Huntingtonova bolest ruši uspješnost na većini kognitivnih testova, ali su u ovome oboljele osobe postigle bolji rezultat: prosječno vrijeme reakcije bilo im je 0,5 sekundi, dok su osobe iz kontrolne skupine reagirale za 0,64 sekunde.

Majmuni stvoreni genetskim inženjeringom kako bi im se izazvala Huntingtonova bolest u kontroverznom pokusu koji bi mogao pridonijeti liječenju poremećaja mozga.

Naprimjer, mjerenje optičke vodljivosti orijentiranog nanokonopčića pomoću sinkrotronskog infracrvenog mikroskopa otvorilo je cijeli istraživački program u području bolesti vezanih na amiloide, kao što su Alzheimerova i Huntingtonova bolest te multipla skleroza.

Osim što će se baviti multiplom sklerozom, na klinici će se istraživati Alzheimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest, kao i još neke degenerativne bolesti.

Huntingtonova bolest (HD) je neurodegenerativno stanje, obično s početkom u srednjoj dobi.

Oko 75 % rijetkih bolesti zahvaća djecu, dok se ostatak očituje tijekom odrasle dobi, kao što su Huntingtonova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza.

U pitanju su neurodegenerativna oboljenja, kao što su Parkinsonova i Huntingtonova bolest - oblik demencije, mladenački dijabetes, dvije vrste mišićne distrofije, Gaucherova bolest - poremećaj metabolizma lipida, kao i Downov sindrom.

Bolest pripada istoj skupini kao i Huntingtonova bolest, što pruža nadu da sličan pristup može biti učinkovit i u tom slučaju.

Neke su od tih bolesti Alzheimerova, Parkinsonova, Huntingtonova bolest (dakle, sve izrazite neurodegenerativne bolesti), potom bolest kravljeg ludila, Creutzfeld-Jakobova bolest, GSS-sindrom, smrtonosna obiteljska nesanica (koje sve spadaju u skupinu bolesti uzrokovanih prionima) i još mnoge druge poznatije i nepoznatije bolesti.

U skupini ovih bolesti, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, bolesti nakupljanja lipida Niemann Pick tip C te Huntingtonova bolest su oboljenja kod kojih je dokazana veza između promijenjenog metabolizma lipida i neurodegenerativnih procesa.

Postoje neke nasljedne bolesti, kao Huntingtonova bolest, koje uzrokuju koreju, nekontrolirano stezanje mišića zbog kojeg oboljeli izgleda kao da pleše groteskan ples.

Collins (1950.) jedan je od najznačajnijih svjetskih istraživača s području genetike, značajan po svojim zaslugama u otkrivanju gena odgovornih za neke od najtežih ljudskih bolesti (leukemija, cistična fibroza, huntingtonova bolest itd.), te kao voditelj Human genom projecta (HGP).

Neuromuskularni poremećaji: o Moždani udar o Parkinsonova bolest o Huntingtonova bolest o Multipla skleroza o Amiotrofična lateralna skleroza o Mijastenija gravis o Mišićna distrofija o Neke zarazne boldest (kao poliomijelitis i sifilis) o Polimiozitis

U istraživanju su matične stanice stvorene nakon biopsija pacijenata oboljelih od bolesti kao što su mišićna distrofija i Huntingtonova bolest.

Dotaknuti ćemo se i težih tema kao što su shizofrenija, suicidnost, prikazatće se analizasocijalnih i psihopatoloških elemenata kod duševnih bolesnika počinilaca kaznenog djela ubojstva, Parkinsonova bolest, ALS, Huntingtonova bolest.

Huntingtonova bolest je nasljedan neurodegenerativan poremećaj koji se karakterizira degeneracijom živčanih stanica poznatih kao strijatalni neuroni.

Tu bolest danas stoga nazivamo Huntingtonova bolest, a ona pogađa podjednako učestalo i muškarce i žene (oko 5 na 10 000) i u većine bolesnika se počne razvijati u 4. ili 5. desetljeću života.

Konkretno, otkriva genetsku prirodu i način liječenja nekih od donedavno neizlječivih bolesti kao što su leukemija, cistična fibroza i Huntingtonova bolest.