Sudjelovalo je oko 120 djece iz dva vrtića; DV Kućica, DV Brat Sunce, te iz osnovnih škola Ivana Duknovića-Marina, Fausta Vrančića, Tina Ujevića, Jurja Dalmatinca, prvi put su nastupili učenici OŠ Meterize, te domaćini iz Katoličke osnovne škole.

TROGIR - Ministarstvo kulture i Grad Trogir su za 250 tisuća funti u Londonu kupili Bogorodicu, reljef čuvenog Ivana Duknovića potvrdio nam je jučer pročelnik Konzervatorskog zavoda Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Splitu Joško Belamarić.

Izložbom će se pokušati ispraviti nepravda nanesena hrvatskim autorima koje se nerijetko svrstavalo među talijanske majstore zbog talijaniziranja njihovih imena, poput Julija Klovića, Ivana Duknovića, Andrije Medulića...

Posjetiteljima izložbe bit će moguće upoznati se s djelima Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca, Ivana Duknovića, Andrije Alesija, Francesca Laurane i drugih kipara i graditelja.

Među biskupima podrijetlom iz Ancone, spominjemo posebno Jakova Turlona, za čije se duge pastirske vlasti u Trogiru (1452. 1483.) naveliko gradi u renesansnom stilu; Andrija Aleši u gotičko-renesansom stilu podigao je novu krstionicu; toranj gradskog sata rad je Nikole Ivanova Firentinca; gotička trifora s Turlonovim grbom ističe se na biskupovoj palači; reljef s likom toga biskupa na grobnoj ploči, djelo Nikole Ivanova Firentinca, izvorno se nalazio u kapeli bl. Ivana Trogirskog, ključnom djelu renesanse umjetnosti na Jadranu, s kipovima Nikole Ivanova Firentinca, Andrije Alešija i Ivana Duknovića.

Ivana Duknovića 4 U blizini maksimirskog parka, a pored križanja Bukovačke i Petrove ulice, prije nekoliko mjeseci otvorila se pizzeria Duksa.

Umjesto pisama, Gobinovi, koji stanuju u Ulici Ivana Duknovića, kroz nekoliko dana u sandučiću su imali gnijezdo s nekoliko jaja.

Iz Trogira, bogatog renesansnim kipovima, bit će izloženo: dva originalna kipa iz kapele sv. Ivana kip sv. Ivana Evanđelista, rad Ivana Duknovića, te kip sv. Ivana, rad Nikole Firentinca, zatim iz crkve sv. Sebastijana kip sv. Sebastiana, također djelo Nikole Firentinca iz 15. st., rad Oplakivanje Krista iz trogirske pinakoteke, rad Nikole Firentinca, a iz Muzeja grada Trogira bit će izložen rad Ivana Duknovića Anđeo s grbom obitelji Čipiko.

To su kameni kip sv. Vlaha, djelo Ivana Duknovića iz 1503., glava dječaka s bifore Kneževa dvora iz 15. stoljeća, majstora Jurja Dalmatica, te dva reljefa sa sv. Jeronimom, nastala u radionici Nikole Firentinca i Andrije Alešija u istom razdoblju.

Između stranica knjižice tako možemo vidjeti reprodukciju škrinje sv. Šimuna iz Zadra (1380), Deškovićevu skulpturu psa koji se češe (1907 - 1908), reljef s likom hrvatskoga vladara iz krstionice splitske katedrale (11. st.), Medovićevu sliku polja vrijesa (oko 1914), reljef Bičevanje Krista iz splitske katedrale Jurja Dalmatinca (15. st.), detalj Posljednje večere s vratnica splitske katedrale Andrije Buvine (13. st.), prikaz mjeseca siječnja s portala trogirske katedrale majstora Radovana (13. st.), triptih Nikole Božidarevića iz dominikanske crkve u Dubrovniku (14. st.), skulpturu anđela Ivana Duknovića iz Trogira (16. st.), sliku Pod osti Ignjata Joba (1928/30), Ruševine Salone Emanuela Vidovića (1898), tablu Gospa u ružičnjaku Blaža Jurjeva Trogiranina (15. st.) ili prikaz srdela Jurja Plančića (1929).

U Trogiru možete pronaći brojna dragocjena umjetnička djela; na fasadama zgrada, na kipovima u kamenu, drvu, na platnima te su neka djela domaćih majstora i arhitekata poput Radovana, Blaža Jurja Trogiranina i Ivana Duknovića, a neka stranih poput Andrea Alessia i Nikole Đovanija Firentinca.

Majstori poput Andrije Buvine, Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca, Andrije Alešija, Franje Laurane i Ivana Duknovića pronijeli su slavu hrvatske umjetnosti diljem domovine, ali i izvan nje.

Izložena su djela umjetnika, među kojima su Antonio i Bartolomeo Vivarini, Lorenzo Lotto, Francesco i Girolamo da Santa Croce te Francesco Francia, Bartolomeo Litterini dr. Uz to, prikazana su i djela hrvatskih autora poput Blaža Jurjeva Trogiranina, Dujma Vuškovića, Lovre Dobričevića, Nikole Božidarevića, Jurja Petrovića, Ivana Duknovića, Martina Benetovića, Celestina Medovića i drugih.

Mnogobrojnim majkama i gostima koji su došli podržati izvođače svoje točke izvela su djeca DV Vidici grupa Anđeli te učenici: PŠ Oklaj, OŠ Ivana Duknovića, OŠ Tina Ujevića i Katoličke osnovne škole.

