Javno nastupno predavanje - 6.6.2013. Izvješćujemo Vas da će dr. sc. Katarina Novak u povodu svog izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje Biomedicine i zdravstva, polje Kliničke medicinske znanosti, grana Interna medicina održati javno nastupno predavanje.

Interna medicina je bila izbor, odlična struka, atletika, kraljica sportova.

Zastupljena je interna medicina, oftalmologija, radiologija, ginekologija kao i druge specijalističke medicinske djelatnosti.

Prof. dr. Božidar Vrhovac rođen 1936. u Zagrebu 1961. diploma Medicinskog fakulteta 1967. specijalizacija Interna medicina 1967? 71. liječnik specijalist na Internoj klinici KBC Rebro 1972.? 73. stipendija na Odjelu kliničke farmakologije University College Hospital Medical School u Londonu 1975. Prvi doktorat znanosti iz kliničke farmakologije u bivšoj Jugoslaviji 1980. Redovni profesor u Zagrebu i Ljubljani, član Britanskog farmakološkog društva 1985.? 91. predsjednik katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1990. dopisni član Jugoslavenski, kasnije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1993. - 95. Predsjednik komisije za prava čovjeka i medicinsku etiku Hrvatskog liječničkog zbora

S obzirom na strukturu invaliditeta najpotrebnije zdravstvene grane, za potrebe osoba s invaliditetom, u Gradu Križevcima su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ortopedija, interna medicina, neurologija te psihijatrija ali i oftalmologija, otorinolaringologija, psihologija te logopedija.

Mene trenutno zanima interna medicina, odnosno kardiologija, hoću li u ovih godinu dana imati nekih predomišljanja, vidjet ćemo, rekao nam je mladi doktor medicine Ante Mandić.

O: Interna medicina je jedan od najvećih kliničkih ispita i uvijek je prisutan problem organizacije što sve treba znati.

Kako sam nakon godinu dana u Londonu dobio mjesto asistenta na Rebru i zadaću da počnem razvoj kliničke farmakologije, a sve to zahvaljujući dr. Zlatiću koji je lani bio na promociji trećeg izdanja moje knjige Interna medicina, iskoristio sam tu priliku da mu i javno zahvalim.

pedijatrija i interna medicina (pojedine baze) su najbolji primjer da se na kliničkim predmetima može i s malim ulaganjima postići puno

U lipnju je održan tečaj s temom: Propusti i pogreške liječnika (2. dio), u kojem su od medicinskih struka obrađene interna medicina (kardiologija, hitna internistička služba, gastroenterologija i reumatologija-imunologija), te dermatologija, oftalmologija i traumatologija.

na IX sjednici Stručnog vijeća Sveučilišta u Zadru za prirodno, tehničko i druga područja dr. sc. Albino Jović izabran je u znanstveno nastavno zvanje docenta, za znanstveno područje biomedicine i zdravlja, polje kliničke medicinske znanosti, grana interna medicina.

Prema medicinskoj specijalnosti 62 % ispitanika (38/61) su bili su liječnici opće medicine; i to njih 5 sa specijalizacijom i 33 bez specijalizacije; potom je bilo 20 % ispitanika (12/61) raznih specijalnosti (3 mikrobiologa, 1 ginekolog, 1 ORL, 1 gastroenterolog, 4 interna medicina), te 18 % specijalizanata (11/61).

Poliklinika je registrirana kao djelatnost u kojoj postoji medicinsko-biokemijski laboratorij, interna medicina i medicina rada.

Razine kompetencije mentora za provođenje određenih sadržaja iz područja psihoterapije propisanim u pravilniku o specijalizaciji određuje se na temelju kriterija dogovorenih između ustanova u kojim se obavlja sveučilišna nastava iz područja specijalizacije i Referentnih centara za uže područje. 4. Za konzultacijsku i suradnu (liaison) psihijatriju i psihosomatsku medicinu: uz opće uvjete, ustanova mora biti organizacijski u sklopu ustanove koja ima najmanje tri od sljedećih djelatnosti: interna medicina, kirurgija, neurologija, ginekologija i opstetricija, pedijatrija, onkologija.

Ističe da se u Centru predviđa radiološka i endoskopska dijagnostika, interna medicina, hemodijaliza, barokomora, zahvati dnevne kirurgije, estetska kirurgija, rehabilitacija te vrhunske stomatološke usluge.

RIJEKA »Zlatko Čubranić je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane interna medicina obranom doktorskog rada pod nazivom »Dijagnostička i prognostička vrijednost srčanog proteina koji veže masne kisiline i BB izoenzima glikogenfosforilaze u bolesnika s akutnim koronarnim sidromom«.

Generacije studenata sudjelovela su na vježbama iz kolegija Interna medicina studija medicine Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku na našoj Djelatnosti, doc. dr. sc. Viktor Peršić i doc. dr. sc. Alen Ružić niz godina djeluju kao nastavnici kolegija Klinička medicina studija sestrinstva Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Kirurgija ruke je multidisciplinarna subpecijalizacija, tako da liječnik koji se njome bavi mora imati određena znanja iz brojnih specijalizacija kao što su ortopedija, plastična kirurgija, traumatologija, fizikalna medicina (fizijatrija), neurologija, onkologija, interna medicina, psihologija, genetika, radiologija itd.

