Južnslavensko pitanje od Ive Pilara napisano 1912. nisam oko toga siguran.

Bavio se kulturnom i političkom problematikom 19. i 20. stoljeća, povijesti medija, hrvatskim iseljeništvom te životom i djelom dr. Ive Pilara.

Klasična priča ljepotice i zvijeri je, sada već, često ponavljana priča njihova je zvijer neukrotiva i leži prljava poput iskorištene prostitutke koja je obavila posao pored instituta Ive Pilara.

Donedavno nepoznati spis hrvatskoga političkog filozofa Ive Pilara " Spomenica u pogledu organizacije obrane i otpora hrvatskoga naroda u sadanjoj njegovoj situaciji " objavljen je prvi put u časopisu za društvene i humanističke studije " Pilar " br. 10 (2010.), a priređivači Tomislav Jonjić i Zlatko Matijević smatraju kako je spis nastao u drugoj polovici 1932. godine.

1932. Nakon smrti Ive Pilara gasi se aktivnost Sociološkog društva radi, prema Dinku Tomašiću, političkih animoziteta i ideoloških nesuglasja među njegovim članovima.

Ako možeš nabavi knjigu od dr Ive Pilara Južnoslavensko pitanje i od Savića Markovića Štedimlije Zavjera protiv svjetskog mira pa malo vidi jednu drugačiji opciju.

Sažetak: Nikada do danas nije bilo zasnovano sustavno istraživanje djela i života dra Ive Pilara (1874. - 1933.), teoretičara hrvatske modernizacije, čije ime s razlogom nosi Institut društvenih znanosti u Zagrebu, nositelj ovoga projekta.

Pače, smatra se da je on utemeljio Katolički list (1849.), glede cilja« da suzbije ponovno afirmiranje ćirilometodske ideje u 19. stoljeću ». [ 67 ] Susljedno tomu, u povodu tisućljetnice Svetih Apostola (19. svibnja 1863.), znakovito je njegovo pastirsko pismo Notum vobis est. [ 68 ] U tom se pismu in nuce (raz) otkrivaju raspaljive ideje Strossmayerova« jugoslavenskog klerikalizma », koje će kasnije, posebice preko Ive Pilara, osvijestiti suvremena hrvatska kritička povjesnica. [ 69 ] Štoviše, postavlja se aksiom, da« ako je u Hrvatskoj uopće bilo klerikalizma, onda je mogao biti samo u funkciji stvaranja jugoslavenske države, dakle jugoslavenski klerikalizam ili, kraće rečeno, jugoklerikalizam ». [ 70 ] U svakom slučaju, ponovimo, na njegove je zlokobne posljedice još 1860 - ih dalekovidno upozorio kardinal Haulik.

Voluminozno djelo Ive Pilara Das sĂźdslavische Problem im Habsburgreiche (Zagreb, 1918) najozbiljnija je monografija o južnoslavenskom pitanju iz redova hrvatske inteligencije.

Uz rasprave Zoran Grijaka, Aleksandra Gačića i Stipe Kutleše broj u Prilozima donosi, uz bilješku Ivana Rogića, članak Ive Pilara iz 1927. godine O sistematizovanju socijologije, a Gradivo je posvećeno odnosu Ive Pilara i Hrvatske seljačke stranke početkom tridesetih godina 20. stoljeća...

Obilježavajući 20. godišnjicu osnutka i rada Instituta Pilar Područni centar Instituta Pilar u Dubrovniku u suradnji s Narodnom knjižnicom Dubrovnik organizirao je 12. rujna 2011. tribinu na kojoj su dr. sc. Zlatko Matijević i dr. sc. Zlatko Hasanbegović predstavili život i političku misao dr. Ive Pilara, a ravnatelj Instituta prof. dr. sc. Vlado Šakić problematiku hrvatskog identiteta u europskom kontekstu

A te je godine objavljena i studija Ive Pilara Secesija, što se može piše u katalogu izložbe nedavno preminuli Vladimir Maleković, pod čijim je vodstvom započela priprema projekta učiniti kao isticanje bizarnosti, ali je od iznimna kulturološkog značenja

I za pseudonima Suedland skriva se ime pravnika, povjesničara i začetnika hrvatske geopolitike Ive Pilara, a studiju Die Suedslawische Frage und Weltkrieg " objavio 1918. u Beču.

