Podaci u članku ukazuju na malo povećanje rizika od infarkta miokarda i kardiovaskularne smrti u bolesnika s dijabetesom tipa II liječenih roziglitazonom, međutim, ukupna smrtnost u analiziranim ispitivanjima s roziglitazonom nije bila povećana.

Također, u bolesnika podvrgnutih kardijalnim ili velikim nekardijalnim operativnim zahvatima (primjerice veliki vaskularni zahvati - operacija aorte, aorto-femoralne premosnice, veliki gastrointestinalni zahvati laparotomija, veliki ginekološki zahvati abdominalna histerektomija i ovarijektomija, veliki urološki zahvati radikalna nefrektomija, totalna prostatektomija), u kojih su preoperativno registrirane povišene vrijednosti BNP-a, češće je perioperativno došlo do pojave infarkta miokarda, čime se BNP definira kao novi mogući, a još uvijek nedovoljno istražen prediktor rizika pojave velikih kardijalnih događaja.

Stoga se nedvosmisleno nameće pitanje potrebe određivanja BNP-a u bolesnika uključenih u program kardiološke rehabilitacije u ranoj fazi nakon akutnog infarkta miokarda, kao dodatnog parametra u stratifikaciji visokorizičnih bolesnika.

Topliji i vlažniji zrak koji dolazi također otežava termoregulaciju i opterećuje krvno žilni sustav, što može biti precipitirajući čimbenik nastanka infarkta miokarda.

Povećan rizik nije zabilježen kada je liječenje abakivirom bilo prekinuto više od 6 mjeseci prije nastupa infarkta miokarda.

Liječnici iz sveučilišne bolnice u Pennsylvaniji, koji su analizirali medicinske kartone tri tisuće pacijenata, također su utvrdili da ni najjača bol u prsima nije dobar pokazatelj infarkta miokarda.

Vrijednosti CK počinju rasti 2 - 4 sata nakon infarkta miokarda, najvišu vrijednost postižu nakon 18 - 24 sata, a nakon 2 - 3 dana vrijednosti se vraćaju u normalu.

Ujedno smanjuju rizik od oboljevanja od infarkta miokarda i angine pektoris.

Nakon infarkta miokarda važno je biti pod stalnom liječničkom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog infarkta.

Da bi uopće mogao započeti programirani proces rehabilitacije, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti: odsutnost bola i stabilan arterijski tlak u posljednja 24 sata, završena epizoda akutnog infarkta miokarda (AIM), odsutnost znakova srčane insuficijencije, odsutnost poremećaja srčanog ritma te odsutnost embolijskih komplikacija.

Od vanjskih događaja kao precipitirajućih čimbenika infarkta miokarda, možemo spomenuti tjelesni napor, mentalni i meteorološki stres, te prekomjernu konzumaciju nikotina.

Sve te događaje prati povećano lučenje štetnih supstanci u krvi, porast arterijskog tlaka i frekvencije srca, što sve može izazvati rupturu aterosklerotskog plaka, i dovesti do stvaranja ugruška i pojave infarkta miokarda.

Odabrani gerontološko javnozdravstveni pokazatelji uzroka hospitalizacija zbog cirkulacijskih bolesti u starijih osoba i to u ranijoj starosti od 65 do 74 godine jasno ukazuju na nužnost primjene Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe poglavito usmjerene na prevenciju insuficijencije srca, inzulta akutnog infarkta miokarda, ateroskleroze te hipertenzivne bolesti srca.

Nakon tri godine praćenja, incidencija smrti, cerebrovaskularnog inzulta i infarkta miokarda nije se signifikantno razlikovala između CABG i PCI DES skupine.

S druge strane, signifikantnih razlika u stopi cerebrovaskularnog inzulta, smrti ili infarkta miokarda nije zabilježeno.