Županijska bolnica projektima je iskazala potrebu za rekonstrukcijom paviljona 3 u kojem je sada interna medicina, a preselila bi psihijatrija s poliklinikom i fizikalna terapija.

Završetkom specijalizacije specijalizant obiteljske medicine mora: poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima komunikacijske vještine (3) poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3) biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) Osnovne kompetencije specijalizacije iz obiteljske medicine Završetkom specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant treba steći slijedeća znanja i sposobnosti: 1. medicinskog eksperta, što uključuje primjenu medicinskog znanja, vještina i profesionalnih stavova u pružanju pacijentu-usmjerene sveobuhvatne zdravstvene zaštite 2. komunikatora, što uključuje uspostavljanje učinkovitog odnosa između liječnika i bolesnika 3. suradnika, što uključuje rad unutar zdravstvenog tima s ciljem postizanja optimalne zdravstvene zaštite za bolesnika 4. organizatora i upravljača (»manager«), što uključuje učinkovito djelovanje unutar cjelokupnog zdravstvenog sustava, učinkovitu organizaciju vlastite prakse, grupne prakse donošenje odluka o rasporedu sredstava i vlastiti doprinos efikasnom funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava 5. zastupnika interesa osobe u skrbi što uključuje odgovorno korištenje znanja i sposobnosti s ciljem unapređenja zdravlja pojedinca, lokalne zajednice i cjelokupne populacije 6. učenika i učitelja, koji trajno uči i unapređuje vlastito znanje i sposobnosti, ali i pridonosi stvaranju, širenju i primjeni medicinskog znanja. 7. profesionalca koji je usredotočen na zdravlje pojedinca ali i cijele zajednice i društva, na način da obavlja svoje profesionalne obveze na najvišoj stručnoj razini, poštuje postojeću regulativu te se u osobnom ponašanju pridržava visokih moralnih i etičkih standarda. 8. liječnika koji pruža osobnu, primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu pojedincima i obiteljima u ordinaciji, u domovima bolesnika i u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest i prati ih za vrijeme liječenja u drugim zdravstvenim ustanovama 9. liječnika koji je osposobljen raditi timski sa suradnicima u obiteljskoj medicini, suradnicima iz drugih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, iz drugih razina zdravstvene zaštite i suradnicima iz drugih sektora 10. stručnjaka za praćenje i analizu zdravstvenog stanje pučanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog liječnika i zajednice u kojoj radi. 11. liječnika koji provodi mjere primarne zdravstvene zaštite za određene populacijske skupine ili definirane zdravstvene probleme prema Programu mjera zdravstvene zaštite 12. stručnjaka za unapređenje zdravlja, prevenciju dijagnosticiranje i liječenje akutnih i epizodnih zdravstvenih problema kao i hitnih stanja, te za prevenciju, dijagnosticiranje, liječenje i praćenje bolesnika koji boluju od najčešćih kroničnih bolesti u populaciji 13. stručnjaka za ocjenu i unapređenje kvalitete vlastitog rada 14. stručnjaka koji sudjeluje u izobrazbi studenata i liječnika obiteljske medicine te trajnom unapređivanju programa specijalizacije obiteljske medicine 15. aktivnog učesnika u istraživanjima i razvoju iz područja obiteljske medicine. (Točke 14. i 15. obvezne su za specijalizante za akademske ustanove, a poželjne za sve specijalizante) 1. Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina Specijalizanti moraju razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema: a) uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva b) specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnosa liječnik-bolesnik c) specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja d) specifičnosti morbiditeta i mortaliteta e) povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka f) posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost g) obiteljski pristup h) orijentacija zajednici 2. Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada b) provoditi kućne posjete i kućno liječenje, palijativnu, potpornu i terminalnu skrb c) voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala d) timski raditi i organizirati tim te suradnju s pacijentima i zajednicom e) znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite te sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite f) provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika g) voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju h) planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti i) usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi j) znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja 3. Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati osnove medicinske genetike fetalni razvoj te poremećaje u razvoju fetusa, novorođečenta i dojenčeta b) provoditi antenatalnu i neonatalnu skrb c) poznavati i pratiti rast i razvoj djeteta predškolske i školske dobi, pubertet, adolescenciju te razvoj osobnosti i odrastanje d) poznavati i pratiti spolni razvoj i ponašanje te preporučiti najprihvatljivije metode kontracepcije odnosno provoditi mjere planiranja obitelji e) poznavati i razumjeti zdravstveno ponašanje i devijacije u razvoju i ponašanju f) znati prepoznati, sprječavati i suzbijati neželjene promjene zdravstvenog stanja uvjetovane učinkom općeg i radnog okoliša, bolesti profesije i profesionalne bolesti g) znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji h) usvojiti i primijeniti metode zdravstvenog odgoja i) provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja j) poznavati fiziologiju i patologiju starije dobi i starenja 4. Medicina i društvo Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju, socijalne grupe i klase b) poznavati metode socioloških istraživanja c) znati objasniti socijalne i klasne razlike i bolesti, razumjeti korištenje zdravstvene zaštite, te znati socijalne uzroke bolesti d) znati opću metodologiju zdravlja u zajednici te načela socijalne zaštite i identificirati i predložiti rješenja za najčešće socijalno medicinske probleme e) poznavati metode planiranja, programiranja i praćenja zdravstvene zaštite 5. Istraživanja i unapređenje kvalitete rada u obiteljskoj medicini Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati metode istraživanja u obiteljskoj medicini, planirati istraživanje te ga provesti prema primjerenom istraživačkom postupku b) znati interpretirati rezultate istraživanja te ih publicirati c) znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati d) postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima e) primjenjivati smjernice za rad f) usvojiti originalan način razmišljanja i osposobiti se za kritičku procjenu znanstvenih i stručnih članaka i drugih materijala 6. Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: a) obrazložiti što je očuvanje i unapređenje zdravlja (u komparaciji s preventivom) i potkrijepiti primjerima na pojedincima ili grupi populacije za koju skrbi b) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada u obiteljskoj medicini c) primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje pojedinca, njegove obitelji i zajednice d) demonstrirati, na primjerima bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje e) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest f) učinkovito rješavati raznolike kliničke probleme primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu g) pružati učinkovitu skrb za bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnu skrb h) usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: uzimanje anamneze, klinički pregled, liječenje i komunikacija s bolesnikom i kolegama; dijagnostika i liječenje bolesti; usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi 7. Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati: a) teoriju organizacije te elemente, strukturu i funkcioniranje zdravstvenog sustava, metode upravljanja i rukovođenja b) zdravstvenu potrošnju i cijene zdravstvenih usluga c) međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje d) postupke i metode racionalizacije zdravstvene potrošnje i sustave kontrole, analize odnosa troška i dobiti (cost benefit) e) određivanje standarda i normativa, mreža zdravstvenih ustanova f) načine financiranja zdravstvene zaštite kod nas i u svijetu 8. Interna medicina (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih internističkih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju 40 bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

