Inozemni dug države prema posljednjim podacima iznosi 7,07 milijardi eura, što predstavlja 18,5 % u ukupnom inozemnom dugu.

Vanjski dug u siječnju su povećali i ostali domaći sektori, za 141 milijun eura, na 13,9 milijardi eura, te je u siječnju udio tog sektora u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu bio 41 posto.

Inozemni dug s osnove izravnih dužničkih ulaganja u siječnju je povećan za 19 milijuna eura, te je na kraju tog mjeseca dosegnuo 4,1 milijardu eura, što je udio od 11,9 posto u ukupnom inozemnom dugu.

Trenutni udio ukupnog inozemnog duga u procijenjenom BDP-a za prošlu godinu iznosi oko 86 %, a sličan udio analitičari RBA očekuju i na samom kraju 2007. Najznačajniji udio u ukupnom inozemnom dugu RH ima sektor poduzeća koji u ukupnom vanjskom zaduženju sudjeluje s preko 40 %.

Udio banaka u ukupnom inozemnom dugu RH krajem lipnja iznosi 26,9 posto, prema 26,1 posto krajem 2002. Na ostale domaće sektore - među kojima ključnu stavku čine leasing poduzeća u vlasništvu banaka - otpada 4717 milijuna dolara inozemnog duga (ili 25,3 posto).

Rohatinski nije smanjio devizne rezerve, jer one to i nisu, nego se radi o inozemnom dugu koji je on samovoljno dao na raspolaganje bankama koje će taj novac posuditi državi.

Najznačajniji udio u ukupnom inozemnom dugu RH ima sektor poduzeća koji u ukupnom vanjskom zaduženju sudjeluje s preko 40 % Prema podacima HNB-a bruto inozemni dug na kraju studenoga 2007. godine iznosio je 31,92 milijardi eura.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski pršloga je tjedna u razgovoru za jedan dnevni list zatražio otvaranje saborske rasprave o inozemnom dugu i o " njegovim mogućim implikacijama na ukupnu ekonomsku situaciju u zemlji ".

Kao posljedica takve dinamike rasta udio duga sektora poduzeća u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske povećao se na 32,8 %.

Upozoreno je i na netransparentno prikazivanje isplate duga umirovljenicima jer, prema iznijetom mišljenju, prodaja dionica HT-a i INA-e nije prikazana kroz prihode i rashode Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu; U svezi izmjenjene strukture inozemnog duga, istaknuta je značajna pozitivna promjena kojom je dug države u ukupnom inozemnom dugu smanjen s 22,8 % u prosincu 2006. na 20,2 % u prosincu 2007. godine.

Inozemni dug banaka na kraju studenog 2007. godine iznosio je 8,8 milijardi eura, što je za 13,8 posto ili za 1,4 milijarde eura manje nego na kraju 2006. Udio duga banaka u ukupnome inozemnom dugu smanjio se s 34,9 posto na kraju 2006. na 27,6 posto na kraju studenog 2007. Istodobno se dug poduzeća (dug ostalih domaćih sektora) u prvih jedanaest mjeseci prošle godine povećao za 3,3 milijarde eura, što je porast od 34,8 posto u odnosu na kraj 2006. Dug poduzeća na kraju studenog lani dosegnuo je 12,8 milijardi eura, a njegov udio u ukupnome inozemnom dugu RH povećao se na 40,1 posto, sa 32,4 posto na kraju 2006. Tome treba dodati i dug s osnove izravnih ulaganja koji je na kraju studenoga lani iznosio 3,7 milijardi eura, što je za 879 milijuna eura više nego na kraju godine prije.

Udio vanjskog duga države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu smanjio se sa 22,8 posto na kraju 2006. na 20,5 posto na kraju studenoga prošle godine.Prema projekciji otplate bruto inozemnog duga po domaćim sektorima u 2008. projekcija otplate glavnice iznosi nešto više od 5,1 milijardu eura, dok je procjena plaćanja kamate 939 milijuna eura.

- Problem bi bio riješen tako da Grčka snizi svoje plaće, nadnice, penzije, socijalna prava na razinu koja će omogućiti uredno servisiranja obveza po inozemnom dugu.

No, državni udio u inozemnom dugu nije oko 25, 26 posto, kako se obično govori, nego oko 40 posto, kada se uzmu u obzir dugovi javnih poduzeća za koje jamči država.

Krajem lipnja ukupni inozemni dug države iznosio je 8,2 milijarde eura, što je udio od 17,6 posto u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske.

Da je inozemno zaduživanje kao izvor financiranja banaka oslonac koji slabi, pokazuju i podaci o inozemnom dugu banaka, koji se s 11,63 milijarde eura s početka godine smanjio za više od 800 milijuna eura, na 10,8 milijardi.

(@indian)... iz prve ilustracije se da zorno vidjeti koliko središnja država sudjeluje u bruto inozemnom dugu a koliko ostali.... dok druga kazuje da središnja država ima veći problem s unutarnjim dugom nego vanjskim.

Država je u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske krajem veljače imala udio od 11,6 posto.

Time je i udio banaka u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu u tom razdoblju porastao sa 20,5 na 24,1 posto.

Uz blage promjene duga, udjel banaka u ukupnom inozemnom dugu zadržao na razini s kraja prethodne godine - na 25,7 posto.

Navedeni snažniji rast zabilježen kod promatranog sektora za posljedicu je imao i rast udjela u ukupnom inozemnom dugu RH na 33 %.

Gospodarskoj strukturi koja je dakle neravnotežna i inozemnom dugu priključio se i unutarnji dug, što zajedno dovodi do blokada u provedbi gospodarske politike zemlje.

Najveći dužnik na inozemnom tržištu kapitala i dalje je država, čiji je ukupni vanjski dug na kraju siječnja iznosio 8.364 milijuna dolara, s udjelom od 36 posto u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu.

EUR (2,2 %), pa se njihov udio u ukupnom inozemnom dugu nastavio smanjivati te je na kraju lipnja 2008. iznosio 24,6 %.

Od ukupnog inozaduženja na dug države odnosi se 5331 milijun dolara, a udjel države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu krajem svibnja smanjen je na 43,1 posto sa 44,5 posto u mjesecu prije.

Mirela Holy je u odgovoru iznijela točne podatke o inozemnom dugu: Naravno da nisam zadovoljna sa odgovorom, jer niste odgovorili na moje pitanje, kao prvo.

A bojim se da niste uopće ni razumjeli što vas pitam, jer ja sam postavila pitanje o inozemnom dugu, a ne o središnjem dugu države, što je bilo prethodno pitanje.

Studija o hrvatskom inozemnom dugu upozorava na brz rast inozemnog duga koji je u proteklih šest godina porastao je za više od 25 posto BDP-a, te je na kraju 2006. godine dosegnuo oko 86 posto BDP-a.

Što se tiče aktive, mogu reći da naše banke nisu imale plasmane u papire koji su sporni u ovoj krizi, niti su imale depozite u inozemnim bankama koje su imale ili imaju probleme rekao nam je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, ali i napomenuo kako monetarne vlasti imaju spasonosni scenarij i za najgore moguće slučajeve. Samo hipotetski postoji potencijalna opasnost da inozemne banke, vlasnice naših banaka, imaju takve probleme s likvidnošću zbog kojih bi mogle doći na ideju da povuku svoje depozite iz hrvatskih banaka (riječ je o našem inozemnom dugu).

Udio inozemnog zaduženja PBZ Grupe u ukupnom inozemnom dugu bankarskog sektora krajem 2004. iznosio je 7,6 posto, a krajem ožujka 2005. godine 7 posto.