Autori istraživanja su: dr. sc. Nebojša Blanuša, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Dragan Bagić, dr. sc. Ivan Šiber, dr. sc. Marijana Grbeša, dr. sc. Domagoj Bebić, dr. sc.

Zrnca mudrosti raspravi je dao prof. dr. Ivan Šiber, profesor političkog marketinga na FPZ-u, koji je mudro primjetio: " Političari su kao muškarci, a mediji kao žene koje se bezuspješno pokušavaju emancipirati ".

Sastav sudionika, odreda svi iz istog miljea: Zoran Milanović, Vladimir Šeks, Radimir Čačić, Ivan Šiber, Slavica Lukić (Globus), Mladenka Šarić (V. list) i moderator Špranja.

U sklopu predavanja Poslijediplomskog specijalističkog studija Marketing posebnih područja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gostovao je prof. dr. sc. Ivan Šiber sa vrlo aktualnom temom političkog marketinga.

Ivan Šiber napomenuo je kako da bi određeni politički sustav mogao funkcionirati, u njega moraju biti uključeni građani koji u njemu znaju i mogu funkcionirati, jer lošu vlast biraju dobri građani koji ne izlaze na izbore, te pritom politički sustav usporedio s hardware-om, a građane sa software-om demokracije.

Iz sadržaja Nenad Zakošek Ideološki rascjepi i stranačka preferencija hrvatskih birača Ivan Šiber Povijesni i etnički rascjepi u hrvatskom društvu I.

Eksperti, npr. profesor Ivan Šiber, izjavljuju u jednim dnevnim novinama kako se u nas 1990. društvo raspalo, a novo još nije zaživjelo.

Ivan ŠIBER Ozbiljno novinarstvo traži ozbiljno društvo i ozbiljnu politiku.

Najveći kompliment koji bih mogao dati Budiši jest da je on desni centar, što je sasvim legitimno, ali je problem u tome što je sama liberalna ideja, povijesno gledajući, lijeva ideja, jer se suprotstavlja konzervativizmu smatra dr. Ivan Šiber.

Branko Caratan upozorava da ' propisi za medije dozvoljavaju ljudima da se u prvi plan dovedu egzibicionisti ', a njegov kolega Ivan Šiber ide i korak dalje napominjući da ' potpuni marginalci vladaju našim ekranima '.

