Jan Fabre u filmu Problem (2001.) kaže: Hodao sam sam sedam noći i sedam dana i napravio sam neku vrstu kugle koja je dvostruko veća od mene.

Kada govorimo o predstavi " Car neuspjeha " riječ je o koprodukcijskoj predstavi Zagrebačkog kazališta mladih i Troubleyn/Jan Fabre, VZW iz Antwerpena u kojoj glumi Frano Mašković.

O pčinjenost kukcima? čini mi se ipak ne toliko kukcolikim svijetom koliko njihovim ljušturama? pored toga što proizlazi iz Fabreove entomološke prakse, Jan Fabre tumači i time što za razliku od ljudi koji posjeduju unutarnje kosture, kukci su obgrljeni vanjskim kosturima, te njegove fluorescentno zelene kukcolike skulpture i instalacije zapravo su sazdane od mnoštva kostura.

Jan Fabre slovi kao jedan od najinovativnijih i najsve strani jih umjetnika svojega vremena.

Kad prijeđu granice vlastite prirode, postižu jedno drugo stanje bivanja. Jan Fabre tijekom intervjua s Hansom Ulrichom Obristom 2005. godine

U kazalištu čija se pozornica nalazi u staroj tvornici čokolade, gostovali su izvođači i kompanije iz cijelog svijeta; Forced Entertainment, Giséle Vienne, Lotte van den Berg/Toneelhuis, Nature Theatre of Oklahoma, Richard Maxwell and the New York City Players, Jan Fabre, Deep Blue and Lone Twin.

Zagrebačka je publika imala povlasticu svjedočiti gradbi temelja izvedbenih umjetnosti 21. stoljeća (Rosas, La Fura dels Baus, Societas Raffaello Sanzio, Needcompany, Jan Fabre, G.

Uostalom, kao i spominjani Jan Fabre.

Znamo da ekipa Franke Batelić ili Fashion.hr-a nije Jan Fabre (teško nam pada uopće ih i stavljati u istu rečenicu s Fabreom) pa ne zna gdje prestaje dijalog s tuđim izražavanjem, a počinje plagiranje; ali na kraju krajeva, njihova javna djelatnost najviše je antipatična zato jer vrijeđa zdrav razum publike i još je k tome smrtno dosadna.

Da, gostovao sam u T2G Théâtre de Gennevilliers Pascala Ramberta sa predstavom Car Neuspjeha koju je Jan Fabre radio u ZKM-u.

Jan Fabre je u pravim godinama za predsjednika, naravno kad bi on to htio biti, pitanje je bi li ga glasači zaokružili.

Jan Fabre, kultni europski multimedijski umjetnik, izuzetno cijenjen u domovini, dobio je ponudu da umjetnički uredi " drugi dio " novine De Standaard.

Dolaze Jan Fabre s predstavom Orgy of Tolerance, Ivica Kunčević sa Hamletom, Stud e n t ski teatar Lero koji izvodi Držićev Epitaphio i Još ko Juvančić s dijelom Vojnovićeve trilogije Na taraci.

Bit će to Thomas Ostermeier, Jan Fabre, Joseph Nadj i Frederic Fisbach.

Dan poslije, u ZKM-u Jan Fabre progovara kroz Ivanu Jozić, a na Trgu bana Jelačića španjolska zračnokazališna atrakcija Grupo Puja praizvodi svoju novu predstavu K@osmos 2. Naizgled, čini se da nema razlike, Zagreb se može pohvaliti bogatstvom kulturne ponude.

Možda bi bilo dobro poslušati što je prošle godine izjavio jedan od najzanimljivijih, ekscentričnih i kontroverznih umjetnika Jan Fabre o kazalištu u njegovoj zemlji: »U Belgiji se s kazalištem događa nešto vrlo opasno; više nemamo nacionalnih kazališta, izgubili smo ih onakve kakvi su bili prije desetak godina i Kraljevsko flamansko kazalište i Kraljevski flamanski balet i Kraljevsko antverpensko kazalište..., a osobno pripadam generaciji koja je kasnih 70 - ih i početkom 80 - ih bila u prilici vidjeti Shakespearea ili Čehova u klasičnoj izvedbi.« O svojim vršnjacima koji su postali voditelji kazališta rekao je da ono što rade nije više avangarda a nije ni klasika nego nešto između.

