04.03.2005. 16:30 Međudržavno povjerenstvo za Nuklearnu elektranu Krško (NEK) potvrdilo je danas program razgradnje i odlaganja nisko i srednjeradioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško, izvjestili su nakon sjednice povjerenstva ministri gospodarstva Slovenije i Hrvatske, Andrej Vizjak i Branko Vukelić.

Problem je, kažu Zeleni, i zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva i otpada, a rizici nuklearnog postrojenja u odnosu na koristi od dobivene energije su abnormalno visoki.

To su uklanjanje pogonskog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva s lokacije.

Podsjetimo, Srbija je osnovala javnu tvrtku " Nuklearni objekti Srbije ", koje je zaduženo za radioaktivni otpad iz Vinče, a do kraja godine Srbija će se riješiti cijele količine istrošenog nuklearnog goriva i to transportom u Rusiju gdje će se trajno smjestiti na tajnoj lokaciji podno Urala.

Činjenica je kako danas u svijetu ne postoji nijedno trajno odlagalište istrošenog nuklearnog goriva.

Naime donošenjem odgovarajućeg regulatornog okvira vezanih uz sigurnost i zaštićenost nuklearnih programa te veću zrelih tehnologija ponovnog korištenja istrošenog nuklearnog goriva, ovaj izvor će postati obnovljiv, a rezerve procijenjene na stotinjak godina bit će dovoljne za više tisuća godina.

Kad govorimo o zagađenju ne smijemo izostaviti problem istrošenog nuklearnog goriva za koje još nema trajnog i sigurnog rješenja.

EU je pokrenula projekt izgradnje zajedničkog odlagališta istrošenog nuklearnog goriva u Finskoj.

(5) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost će posebnim propisom odrediti načine financijskih osiguranja, načine prijave prometa izvora ionizirajućeg zračenja, radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, načine i rokove obavješćivanja nadležnih tijela drugih država o prometu, uvjete sigurnosti od zračenja i nuklearne sigurnosti te provjeru kapaciteta drugih zemalja za prihvat, odnosno slanje pošiljaka koje sadrže visokoaktivne izvore zračenja.

To je veliki problem s kojim se sve više susreću mnoge zemlje koje imaju nuklearke pa ni Hrvatska nije toga pošteđena jer ima obvezu zbrinuti na svom teritoriju 50 posto istrošenog nuklearnog goriva iz Krškog

Početno se brzo smanjivanje radioaktivnosti istrošenog nuklearnog goriva kasnije sve više usporava, te bi se takvim odlaganjem nakon nekog vremena čak i prosječna radioaktivnost oceana počela zamjetno povećavati.

Nakon početnog razdoblja brzog pada aktivnosti u prvih desetak godina nakon vađenja iz reaktora, radioaktivnost istrošenog nuklearnog goriva još uvijek ostaje u rasponu od 5 x10 16 Bq/m 3 do 5 x10 17 Bq/m 3, čemu odgovara toplinska snaga od 2 kW/m 3 do 20 kW/m 3.

Međudržavno povjerenstvo raspravljalo je i o programu razgradnje i odlaganja niskoradioaktivnog i srednjeradioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NEK-a.

Posebni fisibilni materijal je materijal kod kojeg se može izazvati fisija a uključuje: a) plutonij-239, b) uranij-233, c) uranij obogaćen izotopom 235 ili 233, d) bilo koji materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih, e) drugi fisibilni materijali koje određuje tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti; 13. Nuklearni reaktor je postrojenje koje sadrži nuklearno gorivo raspoređeno tako da u njemu može nastati lančana reakcija nuklearne fisije bez dodatnog izvora neutrona; 14. Objekti u kojima se obavljaju nuklearne djelatnosti su: a) postrojenje s reaktorom snage (nuklearna elektrana, nuklearna toplana, nuklearna propulzija); b) postrojenje s istraživačkim reaktorom; c) rudnik uranija ili torija s postrojenjem za preradu; d) postrojenje za proizvodnju i obogaćivanje nuklearnog goriva; e) postrojenje za preradu istrošenog nuklearnog goriva ili visoko radioaktivnog otpada porijeklom iz reaktora; f) skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se skladišti radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora u količinama koje zahtijevaju primjenu mjera nuklearne sigurnosti i zaštite; g) odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora u količinama koje zahtijevaju primjenu mjera nuklearne sigurnosti i zaštite; h) skladište istrošenog nuklearnog goriva i drugog visoko radioaktivnog otpada porijeklom iz reaktora; i) odlagalište istrošenog nuklearnog goriva i drugog visoko radioaktivnog otpada porijeklom iz reaktora; j) skladište nuklearnog materijala kategorija I. i II. prema Dodatku II.

Prve dvije vrste potječu iz pogona nuklearnih elektrana, dok treća vrsta dolazi iz postrojenja za preradu istrošenog nuklearnog goriva.