Skupu su se zatim redom obratili Peter Kuzmič, predstavnik Evanđeoske pentekostne crkve, koji je istaknuo potrebu za otvorenim dijalogom i naglasio postojanje represivne tolerancije koja, unatoč slobodi, ignorira i marginalizira manje vjerske zajednice; Žarko Andričević, predstavnik Budističke zajednice koji se također zalagao za religijski pluralizam u kojem nitko ne treba smatrati svoju religiju najboljom; Mario Dučić, predstavnik Crkve cjelovitog Evanđelja koji je rekao da postoje vjerske zajednice koje nisu sklopile ugovor s Republikom Hrvatskom te nemaju Ustavom zajamčena prava; Nermin Botonjić, predstavnik Islamske zajednice koji je istaknuo vjeru kao snagu koja oplemenjuje, ali je osudio vjersko nasilje i netoleranciju; Željko Tanjić, predstavnik Katoličke crkve koji je, govoreći o kontekstualizaciji i svemu što je hrvatsko društvo prošlo zadnjih dvadesetak godina, naglasio da još dobro surađujemo te da ljudi traže putove pomirenja, suživota i praštanja, ali je istaknuo da se u razgovorima o međukonfesionalnoj suradnji često zaboravlja činjenica da se misioniranje manjih vjerskih zajednica vrši među katoličkim vjernicima; Luciano Moše Prelević, predstavnik Židovske zajednice, koji je naglasio premalu zainteresiranost medija za manje vjerske zajednice, a govoreći o biblijskom načelu ljubi bližnjega svojega spomenuo je kako se hebrejski jezik u tom retku ne služi akuzativom već dativom te bi ovaj biblijski redak mogao glasiti ljubi prema bližnjemu svome i time istaknuo aktivnu službu i ljubav koju trebamo imati jedni prema drugima što bi poboljšalo suradnju; Dragutin Matak, predstavnik Kršćanske adventističke crkve, koji je govorio o načelu obzirnosti kojeg je također crpio iz biblijskog primjera nejedenja mesa žrtvovanog idolima u Poslanici Korinćanima te je naglasio da je obzirnost preduvjet našeg suživota i suradnje jer znanje nadima, a ljubav izgrađuje; Željko Mraz, predstavnik Saveza baptističkih crkava, koji je naglasio da smo svi pozvani u proces učenja o religijskom pluralizmu i međusobnoj suradnji, istaknuvši zajedničke glazbene projekte i nastupe u kojima te vrijednosti mogu izgrađivati posebno mladi; Slobodan Lalić, predstavnik Srpske pravoslavne crkve, koji je izrazio zadovoljstvo zbog mogućnosti vjeroispovijedanja koje njihovi vjernici imaju u Pravoslavnoj crkvi u središtu grada na Cvjetnom trgu, ali je govorio i o neriješenim pitanjima mnogih nekretnina Pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj; Mladen Jovanović, predstavnik Kristove crkve, koji je istaknuo postojanje zajedničkih projekata kao što su Dan reformacije, Dan duhovnog pjesništva, koncerti, zajednička raspodjela humanitarne pomoći, Biblijski institut i slično, i naglasio načelo Nema slobode bez vjerske slobode, ali je zamjerio što se često manipulira brojkama i na taj način klasificira vjerske zajednice; Branimir Bučanović, predstavnik Reformirane kršćanske kalvinske crkve, koji je govorio o protestantskoj radnoj etici utemeljenoj na biblijskim načelima pobožnosti koja uvelike pridonosi izgradnji i suživotu u društvu; Damir Boras, predstavnik Starokatoličke crkve, koji je istaknuo ulogu žene u crkvi i društvu te naglasio navješćivanje Evanđelja koje briše sve podjele u društvu; Marinko Šoša, predstavnik Novoapostolske crkve, koji je naglasio ljubav kao izvorni Kristov nauk koji može riješiti sve prepreke, ali je i naglasio kako njegova crkva nije potpisnica ugovora s vjerskim zajednicama i nema nikakvu pomoć od države te je pozvao sve da se također oslone na vlastite izvore; i na koncu Ivan Šiber, stručnjak za političku psihologiju, koji se založio za prava nevjernika ateista, a govoreći o agnosticima istaknuo je kako je to samo komformistički bijeg od ateizma.

Međutim, sociolog Ivan Šiber s Fakulteta političkih znanosti postavlja pitanje koliko su promjene 2001. godine uopće rezultat fizičkog mijenjanja broja Srba u Hrvatskoj, a u kojoj mjeri " bijega iz identiteta ".

Roman će uz autora predstaviti novinarka i spisateljica Lada Žigo te komunikolog i profesor Ivan Šiber.

Tom će prilikom biti predstavljena i GONG-ova publikacija o političkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj, koju će predstaviti Dragan Bagić, jedan od autora tekstova, i profesori Fakulteta političkih znanosti, Nenad Zakošek i Ivan Šiber.

O važnosti brandiranja Hrvatske u kontekstu približavanja Europskoj uniji te o mogućnostima i načinima poboljšanja hrvatske promocije u svijetu govorili su: dr. sc. Damir Grubiša, prof. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel i prof. dr. sc. Ivan Šiber s Fakulteta političkih znanosti, dr. sc. Miomir Žužul, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, dr. sc. Petar Turčinović, ravnatelj Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, prof. dr. sc. Tomislav Šola, s katedere informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Boris Vukonić s učilišta UTILUS, prof. dr. sc. Tanja Kesić s Ekonomskog fakulteta, mr. sc. Krešimir Rašan, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, mr. sc. Ivan Tanta s Hrvatskih studija i učilišta Libertas, Sanja Bach iz Ministarstva financija, Ivica Vidovic i Edvin Jurin iz McCann Ericksonna, Marijan Bušić iz tvrtke CROATA, Rene Bakalović, gastropublicist, Zlatko Madžar, glazbeni publicist, Boris Ljubičić, dizajner, Ivo Pervan, umjetnički fotograf, Marko Vrdoljak iz tvrtke Five Stars Ltd., Dražen Hochecker iz Turističke zajednice Grada Zagreba te Alan Čupić i Pejo Katić iz tvrtke Zemlja tisuću otoka.