Jan Fabre je u ime svih koji misle slično u Belgiji barem glasno zavapio, i to ne samo u svojem domaćem nego i u inozemnom tisku.

Osim službenog Bijenala u Veneciji se održavaju i otvorenja velikih izložbi najpoznatijih svjetskih umjetnika, kao što su Jan Fabre, Julian Schnabel, Anselm Kiefe i Anish Kapoor.

Tako je prije nekoliko godina Peter Brook ambijentalizirao svoga Hamleta u ruševinama benediktinskoga samostana na Lokrumu, zatim je Nekrošius svog antologijskog Otella udomio u kamenolomu na Dupcu, dok se Jan Fabre predstavio u Revelinu

Recimo većina ljudi ne zna da je Jan Fabre bio u publici na predstavi " Hanjo ", ali nas je umjetnička moć učinila ponosnim sudionicima jednog vrhunskog umjetničkog djela, što je jako dobar osjećaj.

Naspram njih ovog je ljeta u Dubrovniku gostovao Jan Fabre, jedan od najpoznatijih europskih performansera.

Jan Fabre je danas jedan od najcjenjenijih inovatora i u likovnoj umjetnosti (u rasponu od slikarstva i kiparstva do videoinstalacija), performansu, ali i kazalištu u kojem sve te navedene elemente uvodi (uz koreografiju i naglašenu fizičku ekspresiju glumaca) kao sastavnice predstava koje odbijaju identifikaciju s publikom i ne žele psihologiju na pozornici.

Kada se premijerna publika 24. srpnja uspinjala na taracu Tvrđave Revelin, vjerojatno je zamišljala predstavu u kojoj će Jan Fabre pokazati neke osobitosti vlastitog promišljanja teatra (kakve je pokazao i 2006. u predstavi Quando l uomo principale e una donna, te iste godine u Majstorskoj radionici u sklopu 57. DLJI).

Jedan od najvećih svjetskih umjetnika, Jan Fabre, započeo je s pokusima u Zagrebačkom kazalištu mladih na predstavi Car neuspjeha koja će premijerno biti izvedena 10. prosinca u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Otklon festivala od tradicionalnoga poimanja teatra očit je bio već lani, kad je festival osmislio Jan Fabre, a ove godine nastavlja se koncept teatra koji je zainteresiran za povezivanje s drugim umjetničkim disciplinama, plesu ili slikarstvu.

Laureati su Jan Fabre u dramskom programu; gitaristi Maroje Brčić i Zoran Dukić u glazbenome, i Miše Martinović prvak dubrovačkog i hrvatskog glumišta koji je dobitnik prvi put ustanovljenog priznanja Grand Prix Orlando

Predstava Car neuspjeha belgijskog autora i redatelja Jana Fabrea, nastala u koprodukciji s Troubleyn/Jan Fabre VZW Antwerpen, gostuje 27. i 28. studenoga u Théâtreu de Gennevilliers u okviru Festivala Hrvatske u Francuskoj, a u njoj glumi Frano Mašković.

Naime, u tom pariškom kazalištu bit će izvedene još tri predstave Jana Fabrea i to Drugs kept me alive (Troubleyn/Jan Fabre Coproduction Maribor 2012.) s Antonyjem Rizzijem te još dvije koje svaka na svoj način problematiziraju smrt, stvaranje, seks i ovisnost Etant donnes (koprodukcija - Théâtre de Gennevilliers, Nordwind Plattform Festival, Theater HAU Hebbel am Ufer), u režiji Markusa Öhrena nadahnute djelom Marcela Duchampa u kojoj nastupaju Jakob Öhrman, Nadine Dubois, Markus Öhrn te Preparatio mortis (Troubleyn/Jan Fabre VZW Antwerpen) s Annabelle Chambon koja je i koredateljica predstave.

Od poznatih stranih redatelja svojim produkcijama avinjonskoj publici predstavit će se Oskaras Koršunovas (von Mayenburgovo Lice vatre), Arpad Schilling (Next Frau Plastic Chicken), Declan Donnellan (Puškinov Boris Godunov), Krysztof Warlikowski (Hamlet), Josef Nadj, Jan Fabre, Thomas Ostermeier (Dantonova smrt) i Laszlo Hudi (1300 srca ili scene iz kataloga Don Juana).

O tomu govori i podatak kako je Jan Fabre dobitnik ovogodišnjeg dramskog Orlanda kojeg dodjeljuje HRT.