Od ukupno raspravljenih 27 točaka koje se odnose na prijedloge akata Hrvatskoga sabora, 10 točaka je iz matične nadležnosti Odbora dok je preostalih 17 točaka Odbor razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Promatrači su imenovani na temelju prijedloga klubova zastupnika, a razmjerno udjelu u trenutačnom sastavu Hrvatskoga sabora.

Nakon što Vlada dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade i članovi Vlade, pred Hrvatskim saborom daju svečanu prisegu koja glasi:

u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;

Konferenciju su otvorili predsjednici Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, Vlade RH Ivo Sanader i Republike Hrvatske Stjepan Mesić.

Također, izmjenama Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN 117/01), prijedlog zakona koji se usklađuje s propisima Europske unije nosi posebnu oznaku i to P. Z. E. br....

Pritom ključnu ulogu u zakonodavnom procesu ima Odbor za europske integracije Hrvatskoga sabora koji, između ostalog, prati usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije.

U uvodnom dijelu Konferencije govorili su Davor Ljubanović, državni tajnik u Ministarstvu uprave, Manuel Salazar veleposlanik Kraljevine Španjolske, Ankica Marinović, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske, Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i Luka Bebić, predsjednik Hrvatskoga sabora.

Primjerice, članak 75. stavak 2. Ustava propisuje da se protiv zastupnika ne može »pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora«.

Nuncijevom pozivu odazvali su se predsjednik Hrvatskoga Sabora Luka Bebić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sa hrvatskim biskupima, ministri i predstavnici grada Zagreba, veleposlanici, šefovi diplomatskih misija i međunarodnih organizacija te predstavnici drugih kršćanskih zajednica u Hrvatskoj.

Zašto bismo nakon tolikog partizansko-komunistièkog tzv. pobjednièkoga svjesnog falsificiranja povijesti morali prihvaæati da je taj povijesni sud o Budaku istinit ili vjerodostojan«, pita se u posljednjem broju Glasa koncila komentator Ivan Mikleniæ. nbsp; nbsp; nbsp; U komentaru naslovljenom »I najmanji povod dovoljan za veliki napad na Crkvu«, Glas koncila postavlja i pitanje hoæe li dio javnosti koji je osudio ulogu Crkve u planiranom podizanju spomen ploèe autoru rasnih zakona po istim kriterijima podvrgnuti prosuðivanju Vladimira Nazora, koji je, tvrdi se u crkvenom tjedniku, kao predsjednik Hrvatskoga sabora neposredno nakon rata potpisao više zakona koji su imali katastrofalne posljedice za mnoge posve nevine ljude? nbsp; nbsp; nbsp; U istu ravan s Budakom stavljen je i nobelovac Ivo Andriæ, koji je, tvrdi se, za vladu Kraljevine Jugoslavije sastavljao genocidne upute kako istrijebiti Albance s Kosova. nbsp; nbsp; nbsp; Glas svoje èitatelje upozorava na »neizbježan dojam da se u današnjoj Hrvatskoj svaki pa i najmanji povod ili prilika koriste za žestoki medijski napad na Katolièku Crkvu u Hrvatskoj«, te tvrdi da je vijest o planiranom podizanju spomenika Budaku »izvrsno poslužila budnim i neumornim, ideološki veoma izgraðenim javnim djelatnicima i poslenicima javne rijeèi da još jednom iskažu svoje neraspoloženje, gotovo mržnju prema Katolièkoj Crkvi«. nbsp; nbsp; nbsp; Kao najglasniji glas mrženje prema Crkvi, »Koncil« apostrofira našu novinu, tvrdeæi da je Novi List o »sluèaj Budak« pisao u »maniri govora mržnje, ponavljajuæi doslovne propagandistièke parole iz najtvrðega komunizma, koje su u gotovo svemu hrvatskom odmah vidjele i ustaško«.

Stav je Povjerenstva da je institut imunitetnog prava utvrđen u cilju zaštite digniteta zastupničke dužnosti, a ne u cilju zaštite zastupnika kao pojedinca, a vođenje kaznenog postupka, kao i sve radnje koje bi se u svezi s time morale poduzeti, moglo onemogućiti zastupnika u obnašanju redovne zastupničke dužnosti te utjecati na rad Hrvatskoga sabora.

U Banskim dvorima je održan sastanak predsjednika Republike Stjepana Mesića, predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa i predsjednika Vlade Ive Sanadera.

Predsjednik Odbora Goran Beus Richembergh uvodno je prisutnim predstavnicima medija naglasio, da je želja na današnjoj konferenciji pridonijeti pozitivnijom doživljavanju rada Hrvatskoga sabora te putem predstavnika medija upoznati svekoliku javnost s djelokrugom rada i svim aktivnostima i prijedlozima koje je do sada potaknuo Odbor za turizam, odnosno s učincima njegova rada u prvoj godini mandata ovoga saziva Hrvatskoga sabora.

Ured u obavljanju svojih poslova ostvaruje suradnju i koordinaciju s odgovarajućim službama za protokol Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i Ministarstva vanjskih poslova.

Hrvatska udruga banaka dostavila je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prijedloge amandmana na Konačni prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima predlaže: izmjenu članka 3. stavka (1) a) na način da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita manji od 1.500,00 kuna ili veći od 500.000,00 kuna (u Konačnom prijedlogu zakona preložen je iznos veći od 1.000.000,00 kuna); dopunu članka 16. stavka (5) na način da se osim zaštite potrošača od neprimjerenih naknada za prijevremenu otplatu kredita, zaštite i vjerovnici kako ne bi pretrpjeli financijski gubitak, ako mogu dokazati da naknada za prijevremenu otplatu nije dovoljna za nadoknadu gubitka zbog prijevremene otplate kredita; vezano uz taj prijedlog amandmana predložen je i amandman na članak 30. kojim bi se odgodila primjena svih stavaka članka 16. do ulaska Republike Hrvatske u EU; izmjenom cijelog članka 24. predlaže se da se u izvansudskom rješavanju spora između potrošaća i vjerovnika osim Centra za mirenje Hrvatske gospodarske komore taksativno navedu i Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore i Centar za mirenje Hrvatske udruge poslodavaca.

Nalazi se i na spomen-taliru iz 1525. te u pečatu isprave izbornoga hrvatskoga sabora u Cetinu od 1. siječnja 1527., kad je Ferdinand I. izabran za kralja Hrvatske.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Sukladno definiranom djelokrugu te članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora temeljem koga Odbor može razmatrati i prijedloge zakona i druge akte koji nisu u njegovoj matičnoj nadležnosti, a kojima su obuhvaćena pojedina pitanja iz njegova djelokruga, tijekom 2005. godine predsjednik Odbora sazvao je ukupno 16. sjednica na kojima je razmatrano sveukupno 30. točaka.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 12. travnja 2013. godine raspravio je o zahtjevu za mišljenje o povredi odredbe članka 183. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Branko Bačić dana 11. travnja 2013. godine.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na 28. sjednici Odbora, održanoj 20. svibnja 2005. godine, raspravio je Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Frano Piplović, aktom od 25. veljače 2005. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Prestanak moratorija EZ-a za Hrvatsku je značio, smatrao je Tuđman, stupanje na snagu, na temelju svibanjskog referenduma, ustavne odluke Hrvatskoga sabora o samostalnosti.

Među nizom susreta u Saboru bili su i sljedeći: susret potpredsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Sonje König i predsjednika Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Petra Čobankovića s predstavnicama Regionalnog centra za jednakost spolova o temi poboljšanja sudjelovanja žena u ruralnom razvoju regije; susret veleposlanika Ukrajine Oleksandra Levčenka s voditeljem Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Brankom Vukšićem i predsjednikom Odbora za europske integracije Danielom Mondekarom; susret veleposlanika Francuske Jérômea Pasquiera s Furiom Radinom i Toninom Piculom; susret Furija Radina s povjerenikom za ljudska prava Vijeća Europe Thomasom Hammambergom; susret zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine Vladimira Bileka s veleposlanikom Slovačke Romanom Supekom; susret Gordana Jandrokovića s veleposlanikom Njemačke Berndom Fischerom i ministrom vanjskih poslova Nizozemske Urijem Rosenthalom te susret predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Biljane Borzan s veleposlanikom Danske Boom Ericom Weberom.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora prošlog je tjedna raspisao natjeèaj za izbor pet èlanova Programskog vijeæa HRT-a. nbsp; nbsp; nbsp; Programsko vijeæe HRT-a ima 11 èlanova, a natjeèaj se raspisuje za mjesta petero èlanova kojima je na konstituiranju Vijeæa prije dvije godine ždrijebom »dodijeljen« dvogodišnji mandat koji istjeèe na jesen.

Većina sudionika rasprave podržala je kao mogući način doprinosa u osiguranju transparentnosti postupka imenovanja sudaca prijedlog za izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću kroz sudjelovanje zastupnika Hrvatskoga sabora u njegovom radu.

Kao pozitivan primjer takvoga rada istaknuto je sudjelovanje zastupnika Hrvatskoga sabora u radu Državnoodvjetničkog vijeća, s naglaskom da to tijelo gotovo sve odluke donosi konsenzusom.

Može se dakle reći da je ova ilustrirana poema kulturni odgovor nekulturnom Predsjedništvu Hrvatskoga sabora koje je prema Bleiburgu, kao početnoj točki izdaje i zločina te kao simbolu cjelokupnoga Križnoga puta, zauzelo revolucionarno stajalište kojim povijest nastoje osloboditi od objektivne istine i pravedne valorizacije.