U bolesnika u kojih su se nakon akutnog infarkta miokarda pojavili znaci kongestivnog zatajenja srca, ramipril je smanjio rizik od smrti (uključujući i naglu smrt, rizik od progresije teške/rezistentne srčane slabosti te stoga potrebu za odlazak u bolnicu).

U preventivnoj primjeni ramipril značajno smanjuje pojavu infarkta miokarda, moždane kapi ili smrti zbog kardiovaskularnih poremećaja u bolesnika s povećanim kardiovaskularnim rizikom zbog srčanih i žilnih bolesti (kao što su izražena koronarna bolest srca, moždana kap u anamnezi ili periferne vaskularne bolesti) ili dijabetesa melitusa povezanog s još najmanje jednim dodatnim faktorom rizika (mikroalbuminurija, hipertenzija, povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, niske razine kolesterola velike gustoće, pušenje).

Stoga se ramipril koristi u liječenju hipertenzije, kongestivnog zatajenja srca, liječenja bolesnika koji u prvih nekoliko dana nakon infarkta miokarda pokazuju kliničke znake kongestivne zatajenja srca, kod izražene nedijabetička i dijabetička nefropatija te glomerularne nefropatije.

Nadalje, ramipril se koristi u prevenciji infarkta miokarda, moždane kapi ili kardiovaskularne smrti, pogotovo u dijabetičkih bolesnika.

Godine 1999. provedeno je jednogodišnje praćenje akutnog infarkta miokarda u cijeloj državi.

Intervencije medicinske sestre u radu s bolesnikom u akutnoj fazi infarkta miokarda usmjerene su na vitalno zbrinjavanje bolesnika, asistiranje i sudjelovanje u kradiopulmonalnoj reanimaciji, te psihičkoj i fizičkoj pripremi bolesnika za invazivnu koronarnu intervenciju.

8. Fokusirana analiza vodećeg uzroka smrti gerijatrijskih bolesnika od akutnog infarkta miokarda u ukupno umrlih starijih od 65 godina od bolesti cirkulacijskog sustava po regijama Hrvatske (2004. g.) ukazuje na njihov ujednačeni udio od 15,9 % u središnjoj regiji, 13,0 % u zapadnoj regiji, 14,7 % u Gradu Zagrebu, 12,6 % u sjevernoj regiji, 14,3 % u južnoj regiji te u istočnoj regiji 14,3 %.

Prevencija infarkta miokarda uključuje smanjivanje čimbenika rizika.

P ušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.

Irumedom se u Hrvatskoj liječi više od 150.000 bolesnika kojima je time značajno smanjen rizik od nastanka pogubnih posljedica neliječenoga visokog tlaka poput moždanog inzulta i infarkta miokarda.

U JAMA-i od siječnja ove godine izašao je nov članak na temu ranog zbrinjavanja akutnog infarkta miokarda statinom odnosno 3 - hydroxy 3 - methylglutaryl koenzim A reduktaza inhibitorom.

1.1. DIJAGNOSTIĆKI POSTUPCI KOD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA

Anžela Lipkovac, dežurna liječnica Doma zdravlja u Blatu, izjavila je za Hinu da je umro oko 11 sati od " akutnog infarkta miokarda s posljedičnim edemom pluća ".

U kliničkom dijelu ' ' 8 th ISABS Conference in Forensic, Anthropologic and Medical Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine ' ' posebno će se obraditi teme o novim molekularnim postupcima i metodologiji pri ranoj dijagnostici karcinoma, kliničkom značenju cirkulirajućih tumorskih stanica, imunoterapiji u liječenju karcinoma, novim postupcima u liječenju AIDS-a, genska i stanična terapija u regeneraciji hrskavičnoga i koštanog tkiva, primjena nanotehnologije u medicini, neinvazivna prenatalna dijagnostika, stanična terapija nakon infarkta miokarda, te individualizirana medicina.

Zato su to i lijekovi koji se skoro obavezno propisuju kod bolesnika s anginom pektoris i poslije infarkta miokarda.