Za područje kemije i biokemije nagrađeni su dr. sc. Lidija Barišić, Jelena Jarić i Maja Šepelj, za strojarstvo dr. sc. Igor Karšaj, za farmaceutsku tehnologiju dr. sc. Jasmina Lovrić, za agronomiju mr. sc. Vlatka Čubrić Čurik, za talijanistiku mr. sc. Nino Raspudić, za suvremenu hrvatsku i svjetsku povijest dr. sc. Hrvoje Klasić, za područje kaznenog prava mr. sc. Anna Maria Getoš te za glazbenu umjetnost mr. Davor Philips.

U svakom slučaju svoj prilog nastavku politike haaškoga Tužiteljstvau Hrvatskoj i poslije nestanka ICTY-a dali su: Maja Munivrana, Jasmina Domagić, Zlata Đurđević, Vesna Teršelić, Eugen Jakovčić, Marin Petrov, Refik Hodžić, Ksenija Turković, Mladen Stojanović, Drago Hedl, Nerma Jelačić, Fausto Pocar, Hrvoje Klasić, Zoran Pusić, Sven Milekić, Boris Pavelić, Gabrielle McIntyre, Marin Bonačić, Elisabeth Baumgartner, Jozo Ivanović i Gordan Markotić iz Ministarstva pravosuđa.

Održana je i debata Mladi i Europska unija ", a Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta komentirajući rezultate ankete te skeptičnost mladih vezano uz EU, ocijenio je kako u Hrvatskoj tradicionalno nedostaje tolerancije, da smo kroatocentrični te kako nam " ni internet ni globalizacija nisu pomogli da postanemo manje ksenofobični. "

Iz njega proizlaze gotovo sva temeljna načela kulture suvremenog svijeta: naglasak na genijalnosti, originalnosti i osobnom izražavanju; dominacija glazbe; obuzetost spolnošću, nestvarnim i podsvjesnim; uloga javnosti kao pokrovitelja umjetnosti; obožavanje umjetnika i umjetnosti. 2. Jugoslavija i svijet 1968., Hrvoje Klasić (Ljevak) Na jednoj razini, obrađuju se promjene u zemlji, najvećim dijelom uvjetovane započetom privrednom reformom (1965.).

O temi su, uz moderiranje Dee Marić iz Documente, izvijestili stručnjaci za nastavu povijesti Magdalena Najbar Agičić s Medijskog sveučilišta u Koprivnici, Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Denis Detling iz Muzeja Slavonije u Osijeku i Miljenko Hajdarović, urednik Hrvatskog povijesnog portala, elektroničkog časopisa za povijest.

Hrvoje Klasić, povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je bio jedan od autora izložbe, za beogradske Vesti je izjavio: Nakon svega što sam doznao o Jugoslaviji, nije mi jasno da je toliko dugo mogla opstati.

Slično misli i povjesničar Hrvoje Klasić.

No gdje god na kraju bila smještena građa, jasno je da bi ona trebala poslužiti za stvaranje objektivnog narativa koji će se nakon svega učiti u školama, zaključio je povjesničar Hrvoje Klasić.

Povjesničar Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, autor hvaljene knjige ' Jugoslavija i svijet 1968. ', za tportal.hr kaže da bi ' osobno volio sudjelovati u svakom istraživanju koje se bavi nekom kontroverzom iz suvremene povijesti '.

Hrvoje Klasić ovu turbulentnu godinu obrađuje pogledom iz našeg dvorišta (iliti sokaka).

Povjesničar Hrvoje Klasić smatra da takva kosturnica ne bi imala pravi efekt pomirbe, pogotovo ako se radi selektivno, jer se to ostvaruje na drukčiji način.

Dr. sc. Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i mr. Hrvoje Klasić održali su predavanje kojim su posjetiteljima željeli približiti metode povjesničara pri znanstvenom vrednovanju i obradi povijesnih događaja.

Sisački povjesničar, sveučilišni profesor dr. Hrvoje Klasić kaže da je na djelu povijesni revizionizam biskupa Košića.

