Primjerice, Imotsko polje u Splitsko-dalmatinskoj županiji zajedno s Beklijskim u BiH, čini cjelinu više od 8.000 hektara te je presječeno međudržavnom granicom.

On kaže: " Plodnu dolinu Trebižata, po svoj prilici (Delmati, nap.R.D.), nisu držali, ali čini mi se (bar tako izgleda premaarheološkom materijalu) da im je pripadalo Imotsko polje, Posušje i Rakitno, a možda i Lištica ". footnote Borivoj Čović: Od Butmira do Ilira, V.

Ovaj sektor primorske komunikacije i neke njegove odvojke i varijante detaljno je opisao Balif ^ 1. Cesta je od Narone preko Bijače, Humca, Klobuka kroz dolinu Tihaljine vodila u Imotsko Polje, a odatle u Lovreč, Trilj i Salonu.

Blizina javnog prijevoza i vlastito parkiralište te prekrasan pogled na Imotsko polje čini hotel posebno privlačnim.

Njegovo je bilo sve, Imotsko polje i sva okolica.

Ako se nastavi suša, postoji velika vjerojatnost da bi se i u ljetnim mjesecima iz jezera Ričice u Imotsko polje puštale ograničene količine vode.

Na sjeverno-istočnom dijelu Zagore prostire se Imotsko polje (45 km2), a na krajnjem istočnom rubu Vrgoračko polje.

Poseban problem jest odvodnja krških polja (Rastok, Vrgorsko polje, Imotsko polje) koja usprkos velikim naporima još uvijek nije adekvatno riješena.

Zbog obilne kiše zadnjih tjedana i izljevanja rijeke Vrljike, imotsko polje je već nekoliko dana pod vodom.

Iznenadit će vas i veliko plodno Imotsko polje, naročito ako u ovom kraju očekujete samo kamen.

S nje se može pregledati čitavo Imotsko polje.

Brana je sagrađena u sklopu vodonatapnog sustava za imotsko polje, ali za potpuno uređenje tog sustava predstoje još opsežni radovi.

Koliko svi očekuju od gospodarstva na tom području, podsjetio je i zamjenik župana Ante Šošić, najavljujući kako se uz ovaj vrijedan projekt planira i razvoj poslovne zone, a tunelom Sveti Ilija povezat će se bogato Imotsko polje s morem.

Prvi je onaj koji počinje vjerojatno 1493. kad Turci, nakon više upada, osvajaju Imotski i područja oko Imotskog polja i traje sve do Požarevačkog mira 1718. godine.Ime Drinovci se (vjerojatno) prvi puta spominje u izvješću makarskog biskupa fra Bartola Kačića iz 1626 godine.Po tom izvješću znamo da su Drinovci bili jedna od ukupno četiri župe koje su bile u sastavu Imotskog samostana a to su: Podbila, Sovići, Drinovci i Kamenmost). Isti biskup je 1634 godine bio u viziti imotskom samostanu i okolnim župama pa tako i župi Drinovci (Trebalo bi istražiti da li naziv groblja Bartuluša ima ikakve veze sa makarskim biskupom fra Bartolom Kačićem). Župi Drinovci su pripadala sela Ružići, Tihaljina i Runovići (do 1717). Taj ugovor kojim se između Mlečana i Turaka - prvi put u povijesti - dijeli ovaj zemljopisno jedinstveni prostor Imotskog polja (Pravilan je naziv Imotsko polje a ne Imotsko-bekijsko polje bez obzira što se danas, prostorno, nalazi u dvije države, a čija je granica ostala i do dana današnjega, mada su države drugačije, (onoliko koliko je top mogao dobaciti s Topane - 8 KM)) nastao je po svemu sudeći podmićivanjem mletačkog činovništva (200 tisuća dukata-mjernik Cavrović) od Turaka.

Kao i većina biokovskih vrhova i sa Sćirovca se pruža lijep pogled na Jadransko more i Imotsko polje.

Pod njima se prostrlo Imotsko polje, tu i tamo dobrano poplavljeno, a iza njega u slabu vidjelu podrhtavahu sivi bregovi hercegovački.

Imotsko polje je poplavljeno, a u svim srednjodalmatinskim rijekama brzo je porasla razina vode, rekao je, dodajući kako su u više gradova i naselja u Dalmaciji vatrogasci morali ispumpavati vodu koja je prodrla u podrume, kafiće i prodavaonice te stanove, a najviše takvih intervencija bilo je u Omišu.

