Izgaranjem fosilnih goriva velik dio oslobođene energije beskorisno odlazi u atmosferu, a tek se manji dio pretvara u koristan rad.

Svi znamo da su šume pluća svijeta i da kroz svoje lišće, procesom fotosinteze, apsorbiraju/pohranjuju CO2, koji pak nastaje izgaranjem fosilnih goriva iz industrije i transporta.

U troposferi se izgaranjem fosilnih goriva (drvo, ugljen, nafta) i biomase oslobađaju ugljikov (IV) oksid, vodena para, ugljikovodici te dušikovi oksidi.

Primjerice, proizvodi na bioosnovi koji nisu biorazgradljivi mogu pozitivno pridonijeti sniženju emisija CO 2 samo ako se spale nakon uporabe, čime se osigurava da emitirani CO 2 zamijeni CO 2 dobiven izgaranjem fosilnih goriva. 3

Klimatske promjene, za koje su ponajviše odgovorni staklenički plinovi što se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, osjetit će se vrlo daleko od polarnih regija ili visokih planinskih područja.

Izgaranjem fosilnih goriva oslobađaju se sumporni dioksid i dušični oksidi, opasni za čistoću zraka.

Posljedice kiselih kiša koje devastiraju okoliš ili smoga pogubnog za zdravlje ljudi treba tražiti u dušikovom sumpornom oksidu koji nastaje proizvodnjom i izgaranjem fosilnih goriva.

Tu se opet javlja pitanje odakle nama vodik, jer za stvaranje vodika treba uložit energiju, bilo izgaranjem fosilnih goriva, bilo nekim drugim putem, od kojih nijedan nije besplatan i čist.

Izvješće ne može predvidjeti vrijeme u budućnosti no UN-ovo tijelo za klimu je reklo da je vjerojatno da će vrijeme u ovom stoljeću biti esktremnije zbog nakupljanja plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva i uništavanja šuma. (Hina)

Izgaranjem fosilnih goriva povećava se koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi.

U sljedećim desetljećima količina CO2 iznosila bi oko 2 % trenutne godišnje emisije plina nastale izgaranjem fosilnih goriva u svijetu.

Efekt staklenika ima vrlo važnu ulogu u zagrijavanju Zemljine površine; Upravo zbog tog efekta na površini Zemlje postoji raspon temperature koji je omogućio nastanak i razvoj života na Zemlji; Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi oduvijek se mijenjala; Izgaranjem fosilnih goriva, koje čovjek koristi kao glavni izvor energije, koncentracija stakleničkih plinova u zadnjih 200 godine mijenja se vrlo brzo, što za posljedicu ima promjene klime; Premda se danas klimatske promjene intenzivno proučavanju, posljedice je tih promjena u budućnosti nemoguće sagledati u cijelosti.

Oni se ispuštaju izgaranjem fosilnih goriva, te kao posljedica industrijskih i poljoprivrednih procesa.

Primarna potrošnja energije u koju ulazi sva energija koja se potroši za grijanje, transport i elektriku dobiva se uglavnom izgaranjem fosilnih goriva (nafta, ugljen, plin).

Osim toga izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene.

Iako se najčešće spominju emisije SO 2 i CO 2, kao negativni utjecaji koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, svaki energetski objekt dodatno utječe na okoliš.

Mora i oceani koji upijaju gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova u atmosferi brzo postaju kiseliji radi porasta ugljikovog dioksida u atmosferi do kojeg dolazi izgaranjem fosilnih goriva.

Negativni utjecaj energetskog sektora na okoliš uzrokovan je najviše izgaranjem fosilnih goriva tako da se sve veća potražnja za energijom u svijetu našla u središtu rasprave o klimatskim promjenama.

Industrijski se dobiva izgaranjem fosilnih goriva (npr. koksa) kao dimni plin, te zagrijavanjem karbonata.

Upotreba kvalitetnih svjetiljki znači i manji utrošak električne energije a posredno i manje emisije štetnih plinova, posebno u svezi s činjenicom da se dobar dio električne energije u Hrvatskoj proizvodi izgaranjem fosilnih goriva u termoelektranama.

No izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem tropskih šuma stvara se velika količina staklemičkih plinova u atmosferi koji vraćaju na Zemlju više topline.

Ugljčni dioksid se ispušta u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva i drugim ljudskim aktivnostima, te je najvažniji staklenički plin koji doprinosi klimatskim promjenama.

Izgaranjem fosilnih goriva kao što su nafta i njezini derivati, te ugljena, te ispuštanjem raznih kemikalija (što otvara sve veće i brojnije ozonske rupe), također se mijenja sastav atmosfere.

Ugljični dioksid (CO 2), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva.

Na radionicama se također redovito ukazuje na nivo javne svijesti u Hrvatskoj koji je izuzetno nizak kada je u pitanju: odgovorno ponašanje prema okolišu i energiji, smanjenje štetnih emisija CO2 u atmosferi uslijed proizvodnje energije izgaranjem fosilnih goriva te smanjenje količine novca koja se izdvaja za potrošenu energiju.

Smatra se da je većinom za ovo zatopljenje odgovoran čovjek povećanjem koncentracije stakleničkih plinova (na primjer ugljik-dioksida) koje nastaje izgaranjem fosilnih goriva u prometu, industriji i proizvodnji energije ", objašnjava nam taj klimatolog.

Novi globalni klimatski sporazum trebao bi zamijeniti Protokol iz Kyota iz 1997. godine koji istječe 2012. Postizanje dogovora neće biti lako zbog velikih razlika u stajalištima bogatih i siromašnih zemalja o tome kako podijeliti teret smanjenja emisija stakleničkih plinova, koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva.

Kao glavni krivac do sada je proglašavan ugljični dioksid (CO2), čija je koncentracija u atmosferi podignuta izgaranjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina).

ne mozes bit toliki prokletnik ici trovat toliku jedinstvenost zivota i planeta izgaranjem fosilnih goriva samo zato jer nemas zarade ako vozis ekonomicno jer svatko moze za razliku od nafte posaditi travu doma i napraviti ulje

Naime, koncentracija zagađivača u zraku prekomjerno se povećava većinom izgaranjem fosilnih goriva (nafte, ugljena i zemnog plina) u industriji i prometu, najviše u urbanim sredinama.