Prvi svezak Prinosa za proučavanje života i djela dra Ive Pilara, istaknutoga znanstvenika i političara, pojavljuje se gotovo sedamdeset godina nakon tragičnoga završetka njegova života, pod nikada do kraja razjašnjenim okolnostima.

Prvi Ugovor koji smo potpisali odnosi se na trajnu pohranu pisane baštine dr. Ive Pilara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici koju su obiteljski nasljednici darovali Institutu u trajno vlasništvo.

Tvrtko Jakovina, da je samo jednom pročitao djelo crnogorskog povjesničara Savića Markovića Štedimlije (Zavjere protiv svjetskoga mira "), ili Južnoslavensko pitanje " od dr. Ive Pilara, ili svojih prethodnika na Odsjeku za povijest Filozosfkog fakulteta u Zagrebu, profesora Rudolfa Horvata (Hrvatska na mučilištu "), i profesora Miroslava Brandta i njegova znanstvena djela, analize, usporedbe, metodološke obrade, i povijesne zaključke, ne bi govorio gluposti o tome da je stvaranje Prve Jugoslavije bilo nešto apsolutno najpozitivnije " za Hrvatsku.

U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti " Ive Pilara ", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba [ nedostaje izvor ], a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima.

To su: istraživanje demokracije, dobre uprave i lokalnog razvoja, integralne održivosti i održivog razvoja, javnog mnijenja i masovnih medija, kvalitete življenja, međuljudskih razlika, mira, ratnih sukoba i terorizma, obitelji, djece i mladih, poduzetništva, socijalnog identiteta i socijalnih devijacija, života i djela dr. Ive Pilara, kulture, populacijska istraživanja, istraživanje religije, istraživanja tehnologije i inovacijskih sustava, urbane i ruralne studije, urbane i lokalne povijesti, znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala itd.

Isto tako NDH nije zločinačka u samoj svojoj biti kako se danas priča pa i olako zaključuje i osuđuje, niti su Hrvati genocidni kako ih se želi prikazati, NDH nije došla iz vedra neba, ipak je to odraz želeje jednog naroda da pobjegne iz države gdje jednom narodu nije bilo dobro, ipak su se neke stvari događale u toj Kraljevini a pod Beogradom pod čiju čizmu dobar dio hrvata nije želio opet, ipak je Beograd trgovao Hrvatskim teritorijem, netko je branio izdavanje hrvatskih novina, netko je u toj Kraljevini progonio, zatvarao i ubijao hrvatsku intelektualnu elitu poput Ive Pilara ili Milana Šufflaya, na kraju krajeva netko je ubio i Radića i čelnike HSS-a u " narodnoj skupštini " u Beogradu, tako da nije dovoljno samo reći on je bio u NDH i automatizmom je zločinac, NDH je odraz stanja i želja jednog razdoblja, uostalom nedugo nakon uspostave NDH mnogi su toj istoj NDH zamjerili da ide u krivom smjeru, posttvanja Pavelića, uglavnom vrlo kompleksna tema i razdoblje Hrvatske povijesti da bi nekome danas dozvolili da ga stigmatizira i proglašava sve u njemu zločinačkim, zločinac je bio samo režim i pojedinac koji je počinio zločin, ma s koje god ideološke strane bio.

To su socijalni, nacionalni i kulturni identitet, javno mišljenje i masovni mediji, kvaliteta življenja, urbane, ruralne, populacijske, religijske, tehnološke studije, obrazovanje i ljudski potencijali, integralna održivost i održivi razvoj, ratni sukobi i njihove posljedice, obitelj, djeca i mladi, demokracija i dobra uprava, lokalni razvoj i lokalna povijest, migracije, međuljudske razlike, život i djelo Ive Pilara itd.

