Uprava za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave obavlja stručne poslove vezane uz planiranje i izvršavanje proračuna; organizira, kontrolira i prati izvršenje svih financijskih i računovodstvenih poslova primjenjujući važeće materijalno-financijske propise; organizira i koordinira rad na izradi strateškog plana i financijskih planova; koordinira uspostavu i razvoj metodologije financijskog upravljanja i kontrola u Ministarstvu; prema zahtjevima upravljačkog tijela izrađuje analize u svrhu donošenja odgovarajućih odluka; prati trošenje sredstava namijenjenih za provedbu operativnih programa financiranih sredstvima EU te priprema izvješća i analitičke podloge na temelju podataka proizašlih iz računovodstvenog sustava; sudjeluje u pripremi planova korištenja međunarodnih investicijskih zajmova i darovnica kojima se financiraju razvojni programi; sudjeluje u izradi izvješća za davatelje zajmova ili darovnica; prati dinamiku provedbe i analizira ostvarenje razvojnih projekata; brine o funkcioniranju i održavanju informacijsko-telekomunikacijskih sustava Ministarstva; planira, koordinira i organizira izradu infosustava i razvoj telekomunikacijskih mreža; prati informatičke tehnologije i predlaže primjenu mjera za unaprjeđenje informatičko-telekomunikacijskih sustava; određuje pravila i standarde zaštite i načina korištenja informacijske infrastrukture informatičkih i komunikacijskih sustava; potiče izradu raznih evidencija i daje njihovu tehničku podlogu; vodi evidenciju korisnika; daje upute i educira o djelotvornom i ispravnom korištenju informatičkih resursa; pruža pomoć i podršku korisnicima informatičkog sustava iz područja uporabe informatičke opreme i programskih rješenja; analizira i odabire sve komplementarne informatičke tehnologije, nadzire tekuće održavanje informatičke opreme; nadležna je za normativno uređenje i provedbu zakonom propisanih mjera sigurnosti informacijskih sustava; prati i analizira radne procese unutar Ministarstva i daje prijedloge za poboljšanje radne učinkovitost, obavlja stručne poslove vezane uz informacijsku sigurnost te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.

Da bi se izbjegle pogreške i zlouporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u medicini i zdravstvu, a za dobrobit zdravlja građana, potrebno je ocijeniti mogućnosti komunikacije, utvrditi okvire uporabe, usvojiti standarde informacijske infrastrukture i kvalitete, sigurnosti, te definirati odgovarajuću edukaciju.

Komponente koje će omogućiti liječnicima primarne zdravstvene zaštite da pomoću informacijske infrastrukture i informacijskog sustava neprekidno uče, rutinski se savjetuju (telemedicina) s kolegama i specijalistima, da pregledavaju i pune nacionalne baze podataka, da komuniciraju izravno s pacijentom putem informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), još ne postoje ni u planovima, pa predstoji velik, organizirani posao.

2.2. Razvoj prometne I informacijske infrastrukture

planiranje i nadzor sigurnosti informacijske infrastrukture

sudjeluje u izgradnji informacijske infrastrukture tijela javne vlasti;

Razvoj informacijskih sustava se fokusira na dizajn, razvoj i harmoničnu funkcionalnost pozadinske informacijske infrastrukture i pristupnih korisničkih iskustava.

Na okruglom se stolu između ostalog raspravljalo o izgradnji komunikacijsko-informacijske infrastrukture u sustavu MORH-a i OS-a, odnosno između objekata kojima se koriste u sustavu, suradnji između MORH-a i OSRH i vanjskih tvrtki oko proizvodnje softvera, hardvera, odnosno proizvodnje opreme i uređaja koji bi se rabili za potrebe OS-a, kao i o izradi softvera u sklopu NATO standarda tzv. STANAG-a.

Osposobljavanje svih nastavnika i profesora za učinkovitu uporabu informacijske infrastrukture u obrazovnom procesu i prilagođavanje nastavnih programa novim uvjetima i potrebama informacijskog društva svakako je najizazovniji dio ove izuzetno važne aktivnosti.

Za pitanja razvoja državne informacijske infrastrukture imali smo redovite godišnje konferencije.

Globalna komunikacijska mreža nadmoćna je u odnosu na lokalne mreže ali i nacionalne informacijske infrastrukture.