Ono s - e, tako ti tvore posvojnost (ili s - i), pa bi ti kod njih Jadransko more bilo More e Jadran, a Imotsko polje Polje e Imotski, s tim šta je moguće da bi ono " Jadran " i " Imotski " možda bilo u još kojem padežu.

IMOTSKI - srednjovjekovni grad smješten u zaleđu Brela (pl. Biokovo), blizu bogate plodne doline (Imotsko polje) s dobro održavanim vinogradima.

U maju 1898. imadoh prilike da proputujem Imotsko polje.

Sve njihove karakterne prilike važe i za Imotsko polje, a te su: sjeverozapadno-jugoistočni smjer, zatim ponajviše goli, opaljeni visovi, što ga okružuju i najzad ravnica samoga polja, iz koje se tek mjestimice dižu humci.

Pred nekoliko tisuća sabranih vjernika sa propovjedaonice koja je dominirala na imotskoj tvrđavi odakle pogled seže na cijelo Imotsko polje nadbiskup Barišić istaknuo je važnost Gospe od Anđela i povijest njezinog štovanja ukazavši na njezino čudesno djelo kada je davne 1717. godine pomogla u oslobađanju Imotske krajine od turske vladavine.

Gotovo pola svjetskog stanovništva gladuje, a meni se srce steže kad vidim Imotsko polje i druga juzno-hrvatska krška polja 90 % neobrađena

Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda.

Dolje prema istoku poleglo Imotsko polje, pola ogledalom vode preliveno, pola zelenim njivama blagoslovljeno, bisernom ogrlicom rijeke zakićeno, a sa svih strana obrubljeno mrkim klisurama, što se ponegdje u zaravan slamaju, a ponegdje zubato u nebo strše i bezdane ponore zatvaraju.

He interprets the hydrogeology of the western part of the Imotsko Polje as three water regimes; the lakes Modro Jezero and Crveno Jezero, Blato (ponikvas around Blato and water table in the area of production wells I and II) and the river Vrlika spring. The author considers that the Springs of Vrlika (the Opačac and others) to be entirely indepedent of the lakes and groundwater at Blato.

The minimum lake stages are 18 to 29 m lower than the land surface of the Imotsko Polje.

This indicates a complexity of hydrogeological conditions of the Imotsko Polje. " http://www.hgi-cgs.hr/www.geologia-croatica.hr/pdf/gc-47-2-09.pdf Slišković, Ivan; On the Hydrogeological Conditions of Western Herzegovina (BiH) and Possibilities for New Groundwater Extractions. http:/www.geologia-croatica.hr/pdf/gc-47-2-09.pdf

Time i službeno počinje ovogodišnja berba grožđa na cijelom području Imotske krajine, iako su već početkom ovoga tjedna neki vinogradari, posebno na zapadnom i središnjem dijelu Imotskog polja, počeli s berbom jer im se pružila prilika da svoje grožđe odmah prodaju kupcima izvan Imotske krajine, koji ovih dana najavljuju i prave pohode u Imotsko polje, baš kao što su to činili i prošle godine. Sagledali smo do u detalje cijelu situaciju i odlučili službeno početi otkup 23. rujna, jer svi parametri a to je količina sladora u crnim sortama od 15 do 18, i od 14 do 16 gradi u bijelima, te kiselost u crnim sortama između 6,5 do 9 i u bijelima 4,5 do 5 jedinica zadovoljavaju sve kriterije za početak berbe - rekao nam je o berbi, otkupnim cijenama i brojnim nakupcima Jakov Šabić, član Nadzornog odbora " Imote ". Mogu istaknuti da je grožđe ipak nešto kvalitetnije na zapadnom dijelu Imotskog polja, jer je na višoj razini i nije dolazilo do plavljenja vinograda kao u južnom dijelu polja.

Vidjeti s nebeskih visina Lokvičićka jezera, Prološko blato, Dva oka, izvore rijeke Vrljike, Modro i Crveno jezero, okušati iz ptičje perspektive Imotsko polje, kanjon Badnjevice i na kraju s neba poljubiti kamenu ljepotu - Grada na gori, to je uistinu doživljaj.