Dr. Ivica Raguž je pokušao približiti pojmove mudrosti i znanja kroz teološko promišljanje mudrosti koje se postiže po Kristovu utjelovljenju te odgovoriti na pitanja o odnosu znanja i mudrosti, promicanju mudrosti nasuprot znanju te o biblijskom aspektu mudrosti.

Temeljne teze sadašnjeg pape Benedikta XVI. o odnosu Crkve i politike iznio je dr. Ivica Raguž, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Predavač je dr. Ivica Raguž iz Đakova.

Zahvalio je i svećenicima koncelebratima, među kojima je bio mladima vrlo blizak, don Damir Stojić, dr. Ante Crnčević i dr. Ivica Raguž, te im zahvalio na suradnji sa Sveučilištem.

Trodnevna je proslava započela u četvrtak 2. listopada tribinom »Doneseno je pravo rješenje« u velikoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, koju su predavanjima osmislili dr. Pero Aračić, dr. Andrija Šuljak i dr. Ivica Raguž.

O tome, kristološkom zaokretu i znanstvenim temama Benedikta XVI. govori gost emisije, dr. Ivica Raguž, profesor dogmatske teologije na KBF-u u Zagrebu.

Pročelnik Katedre dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu dr. Ivica Raguž svoj stav o temi obrazložio je u nekoliko teza.

Zbornik, tiskan prigodom sedamdesete obljetnice života fra Marijana Mandaca koji je do sada napisao trideset knjiga, su predstavljali dr. Josip Sopta, provincijal franjevačke Provincije sv. Jeronima, prof. dr. Ivica Raguž i prof. dr. Anđelko Domazet.

Na prvoj u nizu tribina o Apostolskoj ispovijesti vjere o temi " Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje " raspravljali su dr. Pavel Gregorić i dr. Ivica Raguž.

Amen ili kako biti dobar propovjednik naslov je teksta u rubrici Symbolon kojeg potpisuje Ivica Raguž.

Ateističku stranu zastupali su filozof dr. Pavel Gregorić i fizičar dr. Slobodan Danko Bosanac, a vjernike su predstavljali teolog dr. Ivica Raguž i fizičar dr. Branko Guberina.

A obrazovanje i odgoj nisu pitanje tehnike, nego vizije o čovjeku, kaže dr. sc. Ivica Raguž, voditelj Odsjeka za sustavnu teologiju pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i glavni urednik znanstvenog časopisa KBF-a »Diacovensia«.

Ivica Raguž tekstom " S Gospom ' in familiaritate divina ' " razmišlja uz svetkovinu Velike Gospe.

Nakon rasprave i kratke stanke prof. dr. Ivica Raguž (Đakovo) održao je izlaganje na temu Crkva kao mjesto ' proširene savjesti '.

Autori ovih tekstova su: Ante Vučković, Ivan Šaško, Ivica Raguž, Željko Tanjić i Slavko Slišković.

Uvodničari su bili dr. Pavel Gregorić koji se izjašnjava kao ateist i dr. Ivica Raguž, s Katedre dogmatske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta u Osijeku.

Rijetko se može pronaći jedna studija u kojoj se nad identitetom razmatra tako slojevito i detaljno. (Dr. sc. Ivica Raguž)

U svomu osvrtu, Ivica Raguž promišlja O ' teoriji ' i sveučilištu nekoć i danas.

Takve, možda mene i tebe, Isus Krist, Alfa i Omega svijeta, čije riječi nikada neće uminuti, potiče i krijepi svojim izručenjem u ljubavi da promijenimo svoj život, da odmah i sada krenemo putem izručenja Bogu (IVICA RAGUŽ).

O liturgijskim čitanjima promišljaju teolozi: Ivan Šaško, Ante Crnčević, Slavko Slišković, Ivica Raguž i Željko Tanjić.

U srijedu nakon večernje mise u 19,15 h nastavljamo s Večerima kršćanske mudrosti na kojima govori dr. Ivica Raguž iz Đakova, a ovom prilikom na temu: Vjerujem u Isusa Krista: o utjelovljenom Bogu razmatrajući najnoviju knjigu pape Benedikta XVI. Djetinjstvo Isusovo koju će tom prilikom biti moguće nabaviti po promotivnoj cijeni.

Događaji vezani uz objavljivanje karikatura islamskoga proroka Muhameda upozorili su na mnoštvo pitanja i problema na koje nije lako ponuditi jednostavne i jednoznačne odgovore, na što je upozorio i dr. Ivica Raguž u prošlome broju.

Doc. dr. sc. Ivica Raguž održat će ispit iz kolegija Filozofska teologija 17. svibnja u 12:00 sati.

Ivica Raguž: Program zdravstvenog odgoja je protuljudski

Teologija nakon razdruženja kršćanstva i religije«, koje je na stranicama ovoga lista prošle godine izvrsno predstavio dr. Ivica Raguž, ističe da je kršćanstvo sebe vidjelo i doživljavalo kao religiju koja je bila u stanju ne samo pojedincu nego i društvu posredovati odnos sa zadnjim temeljem cjelokupne stvarnosti, ali danas to više nije jer je na mjesto kršćanstva zasjeo kapitalizma koji nam jedini posreduje odnos s krajnjom stvarnošću, s onim što uvjetuje i oblikuje naš život.

Ivica Raguž, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, objavio je u znanstvenom časopisu »Diakovensia« esej o teoriji i sveučilištu (Diakovensia 2011, 30, 383).

Hrvatskoj, u Rijeci je 17. svibnja održana Kulturna tribina Teologije u Rijeci pod naslovom Liturgija, Crkva i teologija u teološkoj misli Benedikta XVI. U dvorani Nadbiskupskoga doma o temi je govorio dr. Ivica Raguž, profesor dogmatske teologije s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Temu su promislili predavači prof. dr. sc. Ivica Raguž i doc. dr. sc. Marija Pehar.

Na početku je prisutne pozdravio dr. sc. Ivica Raguž, koji je ovom prilikom bio moderator tribine.

Uvodno je predavanje, o temi »Teologija nade: protiv beznađa i umišljenosti«, održao profesor dogmatske teologije na đakovačkome KBF-u dr. Ivica Raguž.