Teme istraživanja Upravljanje javnim znanjem su sljedeće: a) informacijske strategije i razvoj globalne, regionalne i nacionalne informacijske infrastrukture; b) informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja u Hrvatskoj; c) informacijsko ratovanje u informacijskom prostoru (teorija, metode i tehnike); d) informacijske strategije za oblikovanje javnoga znanja o Domovinskom ratu; e) politička propaganda kao negativna paradigma Teme su istraživanja Oblikovanje javnog znanja: a) oblikovanje multimedijskog znanja; b) model strojnog tezaurusa hrvatskog jezika; c) standardi za digitalizaciju arhivske građe; d) alati i standardi za interaktivnu digitalnu bazu podataka sadržaja hrvatskih tiskanih glasila.

Učinkovita integracija i primjena informacijske infrastrukture u sustavu državne uprave i javnim službama jedan je od prvih obaveznih koraka u uspostavi informacijskog društva.

Služba za razvoj i informacijsku infrastrukturu sustava visokog obrazovanja obavlja poslove strateškog planiranja, organiziranja i provođenja razvitka informacijske infrastrukture u visokom obrazovanju; obavlja poslove informatizacije sustava visokog obrazovanja, te obavlja izvještajno-analitičke poslove za potrebe razvoja javnih politika u visokom obrazovanju, posebice u području financiranja i upravljanja visokim obrazovanjem, studentskom standardu, sustavu radnih mjesta i povezivanja visokog obrazovanja s tržištem rada.

Jasne konvencije i standardi omogućit će povezivanje svih elemenata informacijske infrastrukture u jedinstveni sustav.

Planiranje i izgradnja informacijske infrastrukture zajednički je posao svih subjekata u informacijskom društvu.

Ipak država i tijela državne uprave imaju posebnu ulogu u uspostavljanju pojedinih elemenata okruženja i same infrastrukture, a koji trebaju pozitivno utjecati na brzinu i kvalitetu izgradnje i primjene informacijske infrastrukture u svekolikom društvu.

Dok ga prvi koriste u tzv. forensic izvedbi za provođenje istražnih radnji, drugi su prije svega fokusirani na zaštitu vlastite informacijske infrastrukture i preventivno djelovanje.

HIDRA izravno surađuje u izgradnji informacijske infrastrukture Vlade Republike Hrvatske i državnih tijela Republike Hrvatske, koja se temelji na suvremenoj informacijskoj tehnologiji.

ZAGREB, 5. svibnja 2008. Integra Group, jedna od vodećih domaćih sistem integratorskih tvrtki, dovršila je projekt implementacije informacijske infrastrukture u poduzeću Prodis, ekskluzivnom distributeru Unileverovih proizvoda za tržišta Hrvatske i Slovenije.

Postupak ažuriranja također mora biti građanima omogućen putem informacijske infrastrukture.

Informatičko opismenjivanje nije jedini razlog i način uporabe informacijske infrastrukture u obrazovnom procesu.

Samostalna služba za informacijski sustav organizira i uspostavlja jedinstveni informacijski sustav svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva; obavlja poslove vezane za planiranje, organiziranje i provođenje informatizacije Ministarstva, razvoj i održavanje lokalne računalne i komunikacijske mreže, administriranje računala Ministarstva, sistemsko održavanje informacijskih servisa Ministarstva, definiranje i održavanje korisničkih aplikacija ustrojstvenih jedinica, brigu o dokumentaciji dostupnih programskih paketa, uređivanje javnih i internih informacijskih servisa, brigu za promociju Ministarstva u elektroničkim i drugim medijima, prijedloge za unaprjeđenje informacijskog sustava Ministarstva; analizira i odabire raspoloživa informatička rješenja koja će se primijeniti u sklopu informacijskog sustava Ministarstva; planira nabavu računalne i mrežne opreme, operacijskih sustava i programske osnovice; brine se o edukaciji službenika i namještenika za djelotvorno i ispravno korištenje svih informatičkih resursa Ministarstva; određuje upute, pravila i postupke kojima se propisuje način korištenja informacijske infrastrukture Ministarstva; prati i primjenjuje odgovarajuće svjetske i domaće standarde na području informatike; vodi brigu o instalaciji, reinstalaciji i kontinuiranom održavanju svih informatičkih resursa; obavlja i druge poslove koje odredi tajnik Ministarstva i ministar.