U jednom završnom testu broj pitanja s kazuistikom iz određenog područja raspodjeljuje se na ove kliničke predmete: interna medicina, kirurgija, ortopedija, ginekologija, pedijatrija, neurologija, psihijatrija, infektologija, dermatovenerologija, otorinolaringologija, maksilofacijalna kirurgija, oftalmologija, obiteljska medicina i javno zdravstvo.

Prvu grupu specijalizacija nazvali su bazičnom (interna medicina, obiteljska medicina, ginekologija, pedijatrija i psihijatrija), a u drugu grupu su spadale sve ostale specijalizacije.

Izbor nastavne baze u koji će se slušati kolegij Interna medicina obavljati će se na isti način kao i izbor izbornih predmeta, prema istom kriteriju (ponderiranom prosjeku) i pomoću iste aplikacije.

Područja posebnog interesa su kardiologija i interna medicina pasa i mačaka.

Moglo bi se reći da je imao sreće s izborom specijalizacije (interna medicina, dijabetologija) i mjestom rada.

Od samog osnutka Medicinskog fakulteta u Rijeci, u svojstvu znanstvene asistentice bila je voditeljica kliničkih vježbi za studente medicine iz predmeta »Klinička propedeutika« i »Interna medicina«.

Bolnica na specijalizaciji ima 32 dr. med. 2. Prema Ugovoru o provođenju bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od akutnih bolesti za 2001. godinu sklopljenim sa Zavodom Bolnica ima ugovorenih 100 ležaja i to: interna medicina 30, pedijatrija 18, ginekologija i opstetricija 22, opća kirurgija 30 i anesteziologija i reanimacija sa središnjom jedinicom intenzivnog liječenja 3. Broj sveukupno zaposlenih po ležaju iznosi 5,07, a broj zaposlenih na neodređeno vrijeme po ležaju 4,67. 3. Opća bolnica Vukovar iskazala je višak prihoda nad izdacima u iznosu od 1,026.998 kn.

Do sada je Analiza u Hrvatskoj bila poznata po radu specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija (test intolerancije na hranu, kandida antitijela), a od 10. mjeseca 2010. godine pacijentima je na raspolaganju i čitav niz specijalističkih i subspecijalističkih ordinacija: interna medicina (kardiologija, gastroenterologija), ginekologija, dermatovenerologija, neurologija, ortopedija, oftalmologija, kirurgija, plastična kirurgija, ORL, anesteziologija.

Završni kolokvij iz predmeta Interna medicina će se održati 23. prosinca 2010. godine.

Nakon dugogodišnjeg rada u Bolnici Sestara milosrdnica u Vinogradskoj u Zagrebu, dr. Khouri otvorio je 2004. godine polikliniku u Ivanić Gradu (Ulica slobode bb, tel.01/28 20 144), 2005. polikliniku u samom centru Zagreba (Mrazovićeva 6, tel: 01/48 19 950) te je 2009. u Velikoj Gorici (Petra Škrleca 27, tel: 01/62 66 804) otvorena nova poliklinika s proširenim djelatnostima: interna medicina, dermatovenerologija te medicinska kozmetika.