- Dabčević Kučar jedna od ključnih osoba u Hrvatskoj, pogotovo novijoj, povijesti, kaže mladi povjesničar Hrvoje Klasić, autor nekoliko knjiga i radova o Hrvatskom proljeću političkom fenomenu koji je obilježila upravo Savka Dabčević Kučar.

Tportal.hr je u posjedu tog dokumenta, iz kojeg se vidi da bi do osnivanja komisije teško moglo doći, a cijelu ideju komentiraju i povjesničari Josip Jurčević i Hrvoje Klasić

Hrvoje Klasić zato naglašava da je veliki problem politiziranost suvremene hrvatske historiografije: ' Nebrojeno sam puta do sada naglasio potrebu novih paradigmi, metoda i pristupa u proučavanju, obradi i podučavanju suvremene hrvatske povijesti.

No, kaže Hrvoje Klasić, Savka Dabčević Kučar možda se tih godina nije posve snašla u datim okolnostima.

Na kraju studijskog putovanja smo još posjetili i spomen-kompleks Sremski front kod Adaševaca, gdje je o ovom najznačajnijem dijelu strategijskog fronta u Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je povezivao savezničke frontove u Europi, govorio Hrvoje Klasić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Povijesnu perspektivu obeštećenja žrtava izložio je povjesničar i profesor Hrvoje Klasić, a o obavezi države u osiguranju obeštećenja kako u vidu socijalnih prava tako i u vidu drugih oblika poput razminiranja, govorio je političar Davorko Vidović.

Hrvoje Klasić rođen je 6. 12. 1972. u Sisku.

Knjigu će predstaviti dr. sc. Igor Duda i autor dr. sc. Hrvoje Klasić.

10. HRVOJE KLASIĆ iz područja društvenih znanosti

Putovanje do Beograda često je jednostavnije i prihvatljivije od uvjeta za rad u Zagrebu, ističe Hrvoje Klasić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu

O društvenom procesu suočavanja s nasljeđem Drugog svjetskog rata, posljedicama poslijeratnih egzekucija i transgeneracijskom transferu traume te relativizaciji počinjenih zločina uvodno će govoriti Hrvoje Klasić, Zoran Pusić i Vesna Teršelič.

Tema na kojoj ćemo raditi je Suočavanja s prošlošću, a voditelji će biti: Hrvoje Klasić, Marko Smokvina, Aleksandra Letić, Emina Bužinkić, Lovorka Bačić i Julija Kranjec.

Koja je to definicija građanskog rata iz koje bi se potvrdilo da nije bilo " i " građanskog rata? ", pita stanoviti povjesničar Hrvoje Klasić u Jutarnjem.

Kako navodi Hrvoje Klasić, povjesničar i sveučilišni profesor, u upravo objavljenoj knjizi " Jugoslavija i svijet 1968. " u izdanju Naklade Ljevak, " te večeri nitko nije ni pomišljao da će upravo 1968. godina za Tita, kao i brojne građane bivše zemlje, biti jedna od najburnijih u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata ".

U novoj knjizi ' Jugoslavija i svijet 1968. ' Hrvoje Klasić ponudio je novu interpretaciju burnih događaja koji su označili šezdesete u bivšoj zemlji

Kustosko-autorski tim izložbe čine sociolog dr Jovo Bakić, istoričari dr Hrvoje Klasić, dr Ivana Dobrivojević, dr Vladimir Petrović, dr Srđan Cvetković i Ana Panić kustoskinja Muzeja istorije Jugoslavije.

A među njima su urednik GK Ivan Miklenić, povjesničar-posvuduša Tvrtko Jakovina, teolog Adalbert Rebić, povjesničar Hrvoje Klasić, šef HSP-a Danijel Srb (koji je zaslužan za naslov priloga i, kao ljuti protivnik takve kosturnice, geni/jalno postavlja blasfemično pitanje: što će biti ako netko za 50 godina u ime nekakve druge pomirbe predloži da se u istu grobnicu stave kosti naših branitelja i krajinskih vojnika? Nevjerojatno iako nitko u toj priči nije spominjao POMIRBU