkog pokreta na socijalnim tečajevima Janeza Evangelista Kreka, pa sve do utemeljenja Hrvatsko-slovenske stranke prava...

Habsburško razdoblje, koje je trajalo sve do sloma Monarhije nakon završetka Prvoga svjetskog rata (1918.), imalo je svoju posebnu dinamiku u razvoju slovensko-hrvatskih odnosa: od doba zdravica, u kojima je Ivan Tavčar Slovence proglašavao planinskim Hrvatima, preko odgajanja mladih naraštaja Hrvatskoga katoličkog pokreta na socijalnim tečajevima Janeza Evangelista Kreka, pa sve do utemeljenja Hrvatsko-slovenske stranke prava, predvođene Ivanom Šusteršičem i Milom Starčevićem.

Luka Perinić, autor knjige Iz moje ladice, rodio se u Brusju na Hvaru 1906., a umro je u Zagrebu 1999. Bio je istaknuti član Hrvatskoga katoličkog pokreta u Banovini Hrvatskoj i za vrijeme NDH.

On, uz ostalo, propisuje da zaposlenici HBK, a njih je 66 laika, četiri časne sestre i četiri svećenika u institucijama poput IKA-e, Hrvatskoga katoličkog radija, Centra za socijalni nauk Crkve, Hrvatskog Caritasa i drugih mogu ostvariti prava poput 40 - postotnog uvećanja osnovice za rad noću, 50 posto za prekovremeni rad, a rad nedjeljom i blagdanima za 35 posto.

Koncert se trebao održati 10. svibnja u sarajevskoj dvorani Zetra, a Ivica Bikić, predsjednik Organizacijskog odbora uime Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva, izjavio je da koncert " nije otkazan, već je zbog rizika koji bi se stvorio zbog radikalnih prijetnji pojedinaca i raznih udruga odgođen i to najvjerojatnije za jesen ".

U povodu obilježavanja Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u prostorijama HKS-a otvorena je izložba kamenih maketa hrvatskih crkava i zvonika Slušajte ih kako zvone bračkoga umjetnika iz Pučišća Josipa Radića.

Sva događanja - počevši od hodočašća zagrebačkih vjernika Majci Božjoj Bistričkoj, hodočašća svećenika mjestima patnje od Lepoglave preko Maclja do Krašića, preko predstavljanja zbirke propovijedi kardinala Josipa Bozanića »Blaženi Alojzije Stepinac - Baština koja obvezuje« i veoma uspjeloga međunarodnog simpozija o kardinalu Stepincu u međunarodnom kontekstu, do blagoslova Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i temeljnog kamena zgrade Hrvatske biskupske konferencije, okupljanja vjeroučitelja, vjernika na klanjanjima, susreta hrvatskih biskupa, bogoslova, mladih i članova udruga i pokreta, do velikog vjerničkog okupljanja u nedjelju 21. rujna - odisala su osobitim ozračjem, blizinom i aktualnošću lika, djela i poruka bl. Alojzija Stepinca te su ta događanja nisu bila nikakva demonstracija ili povratak u prošlost već snažna okrepa i usmjeravanje za sutra, za bolju budućnost i osobnoga duhovnog i zajedničkog crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj.

Poseban pozdrav upućujem veleučenom rektoru, prof. dr. Ivanu Šaško, naslovnom biskupu Rotarie, profesoricama i profesorima te studenticama i studentima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.