Izložba Paper works umjetnika Ivana Picelja otvorena je u novigradskoj galeriji Rigo.

Govoreći o djelu Ivana Picelja Alviani je istaknuo da je izložba Paper works zaključak njegova dugotrajnog umjetničkog djelovanja.

Pompidou, Pariz, izložbu? Enigma objekta?, zatim retrospektivu? Gabrijel Jurkić od secesije do impresije?, izložbu radova Ivana Picelja? Kristal i ploha?,? Remek djela francuske renesanse? (iz kolekcije Nacionalnog muzeja renesanse u Ecouenu).

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924). - iz teksta Jasne Galjer objavljenog u drugom godišnjaku HDD-a

U postavu je odjeljak EXAT-a obojen plavosivom bojom prilagođenom tonovima slike Ivana Picelja Kompozicija 54 i detaljima na dva kolaža i crteža (iz zbirke MSU Zagreb) za izložbu Autoput bratstva i jedinstva, autori: Picelj, Richter, Radić i Srnec, koja je održana 1950. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu.

Uz veliku izložbu Ivana Picelja ' Kristal ploha, 1951. 2005. ' otvorenu početkom travnja o. g., koja prvi puta u Zagrebu prikazuje cjelovit opus ovoga osebujnog umjetnika od razdoblja osnivanja grupe EXAT 51 do recentnih radova, Galerija Klovićevi dvori priređuje popratnu izložbu pod nazivom ' Ivan Picelj Muzejski prostor, Connexion 1983. - 1990. '.

Među autorima našli su se klasici ove likovne discipline poput Ivana Picelja, Ede Murtića, Nikole Skokandića i Japanca Masahira Fukude, ali i autori srednje i mlađe generacije kao što su Hana Lukas, Pavo Majić, Sandra Mateljan, Kristina Restović, Japanac Shuji Haruno te Frane Mlinar iz SAD-a.

Na izložbi se mogu vidjeti i radovi Ivana Picelja, grafičara koji je imao veliku retrospektivnu izložbu u Ljubljani na tamošnjem jubilarnom 50. bijenalu grafike.

Sudac kaže da mu u zbirci još nedostaju radovi Ivana Picelja i Vladimira Kristla, koje zbog visokih cijena još nije uspio nabaviti.

Snježana Pintarić otkrila je reljefe Ivana Picelja, Jasna Galjer redefinirala je plakat kao medij radovima Sergija Glumca za Zagrebački zbor.

Na Svom tom crtežu kustosice Daine Glavočić između brojnih radova mogla su se vidjeti i otkupljena djela nekih od viđenijih sudionika izložbe, Jean Messagiera, Richarda Mortensena, Ettore Sottsassa, a na pratećoj izložbi plakata kustosice Ljubice Dujmović-Kosovac zanimljiva kronologija grafičkih rješenja izložbi, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Sandra Đukića

Slike Vlahe Bukovca, Otona Glihe, Željka Hegedušića, Miroslava Kraljevića, Josipa Račića, Vilka Šeferova, Ivana Picelja i Munira Vejzovića našle su svoje mjesto među brojnim novim akvizicijama kojih ove godine ima znatno više nego proteklih.

S obzirom da hrvatska umjetnička scena obiluje umjetnicima koji su poput članova grupe EXAT51 (umjetnici, dizajneri i arhitekti) još sredinom prošlog stoljeća radikalno spajali umjetnost i dizajn, izložba nudi mnoštvo tema za promišljanje, a osobito je zanimljiv i katalog izložbe čiji su autori Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, koji na naslovnici donosi fotografiju Karima Rashida tetoviranog djelom Ivana Picelja s čijim je djelom na izložbi također uspješno doveden u umjetnički kontekst, baš kao i s djelima Ljerke Šibenik, Jurja Dobrovića, Vojina Bakića, Aleksandra Srneca, Vladimira Bonačića, Nikole Šermana i Ivana Kožarića.

Izložit će se, među ostalim, djela Ivana Picelja, Borisa Bućana, Sergija Glumca, a među najvećim otkupima u povijesti muzeja je i cjelovit korpus hrvatske grafike iz zbirke uglednog arhitekta i kolekcionara Edvina Šmita.

