U zadnjih dvadesetak godina veliku opasnost predstavljaju balastne vode kao glavni uzrok unosa invazivnih stranih (alohtonih) vrsta u vodene, naročito morske, ekosustave.

Osim toga, ekološki sustavi gube stabilnost i zbog klimatskih promjena, onečišćenja, invazivnih stranih vrsta i drugih čimbenika.

112. Da li su direktivom predviđene mjere zaštite zaštićenih područja od invazivnih, stranih, korovnih vrsta i koje su to mjere?

- provoditi prikladan sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprečavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda,

EU je poduzela prve korake za rješavanje tog problema u obliku priopćenja Europske komisije COM (2006) 216 final, kojim se naglašava potreba za smanjenjem utjecaja invazivnih vrsta na biološku raznolikost EU i razvijanjem sustava ranog upozoravanja, te priopćenja Prema EU strategiji za borbu protiv invazivnih stranih vrsta (COM (2008) 789 final).

Također, sve potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti imaju obavezu pripremiti akcijske planove za rješavanje pitanja invazivnih stranih vrsta.

(1) Radi očuvanja biološke raznolikosti Jadranskog mora te sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta i patogena putem balastnih voda uvodi se sustav upravljanja i nadzora balastnim vodama.

Stručnjaci ove organizacije izradili su popis invazivnih stranih biljnih vrsta koje su ocijenjene kao važna prijetnja za biljno zdravstvo, okoliš i biološku raznolikost na EPPO području, kojem pripada i Republika Hrvatska.

Listu invazivnih stranih biljaka moguče je vidjeti na internetskoj adresi EPPO-a ovdje.

Novak i sur. (2011) navode da je u 11 hrvatskih županija utvrđena nazočnost 13 vrsta s EPPO Liste invazivnih stranih korovnih vrsta te jedne vrste s EPPO Akcijske i EPPO A2 Liste.

EPPO Lista se, prema potrebi, dopunjuje i mijenja, a razvijene europske države imaju svoje liste invazivnih stranih korovnih vrsta.

U Hrvatskoj je stoga objavljena Lista invazivnih stranih biljaka Hrvatske, koja se sastoji od 64 vrste (Boršić i sur., 2008).

2.2. Utjecaj invazivnih stranih vrsta na okoliš

Jedan od najvećih problema u suzbijanju širenja invazivnih stranih vrsta je kasno otkrivanje štetnih utjecaja nakon introdukcije, kada može biti prekasno za efikasno djelovanje.

Omjer između invazivnih stranih vrsta i domaćih vrsta u nekim dobro ispitanim taksonomskim skupinama (poput riba, makroalgi, mekušaca) koji bi mogao dovesti do promjene u sastavu vrsta (primjerice slijedom premještanja domaćih vrsta) (2.2.1.)

Na popisu 100 najopasnijih invazivnih stranih vrsta u svijetu, u Republici Hrvatskoj zabilježene su 3 vrste riba te 2 vrste sisavaca.

Putovi širenja nepoželjnih invazivnih stranih organizama u moru su mnogostruki, raznoliki i najčešće nepredvidivi, a često prouzrokuju nesagledive štetne posljedice i redovito dovode do degradacije, destabilizacije ili čak uništenja prirodnih pridnenih zajednica.

Unos i širenje invazivnih stranih vrsta u slatkovodnim ekosustavima Europe (ali i svijeta) predstavlja rastući problem koji zahtijeva razvoj ciljanih aktivnosti usmjerenih ka upravljanju ovim vrstama i njihovoj kontroli.

Integriranje problematike invazivnih stranih vrsta u takve programe od osobite je važnosti u kontekstu Okvirne Direktive o vodama Europske Unije, koju zemlje partneri ovog projekta već implementiraju (Slovenija) ili su na samom početku njene implementacije (Hrvatska).

Potaknuti potrebom za određivanje razine biokontaminacije, ali i činjenicom da Slovenija i Hrvatska dijele veliki broj vodotoka, a time i velik broj slatkovodnih invazivnih stranih vrsta čija je distribucija i gustoća u obje države samo djelomično poznata, projektni partneri odlučili su se na zajedničku suradnju u ovom području.

S obzirom da Okvirna Direktiva o vodama nalaže razvoj strategija upravljanja na razini slivova, praćenje i nadziranje invazivnih stranih vrsta moguće je obavljati jedino prekograničnom suradnjom i sustavnim terenskim istraživanjima u pograničnim i zajedničkim vodotocima svih država koje dijele slivno područje.

Provedbom predloženog projekta, utemeljenog na sustavnim istraživanjima invazivnih stranih vrsta u slovenskom i hrvatskom dijelu vodotoka rijeke Save, razvijat će se zajedničke strategije praćenja statusa invazivnih stranih vrsta u prekograničnim vodotocima Hrvatske i Slovenije.

Prikupljeni uzorci, zajedno s karakterizacijom staništa (temperatura, sastav supstrata, hidrogeomorfološke promjene) omogućit će procjenu glavnih čimbenika koji uvjetuju prisutnost i gustoću invazivnih stranih vrsta duž hrvatskog i slovenskog dijela rijeke Save.

Rezultati provedenih istraživanja bit će objavljeni u relevantnim međunarodnim znanstvenim časopisima koji se bave tematikom invazivnih stranih vrsta.

Trendovi u brojnosti, pojavi u vremenu i prostornoj rasprostranjenosti u divljini stranih vrsta, naročito invazivnih stranih vrsta, osobito u rizičnim područjima, u odnosu na glavne pravce i putove širenja tih vrsta (2.1.1.)

Potreban je daljnji znanstveni i tehnički napredak kako bi se razvili potencijalno korisni pokazatelji, posebice u slučaju utjecaja invazivnih stranih vrsta (kao što su primjerice indeksi biološkog onečišćenja), koji ostaju glavni problem pri postizanju dobrog stanja okoliša.

U 2008. i 2009. godini Komisija planira izradu dokumenta kojim će iznijeti svoje planove za rješavanje problematike invazivnih stranih vrsta.

U okviru 10. Hrvatskog biološkog kongresa u srijedu, 16. rujna održan je okrugli stol posvećen problematici invazivnih stranih vrsta

Ona je pokazala da se prosječno 50 vrsta svake godine približava izumiranju zbog širenja poljoprivrednog zemljišta, sječe šuma i invazivnih stranih vrsta, prenosi Hina