CARNet ostaje i u buducnosti otvoren svima u Hrvatskoj, s namjerom racunalno komunikacijskog opismenjavanja sto veceg broja ljudi, isprobavanja primjene najnovijih tehnologija u svim djelatnostima, prikupljanja i sirenja znanja o IT, te stalne gradnje kvalitetne informacijske infrastrukture.

Izradom analize pristiglih projekata utvrđeno je da su najzastupljeniji projekti po strateškom cilju 4. Unapređenje kvalitete života i njegovi prioriteti 4.1. razvoj komunalne infrastrukture i 4.2. Razvoj sportskih i kulturnih djelatnosti, zatim slijedi strateški cilj 2. Kreiranje uvjeta za uravnotežen razvoj sa prioritetom 2.2. Razvoj prometne i informacijske infrastrukture.

Studenti redovito odlaze i na skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva, na konferenciju Arhivi, knjižnice i muzeji u okruženju globalne informacijske infrastrukture, a prošle je godine rad naše studentice Josipe Bašić o informacijskoj etici u nastavnim programima, primio priznanje i poziv da ga predstavi na svjetskoj konferenciji IFLA-e, naše krovne strukovne udruge.

Storage Solution Forum 2011 omogućio je sudionicima razmjenu znanja i vještina, ostvarivanje novih poslovnih kontakata te prikupljanje novih informacija o razvoju učinkovitije i funkcionalnije informacijske infrastrukture.

Radi se o ambicioznom projektu Srca, koji bi s jedne strane doprinio razvoju informacijske infrastrukture, a s druge i regionalnom razvoju.

Odjel za informacijski sustav i strategijske analize projektira i razvija inteligentni informacijski sustav Ureda sa svim svojim podsustavima; prima, prikuplja i pohranjuje u baze transakcija podatke o gotovinskim, gotovinskim povezanim i sumnjivim transakcijama korištenjem posebnog licenciranog aplikativnog softvera; obavlja administrativne poslove vezane uz informatički unos i korištenje podataka iz baza Ureda; provodi informatičku edukaciju službenika Ureda i ovlaštenih osoba obveznika; određuje pravila i standarde zaštite te način korištenja informacijske infrastrukture Ureda; pruža informatičku podršku operativnoj analitici, strateškoj analitici, prevenciji i administrativnom nadzoru; pruža hardversku i softversku podršku; obavlja poslove tehničkog održavanja i administriranja sustava; održava baze podataka o gotovinskim i gotovinskim povezanim transakcijama po godinama, održava baze sumnjivih transakcija, baze podataka o prijenosu gotovine i čekova preko državne granice, baze nekretnina i motornih vozila, baze predmeta i baze urudžbenog zapisnika; održava analitički softver za vizualizaciju slučajeva; organizira i nadzire sustav za provedbu elektroničkog prijenosa i obrade podataka zaprimljenih od obveznika; predlaže podzakonske i interne propise s područja sistemske zaštite podataka i evidencija u Uredu; obavlja poslove administriranja baza, implementiranja standarda i rada na području aplikacije i programiranja; organizira, provodi i nadzire sustave zaštite podataka i evidencija Ureda; razvija posebne metode analitičkog rada u Uredu; analizira, prognozira i priprema izvješća o stanju na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i izrađuje tipologije pranja novca u Republici Hrvatskoj; prepoznaje, prati i analizira pojavne oblike pranja novca u odnosu na karakteristične kriterije i elemente koji određuju promatranu pojavu (npr. učestalost, rezidentnost i nerezidentnost sudionika, država ishodišta i cilja, vrste financijskih usluga i sl.); priprema cjelovite analitičke materijale, procjene i informacije o problematici pranja novca i financiranja terorizma; izrađuje pisane materijale za potrebe analitičkog i preventivnog rada; razrađuje metodologiju i nositelj je izrade i realizacije određenih projekata za analitička istraživanja; doprinosi unaprjeđenju operativnog i analitičkog rada u suradnji sa drugim odjelima Ureda; analizira stanje primjene suvremenih informatičkih rješenja u područjima iz nadležnosti Ureda.

U panel diskusiji na 2. seminaru Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture održanog u Poreču 1998. uočeno je da nije dovoljno sastajati se jednom godišnje i raspravljati o zajedničkim i dodirnim temama.