Vjerojatno su na sličan način razmišljali i organizatori manifestacije Graz Zweitausenddrei kada su, u njezinu sklopu, planirali izgradnju množine važnih građevina kulturno-umjetničke tipologije kao najveći i trajni dobitak europske kulturne prijestolnice: koncertne dvorane Helmut List, nekadašnjeg industrijskog pogona preobražena u precizno ugođenu visokotehnološku kutiju za najzahtjevnije muzičke predstave; novu Stadthalle u sklopu velesajma, polivalentnog središta za raznovrsne kulturne ili sportske priredbe, konferencije, primanja i konvencije; neobičnog Acconcijeva otoka na Muri, vizualnog signala kulturne vitalnosti te tvarni i simbolički most između dviju socijalno i ekonomski razdvojenih gradskih polovica; ili pak spektakularnog Kunsthausa prijateljskog izvanzemaljca, dugoočekivani dom vizualnih umjetnosti.