Važna djelatnost Grupe bili su razgovori i diskusije što su se održavali u stanu Ivana Picelja u Gajevoj 2 b.

Pariška Galerija Denise Rene ugostit će od 30. listopada do 24. studenog izložbu Ivana Picelja, koja je svojevrsni hommage tom istaknutom hrvatskom slikaru, grafičaru i dizajneru u galeriji koja je od kraja pedesetih godina redovito izlagala i prodavala njegova djela.

Jako je lijepa suradnja s Dubravkom Merlićem koji je za proslavu dovršetka projekta znao donijeti butelje vina iz svog vinograda, Mio Vesović je jednom donio bocu rakije, ekipa od petnaestak ljudi iz Plive se u jednoj prilici potrpala u naš studio sa samo pet raspoloživih stolaca, a pažljivo čuvam posvetu Ivana Picelja kojom zahvaljuje na trudu pri radu na projektu o Exatu.

- Kako je u nekoj galeriji teško promovirati otvaranje novog muzeja, prisjetili smo se 50. obljetnice prve izložbe kipara Vojina Bakića i slikara Ivana Picelja i Aleksandra Srneca u Parizu te odlučili spojiti sjećanje na taj događaj i promociju muzeja.

U sklopu svečanosti zatvaranja, predsjednik Stručnog savjeta prof. Josip Diminić govorit će o 38. MKS-u, predsjednica MKS-a Gorka Ostojić Cvajner govorit će o autoru i 15. dionici Bijele ceste, održat će se promocija grafike Bijela cesta u negativu Ivana Picelja te predstavljanje natječaja Holcim Awards.

Grafika Ivana Picelja tom će prigodom biti dostupna po promotivnoj cijeni od 750 kuna.

U galeriji Međunarodnoga grafičkoga likovnoga centra (MGLC) u Ljubljani 24. listopada otvorena je samostalna izložba hrvatskog umjetnika Ivana Picelja.

Početkom 1960 - ih godina Zagreb je postao, s organizacijom brojnih izložaba Novih tendencija na pobudu Ivana Picelja i na temelju njegovih međunarodnih veza, jedan od najsuvremenijih i najjajčih centara međunarodnoga neokonstruktivističkoga pokreta.

Među ovim plakatima je antologijski plakat Ivana Picelja za Salon 54, izložbu suvremenog slikarstva i kiparstva FNRJ, održanu u Galeriji likovnih umjetnosti Rijeka 1954. godine.

ZAGREB - Veliki opus Ivana Picelja, slikarski, grafički, dizajnerski te reljefi, postavljen je na izložbi Kristal i ploha, 1951 - 2005. u zagrebačkim Klovićevim dvorima.

Koordinatori izložbe s hrvatske strane bili su ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, a ništa, čini se, ne bi bilo bez Ivana Picelja, dobrog duha moderne umjetnosti, kako ga struka i prijatelji od milja nazivaju, koji se preko svojih kontakata s vlasnikom zbirke, Gerhardom Lenzom, zalagao za tako važno gostovanje.

Jedno od ključnih djela Ivana Picelja iz vremena djelovanja u grupi EXAT 51, među rijetkima je koje ne nosi neutralan naziv Kompozicija.

Čini se kako nikada nije dovoljno naglašavati da je hrvatska moderna umjetnička scena šezdesetih godina bila važno mjesto razmjene ideja i kontakata, i iz toga razdoblja potječu značajna i životno određujuća poznanstva, primjerice Ivana Picelja s mnogim europskim umjetnicima.

OPIS RADA: Hommage poznatom plakatu Ivana Picelja za Nove Tendencije.

Dok je tehnika sitotiska bitno odredila taktilne i estetsko-konceptualne kvalitete danas slavnih plakata Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog ili Borisa Bućana za razne kulturne institucije i prakse, tako je na Rutine radove za mamu utjecala tehnologija digitalnog tiska.

Među najranijim izlošcima je plakat Ivana Picelja za izložbu Moderne kroatische keramik iz 1956. Piceljevo rješenje je utemeljeno na exatovskoj težnji apstrahiranoj formi, funkcionalnosti, te brisanju razlika između čiste i primijenjene umjetnosti.