Ivan Šiber: Prvo što dominira našim izborima su povijesni rascjepi, iza toga dolaze socijalni položaji, pa društveni problemi, na četvrto mjesto dolazi pojedinac koji snagom svoje ličnosti na neki način počinje dominirati.

Prof. dr. sc. Ivan Šiber, stručnjak za političku psihologiju, politički marketing i biračko ponašanje, s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZG), od 5. studenog će biti jedan od predavača na Školi za političku komunikaciju, koju organiziraju FPZG i Institut za nove medije i e-demokraciju.

U raspravi će sudjelovati dr. Tonči Vujić, dr. Slaven Letica, dr. Ivan Šiber, dr. Vjeran Zuppa, dr. Nikica Gabrić i dr. Nino Raspudić, a pokušat će dati odgovor na pitanja: jesu li socijaldemokrati postali liberali, zašto u Hrvatskoj nema socijalista, ima li danas komunista u Hrvata te tko su lijevi radikali: od tradicionalne ljevice do virtualne urbane gerile...

Posmrtno slovo HDZ-ova zastupnika Vedrana Rožića (Živio si i umro za Neovisnu Državu Hrvatsku), prof. Ivan Šiber komentira kao poigravanje na tragu imena Nezavisni Dragovoljci Hrvatske, sa znakovitom kraticom NDH.

Profesor dr. Ivan Šiber u ponašanju predsjednika Mesiæa ne vidi ništa neobièno.

Prof. Dr. IVAN ŠIBER O AKTUALNIM SUKOBIMA, SKANDALIMA, SLUČAJEVIMA...

Profesor s Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber kaže da bi on, da vlada, postavio ljude od povjerenja ako udovoljavaju kriterijima, jer to, dodaje, radi i Barack Obama.

Uvodno govore: Kasum Cana, Renata Jambrešić, Furio Radin i Ivan Šiber.

Političari s najviše izgleda i najviše prostora u medijima mirni su i fini kao bubice, a par zrna bibera na ovu »smrtno dosadnu« kampanju, kako ju je opisao sveučilišni profesor Ivan Šiber, bačeno je samo iz skupine autsajdera.

[ 45 ] Ivan Šiber, Vjesnik, 19. i 20. srpnja 2008.

Gledano iz tog aspekta, riječ je o čovjeku iz nekih prošlih vremena, no on je i primjer novim generacijama kako novinar može raditi i drugačije, bolje i društveno korisnije ', poručio je profesor i bivši dekan Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber govoreći o autoru i knjizi, ali i izrazivši pohvalu i Novom listu kao jednom od rijetkih medija koji daje prostor društveno relevantnim sadržajima.

Ivan Šiber, politolog: PRIJELOMNE GODINE Postoji nešto što se zove psiho socijalna epidemija, pa možda stoji usporedba s 1968. kad su se mladi u početku bunili u SAD-u, a to je došlo do Europe, pa i...

O knjizi će govoriti: prof. dr. Vlasta Ilišin i prof. dr. Damir Grubiša, kao recenzenti te prof. dr. Ivan Šiber, urednik knjige.

" Sanader je nakon sramotne haške presude uspio kanalizirati opće hrvatsko nezadovoljstvo u korist HDZ-a i svoje osobno ", komentirao je rezultate istraživanja Ivan Šiber, profesor Fakulteta političkih znanosti.

Profesor Ivan Šiber s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ističe da je sindikalna scena na neki način slika stanja, razvoja i povijesti ukupnog sindikalnog pokreta i položaja radničke klase na ovim prostorima.