Uz 78. obljetnicu mučkog ubojstva dr. Ive Pilara

Osobito vrijedna politička ostavština dr. Ive Pilara jest njegovo promišljanje o geopolitičkom položaju Hrvatskog narodnog teritorija za kojeg je tvrdio da je najteži u cijeloj Europi.

S jedne strane to je nastavak ranijih pravno povijesnih studija npr Ive Pilara i Milana Šufflaya, koje zajedno s radovima Filipa Lukasa daju ključne doprinose geopolitičkoj i povijesnoj sintezi za svaki budući hrvatski nacionalni program.

" Tekst dr. Ive Pilara Kriza kapitalizma kao spoznajni i socijalno-politički problem, nastao prije punih osamdeset godina, korespondira sa suvremenošću gotovo jednako kao što su njegova politološka, sociopsihološka i geopolitička razmatranja korisna podloga našim današnjim razmišljanjima o položaju hrvatskog naroda i perspektivama razvitka Hrvatske, ali i o silama o kojima ovisi sudbina cijele Europe. " (Tomislav Jonjić)

Pozdravivši sudionike skupa u ime organizatora, Instituta društvenih znanosti ' Dr. Ive Pilara ' iz Zagreba i Europske akademije za istraživanje života, integraciju i civilno društvo EALIZ iz Austrije, ravnatelj Instituta Vlado Šakić ustvrdio je kako je Hrvatska oduvijek pripadala europskoj obitelji naroda kojoj će se, kako je rekao, kad uđe u EU, ponovno vratiti.

Vlado Šakić, ravnatelj " Ive Pilara ", govoreći o " imperativu konsenzusa ", glavna je ishodišta novih hrvatskih podjela našao u nepravednu modelu privatizacije, medijskom iskrivljavanju stvarnosti te ambiciji tzv. detuđmanizacije.

Pilaru u Hrvatskom leksikonu (Zagreb, 1997.) nespretno je formulirano da je riječ o« nerazjašnjenom samoubojstvu », a mogućnost ubojstva uopće se ni ne spominje (sv. II, 261). (4) Usp. u ovome broju:« Bibliografija radova Ive Pilara ». (5)« Životopis Ive Pilara », GP, 1/2001., 269 - 272. (6)« Bibliografija radova Ive Pilara », GP, 1/2001., 273 - 278 i« Literatura o Ivi Pilaru », GP, 1/2001., 279 - 281. (7) Usp. u ovome broju:« Bibliografija radova o Ivi Pilaru »i« Novoobjavljena građa o Ivi Pilaru (nakon 2002.) ». (8) Prijatelju i istomišljeniku Dušanu Plavšiću 1897. javlja iz Beča Légerovu parišku adresu. (Stjepan MATKOVIĆ,« Ivo Pilar: Pisma Dušanu Plavšiću/1897. - 1898./», GP, 2/2002., 160.) (9) Preslik je objavljen u GP, 2/2002., 166. (10) Antun Pavešković,« Književna publicistika Ive Pilara », GP, 1/2001., 23 - 37. (11) Zbog nedostupnosti u današnje doba, taj je tekst u cijelosti ponovno tiskan u GP, 2/2002., a priredile su ga i bilješkama popratile Mira Kolar i Elizabeta Wagner (s. 227 - 250). (12) Bila je to brošura Franje Kuhača Anarkija u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, tiskana iste godine u Zagrebu.

Kršnjavi a« Mlade »Josip Frank brošurom U obranu hrvatskih umjetnika (1898.). (13) Ivan ROGIĆ,« Četiri lika Ive Pilara », GP, 1/2001., 15 - 17. (14) O ovom je segmentu Pilarova stvaralaštva tek nakon g. 2000. iscrpno pisano.

KRIŠTO,« Uloga Ive Pilara u hrvatskom organiziranju u Bosni i Hercegovini », GP, 1/2001., 86 - 93. (20) Zoran GRIJAK,« Ivo Pilar i Stadlerova promemorija papi Benediktu XV., g. 1915. », GP, 1/2001., 96, 97 - 98. (21) Z.

MATIJEVIĆ,« Državnopravne koncepcije dr. Ive Pilara i vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera.