Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo pravosuđa je zajedno s Državnim odvjetništvom, policijom i tajnim službama, nakon višemjesečne obrade i prikupljanja dostupne im dokumentacije, završilo izvješće o mreži pomagača, odnosno o tome tko je isplanirao i provodio akciju skrivanja haaškog opuženika Ivice Rajića koji se od 1995. godine, kad ga je Haag optužio za pokolj bošnjačkih civila u Stupnom Dolu 1993. godine, pa sve do 5. travnja 2003. godine, kad ga je u Splitu uhitila specijalna policijska postrojba bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića, skrivao u Hrvatskoj.

Kad Carla Del Ponte u svojim javnim istupima i na sastancima s europskim političarima navodi da Republika Hrvatska ne iskazuje punu suradnju s Haaškim tribunalom, osim slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine često ističe i slučaj Ivice Rajića.

Scott hrvatskoj je vladi uputio strogo povjerljiv dopis u kojem traži odgovore na niz pitanja, od kojih su mnoga bila vezana uz slučaj Ivice Rajića.

Tako je u tom dopisu Scott za pomoć u skrivanju Ivice Rajića direktno optužio bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivicu Jarnjaka i bivšeg šefa SIS-a Markicu Rebića, zbog čega su obojica u prosincu bili saslušavani na policiji.

Naime, iz dokumenata je jasno vidljivo da je strategiju lažnog identiteta Ivice Rajića osmislilo čelništvo Hrvatskog vijeća obrane, u čemu je nesumnjivu ulogu imao i Tihomir Blaškić.

Nejasno je i zašto haaška tužiteljica Carla Del Ponte o skrivanju Ivice Rajića nije pitala Tihomira Blaškića, čiji potpis na oba dokumenta svjedoči da je upravo on bio jedan od glavnih sudionika te prijevare.

Budući da haaška tužiteljica i britanske službe svoje optužbe na račun Hrvatske često podupiru tvrdnjama o tobožnjem hrvatskom skrivanju Ivice Rajića, u interesu hrvatske Vlade trebalo bi biti da se i taj famozni slučaj napokon posve razriješi.

Osim navedenog, del Ponte svoje optužbe na račun hrvatske vlasti temelji i na nedavnom slučaju haaškog optuženika Miroslava Brale, ali, po svemu sudeći, još i više na slučaju bivšeg haaškog bjegunca Ivice Rajića koji se, unatoč suprotnim tvrdnjama službenog Zagreba, godinama, preciznije od 1995. godine pa sve do 5. travnja 2003. godine, kad ga je u Splitu uhitila specijalna policijska postrojba bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića, skrivao u Hrvatskoj.

Što se tiče odluke o prebacivanju haaškog optuženika Ivice Rajića iz BiH u Hrvatsku, ona je uslijedila nakon što je Rajić, prema svjedočenju nekih očevidaca, u Varešu likvidirao nekoliko tamošnjih Hrvata.

Bivši ravnatelj policije najzaslužniji je za uhićenje Ivice Rajića, haaškog optuženika kojega sud tereti za zločine nad muslimanima u Stupnom Dolu kod Vareša, i koji se godinama s lažnom osobnom iskaznicom skrivao u Splitu.

Za zločin u Stupnom Dolu trenutačno se na Županijskom sudu u Zenici sudi i Dominiku Ilijaševiću Comi, jednom od zapovjednika PPN Maturice iz sastava brigade HVO-a Josip Ban Jelačić iz Kiseljaka, bliskom suradniku Ivice Rajića.

Povod je mome pitanju prekjučerašnja Ladišićeva emisija kad je od gledateljstva zatraženo da na osnovi jedne pokajničke izjave Ivice Rajića na srbijanskoj TV postaji presudi " jesu li Hrvati zajedno sa Srbima gađali Sarajevo ".

Na to pitanje Hrvatska će odgovoriti dokumentacijom i činjenicama koje su prije desetak dana predane Državnom odvjetništvu, a koje su prikupljene u slučaju uhićenja Ivice Rajića.

Ponukan izjavama koje je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin dao u intervjuu " Slobodnoj Dalmaciji ", a u kojima u vezi uhićenja Ivice Rajića najavljuje da će i protiv mene biti podnesena kaznena prijava, odnosno da ni ja neću biti amnestiran od odgovornosti, dužan sam poradi hrvatske javnosti Šimi Lučinu odgovoriti sljedeće: U jednom od posljednjih intervjua iznio sam tvrdnju da su ondašnji čelnici MUP-a Ivan Penić, Željko Sačić, Ivan Brzović i Mladen Markač faktički, imali namjeru ubiti, a ne uhititi Mladena Naletilića Tutu.

- Rajić i ja pripremamo obranu, dogovaramo se, ali zasad vam mogu reći da ćemo se o krivnji očitovati negativno - rekao nam je Željko Olujić, branitelj Ivice Rajića, najavivši da će sudskim vijećem predsjedati kineski sudac Lin.

O ulozi Ivice Rajića u tom zločinu može raspravljati i odlučivati samo sud, pa taj aspekt ne želim komentirati.

