S današnjim evanđeoskim odlomkom završava Isusov govor na gori u kojemu je Isus upozorio kako trebamo prihvatiti njegovo naučavanje i kako ga provoditi u životu da bismo postigli kraljevstvo nebesko.

Zato je Isus i došao kao naš Otkupitelj da bi, učinivši ih sudionicima u božanskoj naravi, doveo ljude u sklad s načelima zakona Neba. (Isusov govor na Gori, str. 72 74)

Pročitao je Isusov Govor do kraja.

Kome ih zadržite, bit će zadržani«, prethodio je sljedeći Isusov govor: »Nakon kušnje koja, ako je bila ponizujuća i bolna bila je također spasonosna i nužna, neka uđe u vas mir oproštenja.

Čuli smo Isusov govor na Gori koji nazivamo govorom blaženstava: Blago siromasima, ožalošćenima, krotkima, gladnima i žednima, milosrdnima, čistima srcem, mirotvorcima, progonjenima, jer njihovo je kraljevstvo nebesko (usp.

Petar se zakvačio za Isusov govor o smrti pa je dobronamjerno i prijateljski počeo Isusa odvraćati od takvog završetka života predloživši mu nekakav drugačiji, prihvatljiviji put, ali koji nije i put spasenja.

U homiliji se osvrnuo na Isusov govor na Gori ističući kako je sv. Vinko živio u skladu s blaženstvima.

Teolozi to nazivaju »inlocutio«, Isusov govor njezinu srcu.

Dogodila se prva apostaza, mnogi dotadašnji učenici su ga napustili jer im je Isusov govor bio pretvrda besjeda: " Mnogi od njegovih učenika čuvši to rekoše: " Tvrda je to besjeda

Potjeh, pročitaj malo u Evađelju Isusov govor o farizejima, saducejima,... i onima koji nisu na putu dobra prema čovjeku.

Aplicirajući ove Isusove riječi na egzistenciju poštovanog generala Zbora Imre Agotića, bez imalo suzdržanosti, držim da je on razumio Isusov govor o potrebi da zrno umre, pavši na zemlju.

Koliko bi se više trebali radovati oni koji su predmet te čudesne ljubavi (Isusov govor na Gori, str. 141)

Nakon filma, uz kratak osvrt na ono što smo vidjeli, mladima se navijestila Riječ Božja, Evanđelje o Blaženstvima, Isusov govor na gori ili samo srce Radosne vijesti, a potom je bila kratka kateheza na temu Kako biti svetac u današnjem vremenu?

Netko može imati osobitu oštrinu zapažanja mana drugih, ali svakome tko gaji takav duh Isus kaže: Licemjere, najprije izvadi brvno iz svoga oka pa ćeš tada jasno vidjeti kako da izvadiš trun iz oka bratova. (Matej 7,5) (Isusov govor na Gori, str. 166 168)

Današnji Isusov govor nas također upozorava na zloću kritizerstva.

Osvrćući se na pisanje evanđelista Mateja te Isusov govor na Gori s osam blaženstava kaže da je mnoštvo bilo gladno riječi te da ih je povukla žudnja za božjom blizinom premda je kao i obično bila skrivena ispod znatiželje oko nesvakidašnjeg i čudesnog.

Zbog znakova Isusa slijedi »silno mnoštvo« (6, 2), koje ga nakon čudesnog umnoženja kruha želi »pograbiti i zakraljiti« (6, 14 sl.), što odaje pogrešno shvaćanje znaka, a što potvrđuje i gunđanje na Isusov govor o sebi kao kruhu života (6, 52. 60) te potpun otpad nekih učenika (6, 66).

Je li Vam poznat Isusov govor na gori?

Za njega to je uvod u Isusov govor o kruhu života što je zapravo Ivanovo izlaganje otajstva euharistije.

Radovat ćete se pridonoseći, makar skromno, Njegovoj slavi i blagostanju svojih srodnika. (Isusov govor na Gori, str. 143)

Kad se ta promjena dogodi u vama, bit će vam prirodno živjeti na blagoslov drugima, kao što je prirodno da na grmu ruže cvjetaju mirisni cvjetovi ili da vinova loza rađa ljubičaste grozdove. (Isusov govor na Gori, str. 170) Onaj čije je srce ispunjeno Božjom milošću i ljubavlju prema bližnjima koji propadaju, naći će priliku, bez obzira na to gdje se zatekao, da umornima uputi riječ u pravo vrijeme.

On o tome govori puno ranije u svom evanđelju, u šestom poglavlju, gdje opisuje čudesno umnožavanje kruha i Isusov govor o kruhu živom koji daje život vječni.

To je ono najosnovnije što je potrebno uzeti u obzir da bismo razumjeli Isusov govor, a posebno da bismo razumjeli njegove prispodobe.

Duša koja se božanskom silom odupire kušnji, očituje svijetu i cijelom svemiru djelotvornost Kristove milosti. (Isusov govor na Gori, str. 158) Oni koji svoje živote pokore pod Njegovo vodstvo i posvete ih Njemu u službu, nikada se neće naći u položaju u kojemu se On nije pobrinuo za rješenje.

Narod mu je hrlio i govorio da još nitko nije tako govorio i radio rekao je nadbiskup, poželjevši da i u Godini vjere budemo svjedocima takve Božje civilizacije života, pravde, milosti, dobrote, milosrđa, krotkosti i mira. Isusov govor na gori upravljen je seljacima i ratarima koji natapaju zemlju svojim znojem, a na njih se gleda s visoka i ponekad s prezirom.

Novi zavjet takodjer citira deuterokanon, (a sto cemo sad @sapienti, izbeciti to iz NZ?) Heb 11,35 su jasna aluzija na 2 Mak 7,1 - 42; Lk1, 52 na Sir 10,14. Isusov govor u Iv 10 dogodio se na blagdan posvete Hrama-Hanuku, o cemu citamo u Mak 4,59 i 2 Mak 10,5 - 8. Sv. Pavao u svom razlaganju o spoznaji Boga putem prirodnih zakona u Rim 1,19 - 20 jasno se nastavlja na Mudr 13,1 - 9 i Sir17, 8 dok se u opisu posljedica idolopoklonstva nadovezuje na Mudr 11,15 - 16; 12, 23 - 27 Naposljetku i Euharistiski govor u Iv 6 aluzija je na Sir24, 20 - 22

Svetu misu predvodio je mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, koji je rekao da je radosna vijest obilježena križem te dodao da mi (vjernici), kad je naša vjera u pitanju, kao da ne čujemo Isusov govor da učenici nisu nad Učiteljem, da je svaki naš život obilježen križem i trpljenjem. Biskup Šaško, je istaknuo don Boscovi veličinu u svom predanju mladima.

Na četvrtu uskrsnu nedjelju kroz sve tri liturgijske godine imamo odlomke iz Iv 10. To je Isusov govor u Jeruzalemu o blagdanu Sjenica, smješten neposredno nakon ozdravljenja slijepca od rođenja.

Tako Isusov govor pospješuje rast kršćaninove kritičnosti prema svim izvanjskim postupcima koji licemjerno prekrivaju probitačne interese i postaju podnebljem koje guši oduševljenje za istinske vrednote Božje riječi.

Ali ako bolje razmotrimo Isusov govor, vidjet ćemo da nije tako.