Smatram da se ova odredba ne odnosi na prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenju o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave, budući se prema navedenom određenju, odnosi na situacije izvan ovršnog postupka (prema čl. 3 st. 1 OZ ovršni se postupak pokreće prijedlogom ovrhovoditelja), imajući u vidu i odredbu čl. 55 st. 1 Zakona o javnom bilježništvu koji navodi da se izvršnost javnobilježničkog akta može pobijati prema odredbama (ranijeg) Zakona o izvršnom postupku.

Naime vjerovnikov prijedlog za nastavak ovršnog postupka koji postupak nije ovršni, već se radi o izvršnom postupku, valjalo je odbaciti kao nedopušten iz razloga što se u konkretnom izvršnom predmetu primjenjuju odredbe Zakona o izvršnom postupku, koji ne poznaje institut nastavka ovrhe.

Postojeće zakonsko određenje novčane kazne i njenog izvršenja po službenoj dužnosti u okviru ovršnog postupka koncentrirano uglavnom u čl. 3 te čl. 16 i 16 a Ovršnog zakona, ne odgovara potrebi stvarnih zakonskih, procesnih i životnih okolnosti u kojima se zakon primjenjuje, te se još od vremena Zakona o izvršnom postupku do danas nameće potreba cjelovitog i funkcionalnog zakonskog definiranja izvršenja novčane kazne po službenoj dužnosti, kako u području njenog određivanja tako i u području provedbe, ali i djelotvornog i mjerljivog ostvarenja svrhe kažnjavanja koja se njime želi postići.

S obziram da su pravila o mjesnoj nadležnosti suda utvrđena u Zakonu o izvršnom postupku, pa tako i pravila sadržana u odredbi članka 262. st. 1. ZIP-a, pravila o isključivoj mjesnoj nadležnosti suda to stranke sporazu mom od 3. VII. 1991., na kojeg se poziva prvostepeni sud u obrazlaženju po bijane odluke, nisu mogle prorogirati mjesnu nadležnost nekog drugog suda (arg. iz 61. 70. st. 1. ZPP-a u vezi sa č1. 14. ZIP-a) pa tako i Okružnog privred nog suda u S. "

Pretpostavke za određivanjem privremene mjere za osiguranje novčanog potraži vanja kakav je konkretni slučaj jesu: 1. ako je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svojega novčanog potraživanja i 2. opasnost da će bez takve mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način raspolagati njima (čl. 265. st. 1. Zakona o izvršnom postupku NN 53/91 i 91/92).

Na taj način vjerovnik je osigurao svoje potraživanje založnim pravom na pokretninama, a prema odredbi čl. 251 c. preuzetog Zakona o izvršnom postupku (53/91, 91/92).

Promatrajući institut u vremenskom rasponu od Zakona o izvršnom postupku do danas i zadnje Novele Ovršnog zakona iz 2005. Uočava se kontinuitet odsutnosti cjelovitog i sistemskog rješenja izvršenja novčanih kazni po službenoj dužnosti, te nemogućnost utvrđivanja načina i standarda postupanja sudova u izvršenju tih sankcija.

Instituti novčanih kazni kao i njihovo izvršenje po službenoj dužnosti u okviru Ovršnog zakona nisu definirani u posebnom članku ili glavi tog zakona, iako je novčana kazna i njeno izvršenje po službenoj dužnosti stalni institut Ovršnog zakona, ranije Zakona o izvršnom postupku.

" Tužba iz čl. 54. Zakona o izvršnom postupku (Narodne novine 53/91 i 91/92, u daljnjem tekstu: ZIP) jest opoziciona tužba koja po svom pravnom karakteru ima značaj pravnog lijeka.

U izvršnom postupku sud više ne može raspravljati o osnovanosti tužbenog zahtjeva jer se radi o presuđenoj stvari (). "

U prvom izvještaju te komisije, napisanom 16. travnja 2004. godine, ustanovljeno je da je Palada potkradao stranke u izvršnom postupku, uzimao od njih novac koji nije polagao u računovodstvu.

Uz suradnju članova Katedre V. Belajca i M. Dike, S. Triva napisao je i redigirao knjigu Sudsko izvršno pravo (dva izdanja: 1980. i 1984.), teoretsku kritičku obradu sistema novog sudskog izvršnog prava inauguriranog Zakonom o izvršnom postupku iz 1978.

Pri tome nije odlučno što su parnične stranke sporazum nazvale " ugo vor o ugovornom založnom pravu " jer bi se odredbe ZPUP-a na sporni odnos između stranaka trebale primijeniti pod uvjetom da se predmet spora odnosi na ugovorno založno pravo odnosno kada bi se tužitelj (kao vjerov nik) koristio ovlaštenjem da se namiri iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom u izvršnom postupku (arg. iz članka 201. st. 1. ZPUP-a).

POŠTOVANI može li itko odgovoriti na pitanje: Imam li pravo na zatezne kamate u izvršnom postupku a evo kako stvari stoje: Sudac je tražio vještaka, da utvrdi kopletan dug na dan 18.12.2007 godine, što je vještak i učinio, međutim riješenje suda došlo je tek 25.8.2009 godine, da osiguranje mora platiti izračunatu sumu ali nije platilo sve do 20.5.2010 godine.

Osigurati se može potraživanje koje se može ostvariti u izvršnom postupku, pa slijedom toga nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje privremene mjere, kada vjerovnik ističe u parnici konstitutivni tužbeni zahtjev.

Obzirom da vjerovnik nije udovoljio zaključku suda, sud je pozivom na odredbu čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku a u svezi sa čl. 14. Zakona o izvršnom postupku obustavio izvršni postupak kako je to opisano u toč.

Prema zakonu o Izvršnom postupku nije bilo moguće predlagati nastavak izvršenja (ovrhe) na drugom predmetu ili sredstvom ovrhe, Zakonom o izvršnom postupku to nije bilo određeno.

Čl. 2 Zakon o izvršnom postupku Postupak izvršenja i postupak osiguranja pokreću se na prijedlog vjerovnika.

Čelnici vojvođanske vlade, pozivajući se na podatke iz Banke, ističu da nije pričinjena šteta jer je " izvršni postupak u tijeku, a ovlašteni procjenitelj u izvršnom postupku naplate kredita i izdanih jamstava pozitivno je procijenio njihovu naplativost ".

Dvadeset i dva zastupnika su stoga predložili izmjene Zakona o izvršnom postupku FBiH, međutim kako se Vlada o tim promjenama nije mogla izjasniti jer na sjednici nije bilo dovoljno njezinih članova, izjašnjavanje je odgođeno nakon ljetne stanke u radu parlamenta.

Ovdje se jedino može eventualno analogno primjeniti odredba iz čl. 35. st. 3. Zakona o izvršnom postupku (Narodne novine br. 53/91 i 91/92).

" Prema čl. 21. st. 2. Zakona o izvršnom postupku (preuzet iz NN, 53/91 i 91/92 - dalje ZIP), vjerodostojna je isprava i ček s protestom i povratnim računom kad je to potrebno za zasnivanje potraživanja.

Po čl. 21. preuzetog Za kona o izvršnom postupku (NN 53/91 - dalje: ZIP), izvršenje radi ostva renja novčanih potraživanja pravne osobe određuje se na temelju vjero dostojne isprave.

Deset godina kasnije 2004 godine, u ovršnom postupku koji nije provođen sukladno Zakonu o izvršnom postupku po kojem je i započet, pojavljuje se kao ovrhovoditelj HBOR, iako je nad dužnikom Fonda za privatizaciju okončan stečaj još 2003 godine, a tvrtka brisana iz sudskog registra.

" Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN, broj 53/91) u vezi s odredbom čl. 14. Zakona o izvršnom postupku, ovaj sud nalazi da u prvostupanjskom postupku nije počinjena nijedna od apsolutno bitnih povreda odredaba postupka te da je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe Zakona o izvršnom postupku oglašavajući se mjesno nenadležnim za raspravljanje i odlučivanje u ovome izvršnom predmetu, ali se pogrešno pozvao na odredbu čI. 194. Zakona o izvršnom postupku kada se oglasio mjesno nenadležnim.

Prema odredbi čI. 70. Zakona o izvršnom postupku, vjerovnik može predložiti da sud donese rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima ne naznačujući mjesto gdje se stvari nalaze.

Prinuda se provodi u drugom, izvršnom postupku.

S druge strane svakom izvršnom postupku ne mora prethoditi parnični postupak, jer se prinudno provode i odluke donesene u nekim drugim kognicijskim postupcima (krivični, upravni i sl.), pa i na temelju nekih isprava koje nemaju karakter odluke.

Prvenstveno u ovom postupku primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku (Službeni list br. 20/8, 6/82, 79/87, 57/89, 20/90, 35/91 i Narodne Novine br. 51/91, 91/92, nastavno ZIP) jer je odredbom čl. 309 Ovršnog zakona (narodne novine br. 57/96, nastavno OZ) propisano da će se postupci koji su u tijeku dovršiti po odredbama zakona koji su važili do supanja na snagu OZ.

O pravnom lijeku protiv rješenja od 26. siječnja 2005. nije nadležan odlučivati sud koji je donio rješenje - prvostupanjski sud, jer prema odredbama Zakona o izvršnom postupku remonstrativni pravni lijek je samo prigovor protiv rješenja o izvršenju (čl. 48 i 49 ZIPa).