Operateri moraju unijeti u taj dokument sigurnosne mjere koje su provedene ako nisu navedene u pogonskoj dokumentaciji. 5. Za vrijeme prijevoza i skladištenja nuklearnog goriva, korisnik objekta mora: a) osigurati podkritičnost u skladu s definiranim ograničenjima i stanjima, uzimajući u obzir izvanredne situacije navedene u pogonskom sigurnosnom izvješću. b) osigurati hlađenje i odvođenje ostatne topline iz istrošenog nuklearnog goriva. (7) Pogonski propisi: 1. Djelatnosti važne za nuklearnu sigurnost moraju se poduzimati jedino uz dopuštenje korisnika objekta u skladu s pogonskom dokumentacijom i razrađenim postupcima ili pisanim uputama, tako da navedene djelatnosti budu u skladu s odobrenim programima za osiguranje kvalitete, te definiranim ograničenjima i uvjetima, i u skladu s odobrenom dokumentacijom, pod uvjetom da takve djelatnosti ne narušavaju i ne ugrožavaju nuklearnu sigurnost. 2. Pogonske propise mora donositi korisnik objekta za stanja normalnog pogona, nenormalnog pogona i za izvanredna stanja, te ih mora definirati na način da uzimaju u obzir postojeće stanje sustava, struktura i komponenti. 3. Korisnik objekta odgovoran je za poštivanje pogonskih propisa i za njihovu dopunu. 4. Korisnik objekta mora poduzimati redovne preglede pogonskih propisa, primjenjujući iskustva iz stvarnog pogona i iz pogona drugih usporedivih objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, te postojeća saznanja u znanosti i tehnologiji. 5. Korisnik objekta je odgovoran za opremanje kontrolnih soba i pričuvnih kontrolnih soba s potpunim i dopunjenim skupom pogonskih propisa. (8) Redovito održavanje, nadzor i ispitivanje: 1. Korisnik objekta mora provoditi održavanje, nadzor i ispitivanje određenih postrojenja na tehničkoj razini i u intervalima tako da pouzdanost i funkcioniranje određenih postrojenja budu u skladu s projektom i ocjenama danim u sigurnosnom izvješću. 2. Korisnik objekta mora provoditi održavanje i pogonske preglede određenih postrojenja u skladu s programom nadzora pogona i nadzora prema posebnim propisima.

Druga revizija Programa razgradnje i odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) iz NE Krško službeno je započela u rujnu 2008. godine od strane APO Agencija za posebni otpad, Zagreb i ARAO Agencija za radioaktivne otpatke, Ljubljana, a nakon usvajanja Projektnog zadatka na 8. sjednici Međudržavnog povjerenstva.

Svi nastali učinci će se smatrati dijelom prvobitnog pretpostavljenog začetnog događaja. 10. Projekt mora uključiti djelovanje različitih kombinacija pojedinih slučajnih događaja koji bi mogli imati za ishod nenormalan pogon ili izvanredne uvjete. (9) Protupožarna zaštita: 1. Oprema važna za nuklearnu sigurnost nuklearnog postrojenja mora biti projektirana tako da se postignu slijedeći ciljevi: a) sprječavanje požara; b) identificiranje, signaliziranje i gašenje požara; c) lociranje požara koji nisu ugašeni. 2. U projektima se moraju koristiti nezapaljivi materijali, materijali koji ne šire vatru i strukture koje imaju protupožarnu otpornost. 3. Nuklearna postrojenja moraju imati protupožarnu opremu, koja će biti projektirana i postavljena tako da, ako se pokvari ili nije ispravno postavljena, nema utjecaja na funkcionalnost postrojenja odnosno opreme važne za nuklearnu sigurnost. 4. Protupožarna oprema i protupožarni sustavi moraju biti kvalificirani. 5. Projekt mora uključiti procjenu rizika od eksplozije ili požara kako bi se odredila potrebna otpornost na požar radi sastava vatrogasne jedinice. (10) Zaštita od vanjskih fenomena: 1. Nuklearna postrojenja moraju biti tako projektirana da za vrijeme prirodnih katastrofa koje se mogu dogoditi ili tijekom događaja uzrokovanih ljudskim djelatnostima izvan nuklearnog postrojenja ili tijekom njihovih kombinacija, bude moguće: a) sigurno obustaviti nuklearno postrojenje i zadržati ga u stanju podkritičnosti; b) odvoditi ostatnu toplinu iz jezgre reaktora, istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada; c) održavati ispuste radioaktivnih tvari ispod propisanih vrijednosti. 2. Neovisno o uvjetima za fizičku zaštitu nuklearnih postrojenja i nuklearnih materijala propisanih posebnim propisima, kod projektiranja mora se voditi računa o: a) najozbiljnijim prirodnim fenomenima u prošlosti zabilježenima na području gdje će biti smješteno nuklearno postrojenje, imajući u vidu ograničenu točnost u pogledu intenziteta i vremena pojavljivanja; b) kombinaciji učinaka fenomena uzrokovanih prirodnim uvjetima i ljudskim djelovanjem. 3. Sigurnosne zone moraju biti predviđene kako bi se zaštitila nuklearna postrojenja od vanjskih fenomena prouzrokovanih prirodnim uvjetima ili ljudskim djelovanjem. (11) Kontrolne sobe: 1. Nuklearna postrojenja moraju biti opremljena prostorijama za upravljanje pogonom (u daljnjem tekstu: kontrolne sobe), u kojima se nuklearno postrojenje može sigurno i pouzdano nadzirati i upravljati u svim stanjima. 2. Kontrolne sobe moraju biti projektirane tako da se, uvažavajući zaštitu zdravlja zaposlenika, u njih može ući i u njima boraviti na siguran i za zdravlje ljudi neškodljiv način čak i u izvanrednim uvjetima.