GUSTIRNA Utrčavši u cilj 200 - tinjak učenika Osnovne škole Ivana Duknovića iz Marine i Blizne jučer je krosom simbolično obilježilo završetak asfaltiranja nove ceste Marina Rastovac, a najbolji trkači na ovaj su se način kvalificirali i za odlazak u Zagreb na kros Sportskih novosti u organizaciji Atletskog saveza Hrvatske.

Ministar kulture Božo Biškupić u petak je u Veneciji predao Red danice hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi Lawrenceu Lovetu, utemeljitelju udruge Venetian Heritage koja je, među ostalim, 2000. godine financirala obnovu renesansne kapele sv. Ivana u trogirskoj Katedrali sv. Lovre, s vrijednim radovima Ivana Duknovića i Nikole Firentinca.

Grob Ivana Pavla II. iznad kojega je Bogorodica koja je djelo hrvatskog kipara iz XV. stoljeća Ivana Duknovića, rodom iz Trogira

Iznad groba nalazi se kip Bogorodice s djetetom, rad hrvatskog kipara Ivana Duknovića iz Trogira iz 15. stoljeća.

Umjetnici kao što su Antonio i Bartolomeo Vivarini, Lorenzo Lotto, Francesco i Girolamo da Santa Croce, Francesco Francia, Bartolomeo Litterini, Jacopo Palma Mlađi, Baldassare D ' Anna, Leandro Bassano, Petar de Riboldis, Tomaso Rues, Giovani Bonazza, Francesco Cabianca i dr. svojim su radovima obogatili i osuvremenili našu umjetničku baštinu, dok specifična sinteza mletačkih impulsa s osobitostima lokalne tradicije uvjetuje poticajne okolnosti za nastanak vrijednih domaćih ostvarenja, poput djela Blaža Jurjeva Trogiranina, Dujma Vuškovića, Lovre Dobričevića, Nikole Božidarevića, Jurja Petrovića, Ivana Duknovića, Martina Benetovića i drugih.

Iznad groba nalazi se kip Bogorodice s djetetom, rad hrvatskog kipara Ivana Duknovića iz Trogira iz 15. stoljeća.

Usporedbom s djelima hrvatskoga renesansnog majstora Ivana Duknovića (Trogir oko 1440. - Ankona, oko 1510), reljef se može svrstati u njegov opus.

Reljef " Madone s djetetom " Ivana Duknovića prije odlaska u trogirski muzej vidjeli su ministri u Banskim dvorima.

Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Trogiru o 550. obljetnici rođenja Ivana Duknovića, Trogir 1996, str. 231 - 257.

POTVRĐENA ATRIBUCIJA Ako ovaj reljef usporedimo s reljefom istog motiva koji se nalazi u Museo Civico u Padovi (Katalog izložbe Dal Medioevo a Canova: sculture dei Musei civici di Padova dal Trecento all ' Ottocento, kat.br. 34 s ilustracijom, Padova, Musei civici agli Eremitani, veljača-srpanj 2000), i prihvatimo njegovu atribuciju kao djelo Ivana Duknovića, onda je i reljef u Galeriji Katz zasigurno djelo istog majstora, premda ne i iz istog razdoblja.

Zagreb, 28. travnja Priča o otkriću nepoznata reljefa hrvatskoga renesansnog kipara Ivana Duknovića Bogorodica s djetetom započeta sredinom travnja kada je na stranicama »Vijenca« objavljen tekst u kojem povjesničarka umjetnosti Flora Turner Vučetić upozorava na to djelo i njegovu vrijednost za hrvatsku kulturu te apelira za njegov povratak u autorovu domovinu brzom je akcijom Ministarstva kulture sretno privedena kraju.

Bogorodica s djetetom uskoro će biti postavljena u Muzeju grada Trogira uz još šest djela Ivana Duknovića, velikoga hrvatskog majstora koji je dotak-nuo i vrhove svjetske renesanse.

Ove godine također s nestrpljenjem očekujemo potvrdu obljetnica 500. godišnjica smrti Ivana Duknovića (Iohannesa Dalmate), kipara i arhitekta i 500. godišnjica rođenja Marina Držića, komediografa i liričara, koje će biti obilježene različitim događanjima u zemlji i svijetu.

TROGIR - Učenici drugog razreda marinske OŠ Ivana Duknovića su jučerašnji dan umjesto u učionici proveli u parku prirode na Pantani kod Trogira.

Hrvatska je, naglasio je, ponosna na svoje umjetnike i znanstvenike koji su u svom radu ostavili vrijedna djela u Domovini i inozemstvu, posebno na one koji djelovali u Rimu, spomenuvši astronoma, filozofa i matematičara Ruđera Boškovića, kipara Ivana Duknovića, slikara Julija Klovića, filozofa i humanista Franu Petrića, liječnika Gjuru Baglivija.

U katedrali su također: krstionica iz 1464, rad kipara Andrije Alešija; osmerokutna kamena propovjedaonica iz 13. stoljeća; gotičke klupe za kor; ciborij iz 14 st.; slike lokalnih i talijanskih majstora; gotička kapela Sv. Jeronima iz 1438; i kapela Blaženog Ivan Ursinija - najljepši spomenik renesanse u Dalmaciji, rad Nikole Firentinca, Ivana Duknovića i Andrije Alešia iz 15. stoljeća.