Kaže kako su u vrijeme dok je Ostojić bio ravnatelj imali povjerenja u aktivnosti koje je poduzimao, da je s njim bio ostvaren koristan operativni kontakt, da im je poznato da je uhićenje Ivice Rajića bilo izvedeno u njegovu aranžmanu i uz asistenciju grupe od njega posebno odabranih policajaca. Čuli su da su i ti policajci otpušteni pa to kod nekih u haaškom tužiteljstvu izaziva sumnje u iskrenost novog rukovodstva policije da aktivno radi u materiji suradnje s MKSJ.

Sustavno rastakanje HRT-a započelo je 08.11.2005. godine kada smo se nakon emisije o ulozi Ivice Rajića u ratu u BiH, oprostili od Tihomira Ladišića.

Zagrebački odvjetnik Anto Nobilo potvrdio je u ponedjeljak navečer da se u pritvoru Haaškog suda dogodio incident između njegova branjenika Tihomira Blaškića i optuženika Ivice Rajića, tvrdeći da je on posljedica dugotrajnih Rajićevih provokacija. Rajić sustavno provocira Blaškića, želeći izazvati incident koji bi iskoristio u neke svoje svrhe rekao je Nobilo Hini.

Pa u sakrivanje ubojica iz Ahmića, Ivice Rajića...

Izručenjem Haaškome sudu Ivice Rajića slučaj Blaškić mogao bi dobiti novu dimenziju.

U političko-obavještajni košmar uključili su se i odvjetnici Ivice Rajića, optuženog za pokolj u Stupnom Dolu, izjavivši da je dokument HIS-a iz 1994. godine koji Blaškića oslobađa odgovornsoti za Ahmiće lažiran.

HAAG - Haaško tužiteljstvo najavilo je u ponedjeljak na Statusnoj konferenciji u slučaju Ivice Rajića proširenje optužnice protiv tog bivšeg zapovjednika HVO-a.

Protiv Ivice Rajića haaško je tužiteljstvo podignulo optužnicu u kolovozu 1995. godine.

Osim što je to rezultiralo Rajićevim otkrivanjem, uhićenjem i izručenjem Haagu, u istrazi koja se vodi nekoliko godina prikupljeni su brojni dokumenti i saslušani mnogi svjedoci, među kojima su i neki bivši ministri, generali i bivši šefovi tajnih službi, te niže rangirani policijsko-vojno-obavještajni dužnosnici od kojih su neki sudjelovali u skrivanju haaškog optuženika Ivice Rajića, ali i ne samo njega, pa se temeljem do sada prikupljenih podataka s velikom sigurnošću može reći kako se odvijalo višegodišnje skrivanje Ivice Rajića u Hrvatskoj, te tko je sve u tome sudjelovao.

Naime, temeljem posebnog izvješća PU splitsko-dalmatinske i iskaza svjedoka, splitsko Općinsko državno odvjetništvo je Istražnom centru Županijskog suda u Splitu u četvrtak podnijelo istražni zahtjev protiv bivšeg pomoćnika ministra obrane generala Ljube Ćesića Rojsa i haaškog optuženika i pritvorenika Ivice Rajića.

Istražni zahtjev je podnesen zbog osnovane sumnje " da su u razdoblju od lipnja 1994. do travnja 1996. u Splitu, Ljubo Ćesić, kao pomoćnik ministra obrane RH, zadužen za personalne poslove, na nagovor i traženje Ivice Rajića, a koji je prema rješenju ministra obrane Gojka Šuška od 7. srpnja 1994. primljen u službu OSRH s danom 1. lipnja 1994. na radno mjesto zamjenika načelnika Odjela Split, Zapovjedništva stana MORH-a, u nakani pribavljanja nepripadajuće imovinske koristi Ivici Rajiću, omogućio nedolazak na posao i neobavljanje radnih zadaća... uz redovitu isplatu mjesečnih plaća, te pravdajući to razlozima obavljanja službe, odobrio (Ćesić, op.a.) Ivici Rajiću i njegovoj obitelji smještaj i boravak u objektu MORH-a u Splitu, hotel Zagreb, Put Duilova 23, bez plaćanja naknade za stanovanje, a na teret Ministarstva obrane iako je znao da Rajić ništa neće raditi, niti dolaziti na posao, pribavivši na taj način Ivici Rajiću nepripadajuću imovinsku korist u visini isplaćenih plaća i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u iznosu od 47.677,36 kuna, te za sada neutvrđeni iznos u visini troškova stanovanja u hotelu Zagreb u Splitu, a sve na štetu Ministarstva obrane RH ".

A optužba da je napadao Državu svodi se na jednu jednostavnu stvar: emisija je pokazala da su tajne službe sustavno štitile osobu optuženu za ratni zločin i temelji se na dokumentima o ulozi Ivice Rajića u Sarajevu.

U Haagu je protiv Ivice Rajića još 1996. podignuta optužnica za ratni zločin.

I on je također izrazio ogorčenje nakon medijskih podvala o napadima HVO-a na Sarajevo. Izjava Ivice Rajića nikako se ne može tumačiti na način kako je to rečeno na HTV-u i u Slobodnoj Dalmaciji.