Zabranjen je izvoz radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva radi odlaganja u određeno mjesto koje se nalazi južno od 60 stupnjeva južne zemljopisne širine.

Projekt odlagališta radioaktivnog otpada mora uključivati: a) osiguranje odgovarajuće izolacije radioaktivnog otpada ili istrošenog nuklearnog goriva uzimajući u obzir njihova svojstva, karakteristike lokacije i druge sigurnosne aspekte u vezi s pogonom odlagališta radioaktivnog otpada i prestankom pogona odlagališta; b) osiguranje pogonskih djelatnosti, plan za hermetičko zatvaranje odlagališta i druge faktore koji doprinose zaštiti pohranjenog radioaktivnog otpada i stabilnosti lokacije odlagališta; c) definiciju strukturnih barijera, koje nadopunjuju prirodne karakteristike lokacije, i zajedno sprečavaju ili usporavaju oslobađanje radionuklida iz uskladištenog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u okoliš, tijekom dugog vremenskog perioda; d) uvjete za gravitacijski odvodni sustav i mjerenje aktivnosti skupljene odvodne vode; e) uvjete za provedbu nadzornih i kontrolnih programa kako bi se provjerila sposobnost sustava da spriječi oslobađanje radionuklida u okoliš s ciljem smanjenja potrebe aktivnog održavanja barijera i praćenja tijekom perioda nakon hermetičkog zatvaranja; f) osiguranje roka institucionalnog nadzora i djelatnosti koje je potrebno poduzeti u pogledu aktivnih i pasivnih dijelova odlagališta; g) preliminarno rješenje za pokrivanje i način hermetičkog zatvaranja; h) mogućnosti uklanjanja radioaktivnog otpada, ako se takva mogućnost može razmatrati bez umanjenja razine sigurnosti lokacije odlagališta.

Prihvaćeno je izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava osiguranih u proračunu za prošlu godinu, izvješće o ostvarivanju programa rada te financijsko izvješće Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za prošlu godinu.

Prijepori u javnosti vezani za utjecaj na okoliš, posebice zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva morat će se usuglasiti među dionicima kako bi se omogućila veća primjena nuklearne energije.

problem zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva i otpada koje može biti nisko -, srednje i visoke radioaktivnosti.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici odobrila izmjene statuta Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško.

5. problem zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva (visokoradioaktivni otpad), te nisko i srednje aktivnog otpada.

Pod posljedicama ne smatramo samo štetu pri mogućoj havariji već tu ubrajamo i zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva koje je i nakon upotrebe toliko radiokativno da zahtijeva specijalne mjere postupanja i skladištenja, te zatvaranje nuklearke nakon isteka roka njezine upotrebe.

U pismu svom slovenskom kolegi ministar Vukelić izvještava između ostalog da: Hrvatska Vlada sukladno Međudržavnom sporazumu u potpunosti prihvaća obvezu da je razgradnja NE Krško, odlaganje nuklearnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, zajednička obveza ugovornih stranaka. Nadalje ministar Vukelić izvještava da je Vlada RH na sjednici, održanoj 28. travnja 2006. godine donijela Uredbu o načinu uplate sredstava za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenog nuklearnog goriva NE Krško. Hrvatski ministar je svog slovenskog kolegu detaljno izvijestio o načinu i dinamici uplate tih sredstava, te stanju na za to posebno otvorenom računu na dan 17. srpnja 2006. U pismu se navodi: Donošenjem Uredbe i uplatom sredstava na račun od strane Hrvatske elektroprivrede d. d. smatramo da se ispunjavaju obveze iz čl. 11, stavak Međudržavnog sporazuma i da nema osnove za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske.

Konačni nacrt traži od svih članica UN-a poštivanje zabrane izvoza u Iran svih opasnih materijala i tehnologija povezanih s obogaćivanjem urana, procesuiranjem istrošenog nuklearnog goriva, reaktorima na tešku vodu te sustavima za balističke rakete.

Najnoviji incidenti u centrali Daiichi u utorak, eksplozija zgrade reaktora broj 2 i požar u bazenu za hlađenje istrošenog nuklearnog goriva u zgradi reaktora br. 4., nakratko su podigli razinu radijacije u krugu elektrane za oko 167 puta više od prosječne godišnja doze zračenja, objavila je IAEA.

A o nuklearnoj energiji ne bih tako olako lupetao jer je njeno korištenje još gluplje od gluposti vlade (vlada) zbog toga jer se problem istrošenog nuklearnog goriva prebacuje na generacije i generacije koje dolaze