Prije sto godina pojavila se jedna žena, ludi genij, gotovo naga pod velovima, slobodna i veličanstvena; Isadora Duncan svojom silovitom energijom uskovitlala je sve tradicije i prihvaćene ideje o baletu.
Prije sto godina pojavila se jedna žena, ludi genij, gotovo naga pod velovima, slobodna i veličanstvena; Isadora Duncan svojom silovitom energijom uskovitlala je sve tradicije i prihvaćene ideje o baletu.
I znate li tko će mi biti prvi susjedi - Isadora Duncan i Edith Piaf
Posjećivale su je okrunjene glave, mnogi uglednici, među inima poznati umjetnici, primjerice književnik Anton Pavlovič Ćehov, balerina Isadora Duncan, kompozitor i dirigent Gustav Mahler, violinist i skladatelj Jan Kubelik i mnogi drugi.
I tako više puta, koristeći repeticiju snimke kao dominantni postupak istarske mantre. (Uostalom, znamo da je još Isadora Duncan plesala na Whitmanove stihove.)
Sama po sebi definitivno nije otkriće Rudolfa Steinera, budući da je primjenjivana i u školama stare Grčke, pogotovo u vrijeme njegovanja kulta tijela na samom vrhuncu, a inspirirana upravo time, koristila ju je i Isadora Duncan u svojim plesnim školama.
Pred nekih stotinjak godina Isadora Duncan je zapisala: Velika zabluda modernoga plesa leži u tome, što misli da mora izumiti, dok treba da se zadovolji time, da pronađe.
1927. umrla je (Angela) Isadora Duncan, američka plesačica koja je od 1899. nastupala u Europi i ostvarila nov plesni stil usmjeren antičkim uzorima.
U svibnju su rođene neke od velikih ličnosti iz povijesti Katarina Velika, Niccolo Machiavelli, Karl Marx, Johannes Brahms, Čajkovski, Gabriel Farenheit, Florence Nightingale, Richard Wagner, Isadora Duncan, Walt Withman i mnogi drugi.
Na tom su zidu i Mahler, Zucchero, Isadora Duncan, Einstein.
I danas bismo trebali imati memorijal svjetskog baleta koji bi se zvao Isadora Duncan.
Isadora Duncan se spominje sama po sebi kao primjer za usporedbu i to dakako nije sporno, dapače, ali odmah joj je pridodat suprug iako on uopće nije bitan za ono što se želi reći o Ravelu - da mu je sudbina slična sudbini Isadore Duncan.
Tamo su sahranjene Isadora Duncan - plesačica, i Maria Callas - operna pjevačica, ali ih nisam uspjela naći.
To je priča o javnoj kući prirode gdje je sve živo trčalo i plesalo prirodnim pokretima o kojima je svojedobno sanjala Isadora Duncan.
Boravio je tu i slavni ruski književnik Anton Pavlovič Čehov, a glasovita američka balerina Isadora Duncan u svojim je memoarima rado isticala da je osebujne plesne kretnje ramenima " naučila " od opatijskih palmi, promatrajući treperenje njihovih listova na blagom povjetarcu.
U hotelskim sobama s pogledom na otok Cres i otok Krk uživali su razni carevi, kraljevi, vojvode, glumci, pjevači i plesači, a Franjo Josip I., plesačica Isadora Duncan, pjevač Ivo Robić samo su neki od njih.
" If I could say it - - I wouldn ' t have to dance it... " rekla je Isadora Duncan.
Slavna plesačica Isadora Duncan, skladatelj Gustav Mahler, pisci James Joyce i Anton Pavlović Čehov samo su neki od besmrtnih velikana svjetske umjetnosti koji su svoje stvaralačko nadahnuće nalazili u Opatiji, odnosno na cijeloj Liburniskoj rivijeri.
Uostalom, suvremeni ples nikada nije jednostavno dolazio do (kazališne) scene, pa još Isadora Duncan u svojim sjećanjima spominje Charlesa Halléa, koji joj je, kao ravnatelj nove galerije, prvi organizirao plesne večeri u Londonu.
I go to glory) Isadora Duncan, dancer, d. 1927
U 20. stoljeću ovdje su nastupili mnogi svjetski umjetnici kao Maria Callas, Enrico Caruso, Isadora Duncan, Benjamino Gigli, Vaslav Nijinski, Anna Pawlowa, Arthur Rubinstein, Magdalena Tagliaferro, Arturo Toscanini i mnogi drugi.
Inovativnošću se izdvaja Portret sovjetskog skladatelja (Portrait of a Soviet Composer, 1963), koji govori o Sergeju Prokofjevu snimajući uglavnom njegove ruke, a kvalitetom se ističu i Film o Debussyju (The Debussy Film, 1965) te Isadora Duncan, najveća plesačica na svijetu (Isadora Duncan, the Biggest Dancer in the World, 1966).
Marijana Pintar iz Leksikografskog zavoda prva je upozorila na otkriće sjajnih materijala koje čuva gospođa Ranka Novosel, što je i objavila u časopisu Cantus (br. 120, travanj 2003.) pod naslovom Naša Isadora Duncan.
Jedino pijan građanin ogromne Hrvatske može s visine govoriti o sportskim uspjesima Singapura i jedino naš reporter u izravnom prijenosu kune kao zadnji kočijaš TV KALENDAR Srijeda, HRT 1, 12.15 vijenac Na današnji dan, 11. kolovoza 1956. godine, američki slikar Jackson Pollock se autom zabio u drvo, nedavno se fotograf Helmut Newton zabio u zid, tek toliko da James Dean i Isadora Duncan ne budu jedini za koje znamo otprilike najviše to da su poginuli vozeći se.
Nakon prvog brakam Isadora Duncan je okušala sreću s poznatim ruskim pjesnikom Sergejem Jesenjinom s kojim je često boravila i u Hrvatskoj u Opatiji, danas poznatom hotelu Kvarner, a nekada kao Villa Amalia.
Prelijepa Isadora Duncan nije ni mogla sanjati da će nakon ostvarenja svih snova, njezina sudbina završiti tragično. 1927 godina obilježena je u svijetu kao godina tuge jer je upravo tada 49 - godinja Isadora preminula na vrlo, neobičan način.
Plesačica Isadora Duncan je učila nove pokrete gledajući treperenje palmi iz Vile Amalije također djela Schullera.
S capuccinom iz automata u plastičnoj čaši, sjedeći za računalom u internetskom klubu, utipkavam na search njezino ime: Isadora Duncan.
McKinley je preminuo 14. rujna, a dotadašnji potpredsjednik SAD-a Theodore Roosevelt postao je 26. američki predsjednik. 1927. - Tragično je preminula slavna plesačica Isadora Duncan.
Austrijski car Franjo Josip I., književnik James Joyce i plesačica Isadora Duncan samo su neki od mnogobrojnih slavnih gostiju Opatije.
1902. godine - U Opatiji je boravila slavna plesačica Isadora Duncan koja je kasnije zapisala u svojim memoarima da je inspiraciju za svoje treperenje ruku pronašla promatrajući lišće opatijskih palmi.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com