Međutim, pouzdano znamo da su na području omiške regije živjela različita ilirska plemena i zajednice.

Tijekom II. i I. stoljeća prije Krista rimska se država širila istočnom obalom Jadrana, duž koje su se brojna ilirska plemena stoljećima odupirala rimskoj vlasti.

Ilirska plemena, koja su osim sjeveroistočnih, naseljavala skoro sva područja bivše države i južnog dijela Jadrana, u predrimsko i rimsko doba su se, zbog nadolazećih Kelta sa sjevera,

Miješanjem tadašnjih etničkih zajednica formirala su se i tračka i ilirska plemena uz starosjedioce Peonce.

Najstariji poznati stanovnici Vinodola su ilirska plemena Japodi i nakon njih Liburni.

5. - 2. st. pr. Kr.: prva poznata etnička grupa su ilirska plemena.

U brončano doba dolaze ilirska plemena, od kojih su poznati Liburni.

Običaj bacanja kamena na gomile koji su ilirska plemena po dužnosti obavljala, posebice na grobove svojih odličnika, možda je razlog veličine ovih kamenih gomila.

Na istom prostoru koja su naselila ilirska plemena razvilo se rimsko naselje uz more, čiji ostaci datiraju iz II.st. prije Krista.

Prema Skylaxu iz Krayande, na obali između Krke i Cetine obitavala su dva ilirska plemena: na sjeveru ove obalne linije, na jednom poluotoku koji je navodno bio nešto manji nego Peloponez, živjeli su barbarizirani Hili u gradu i luci Herakleji.

Ilirska plemena kao sto su Desidijati, Japodi, Scordisci itd., opisana su u tim izvorima.Brojne arheoloske iskopine širom Bosne, govore nam da su se Ilirska plemena po Bosni bavila stočarstvom i to posebno uzgojem ovaca i koza, a Rimski pisani izvori govore nam da su ova Ilirska plemena bila veoma ratoborna... vec 171 godine p. n. e., Japodi vode rat protiv Rima, a i sami naziv " Bosna " potice od Ilirske rijeci " Bosona Krajem 6. vijeka na teritoriju Bosne stupaju dvije nove skupine, a to su Avari i Stari Sloveni.

Povijest grada seže u rimsko doba kada se na njegovu prostoru nalazio utvrđeni vojni logor koji je, nakon dolaska Hrvata preimenovan u Kotor, no najstarije tragove su ostavila ilirska plemena.

Prve sigurne tragove stalne naseljenosti pružaju nalazi prapovijesne keramike iz metalodobnih epoha, kada se na širem prostoru istočnojadranske obale i sjeverozapadnog Balkana oblikuju i razvijaju ilirska plemena, tijekom zadnja dva tisućljeća pr.

Taj mediteranski gradić, koji svakog ljeta posjećuju brojni turisti iz Hrvatske i inozemstva, nastanila su još stara ilirska plemena.

U tom periodu današnju Crnu Goru naseljavala su ilirska plemena: Enhileji, Plereji, Labeati, Autrijati, Dokleati.

Kad su naseljavali dolinu Neretve ilirska plemena podijelila su se, pa jedan dio njih naseljava lijevu obalu, a dio na desnu obalu Neretve.

TIJARICA Na tijaričkom su području stoljećima, prije Krista, obitavala ilirska plemena Delmati, a zatim Rimljani koji su, porobivši ih, napravili puteve kojima se iz stare Salone putovalo prema Delminiumu (današnji Tomislavgrad) i obratno.

Prvi podaci o naseljavanju otoka Krka vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim - danas - Kvarnerskim otocima.

Hrvati su porobljena Ilirska plemena preasimilirali na hrvatske običaje i hrvatski jezik, a drugi dio Ilira koji se nalazio južnije - u današnjoj Albaniji uspjeli su zadržati svoj jezik i dio svoje iskonske kulture.

Arheološki ostaci potvrđuju pak da je drevni Vrbnik još i stariji da su ovdje obitavali ljudi već u neolitiku, a tragove u prostoru ostavila su ilirska plemena Japodi i Liburni, potom Grci i Rimljani.

Uvidjevši opasnost, do tada nesložna ilirska plemena ujedinjuju se u borbi za oslobođenje od rimljana.

Stoga o Humu možemo govoriti i kao o pretpovijesnom naselju koje je već tada bilo u graničnom području između dva velika ilirska plemena: Liburna i Histra.

Prvi podaci o naseljavanju vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna, zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim - danas - kvarnerskim otocima.

Arheološki dokazi pronađeni u okolici grada svjedoče o tome kako je okolica grada bila naseljena je još od brončanog doba, kada su ova područja naseljavala ilirska plemena.

Na području današnje Slavonije živjela su kao autohtono stanovništvo ilirska plemena, zatim od IV. st. pr.

Pituntini su, kao i ostala ilirska plemena, posebno štovali Silvana, pastirsko božanstvo, čiji je satirski lik s kozjim nogama proizišao iz stočarstva kojim su se ilirska plemena bavila.

U stoljetnim i krvavim ratovima svladali su ilirska plemena, starosjedioce Balkana i ovih obala.

Kr. kada su u Ilirskome kraljevstvu, koje je okupilo južna ilirska plemena, prevlast stekli Ardijejci.

Njihovi su graditelji ilirska plemena Japodi i Liburni što su nastavali ovo područje sve do dolaska Rimljana početkom nove ere.

U 4. stoljeću prije Krista ovdje dolaze Ilirska plemena Andrijejci, poslije njih već navedeni Grci i Rimljani.